DA LI JE VLAST UHVAĆENA U KRADJI

S. Kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnima stranama srpske štampe)

Ko se „ugradio“ za oko 20 miliona evra koliko se pretpostavlja da je višak novca u ugovoru koji je sklopljen na 45 miliona sa izraelskom kompanijom „Imidžset“ oko iznajmljivanja satelita. Zašto su u objektima trgovinskih lanaca paradajz, tikvice, zelje ili rotkvice jeftiniji nego kod poljoprivrednih proizvođača iz čijih plastenika izlaze direktno na pijačne tezge. Uvećane cene goriva važe od subote, ali za korekciju svi čekaju da vide cenovnik Naftne industrije Srbije.


Šatl Atlantis poleće juče iz centra Kenedi u dvanaestodnevnu misiju ka
Medjunarodnoj svemirskoj stanici


Ko se "ugradio" sa 20 miliona evra?

Bivši ambasador u Izraelu Miodrag Isakov kaže za Blic da je, prema saznanjima koje on ima, Mlađan Dinkić imao priliku da slučaj „satelit“ reši u korist Srbije, ali to znači da tada ne bi bilo viška od 20 miliona evra. S druge strane, Dinkić poziva Isakova da sve prijavi Tužilaštvu i preti prijavom za klevetu. Međutim, juče je i u vlasti afera „satelit“ bila u žiži, a najviše se nagađalo ko se „ugradio“ za oko 20 miliona evra koliko se pretpostavlja da je višak novca u ugovoru koji je sklopljen na 45 miliona sa izraelskom kompanijom „Imidžset“ oko iznajmljivanja satelita. U spekulacijama glavni krivac je onaj koji je uspeo da odloži presudu bivšem ministru odbrane Prvoslavu Daviniću, a koji je i potpisao ugovor. Da je Srbija procesuirala Davinića i označila ugovor korupcionaškim, slučaj „satelit“ bi pao pred sudom u Parizu i Srbija ne bi morala da plati kaznu od 36 miliona evra, objavljuje Blic.

Bivši ambasador u Izraelu Miodrag Isakov tvrdi da su ljudi iz vrha bivše SCG hteli da na zakupu satelita ukradu 20 miliona evra, objavljuje Pres pod naslovom "Satelitski lopovluk". Isakov proziva Prvoslava Davinića, Miroljuba Labusa, Svetozara Marovića ali i Mlađana Dinkića.

Arbitražna odluka suda u Parizu da Srbija, zbog nepoštovanja ugovora sklopljenog sa izraelskom firmom „Imidžast internešenel” o zakupu satelita SOPTRC, treba da plati 36 miliona evra, može da se osporava. Prema rečima Strahinje Sekulića, javnog pravobranioca grada Beograda, da bi se izdejstvovalo izvršenje ove odluke, izraelska kompanija mora Privrednom sudu u Beogradu da podnese predlog za priznanje strane arbitražne odluke, objavljuje Politika. Poznato je, navodi ovaj sagovornik, da postoje indicije da je ugovor koji su nekadašnji visoki funkcioneri potpisali sa izraelskom firmom i koji predstavlja osnov arbitražne odluke, zaključen zloupotrebom službenog ovlašćenja i to na štetu države. Zbog toga se, u postupku priznanja strane arbitražne odluke, Srbija osnovano može pozivati da bi dejstva arbitražne odluke bile u suprotnosti sa našim domaćim poretkom. naš sagovornik smatra da je preuranjeno ulaziti u pregovore za dobrovoljno izvršenje obaveza iz strane arbitražne odluke, s obzirom na to da postoje ozbiljni razlozi da se osujete i njeno priznanje i izvršenje.

Viši sud u Beogradu nedavno je okončao istragu protiv Prvoslava Davinića, bivšeg ministra odbrane SCG, pokrenutu zbog sumnji da je sa izraelskom firmom „Imidžast internešenel” nezakonito zaključio ugovor o zakupu satelita SOPTRC. Po okončanju istrage, spisi predmeta su dostavljeni Višem tužilaštvu u Beogradu, koji bi za manje od dve nedelje trebalo da utvrdi ima li elemenata za podizanje optužnice protiv Davinića, objavljuje Politika.

Skuplje na pijacama?

Pregled cenovnika voća i povrća u supermarketima i na pijacama pokazuje da se cene pojedinih poljoprivrednih proizvoda razlikuju i do 100 dinara. Nedavno su se pijačne cene približile onima u trgovinskim lancima i potrošači su taman pomislili da će ponovo na tezgama povoljno pazariti zeleniš, kad sezonske namirnice iz bašte donesoše poskupljenje. Da je voće i povrće definitivno jeftinije u supermarketima nego na pijacama, potrošačima sada već postaje sasvim jasno. Zato i menjaju navike nerado, ali novčanik diktira da po zeleniš uglavnom odlaze u hipermarkete. Kupce i dalje zanima zašto su u objektima trgovinskih lanaca paradajz, tikvice, zelje ili rotkvice jeftiniji nego kod poljoprivrednih proizvođača iz čijih plastenika izlaze direktno na tezge.

(ilustracija: Politika)

Kada identifikacione table koje se sada nalaze jedino na Palilulskoj pijaci u Beogradu budu postavljene i na drugim tržnicama, svaki kupac će moći da pročita ko je proizvođač, a ko preprodavac. Tada bi, kako očekuju na pijacama, moglo da se vrati poverenje potrošača u seljake i da se više kupaca pojavi na pijacama.

Nezvesno koliko je poskupljenje

Uvećane cene goriva važe od subote, ali za korekciju svi čekaju da vide cenovnik Naftne industrije Srbije. Ne očekuju se maksimalne cene. Neminovan lančani talas poskupljenja ostale robe i usluga, piše u Novostima. Nove cene goriva u Srbiji važe od noćas. Motorni benzin od 95 oktana koštaće najviše 115,73 dinara, a euordizel rekordnih - 120,83 dinara. Trgovci gorivom, međutim, ni u petak nisu želeli da otkrivaju koliko će se njihovi cenovnici razlikovati od maksimalno propisanog. Svi čekaju prvi korak NIS-a, pa će cenu formirati u odnosu na njih.

Gorivo u Srbiji poskupelo je u proseku 4,15 dinara po litru, ili 3,77 odsto, tako da je motorni benzini poskupeo u proseku 3,8 dinara, ili 3,23 odsto, a dizel goriva 4,5 dinara po litru, ili 4,31 odsto, objavljuje Blic.

Studenti žele da odu


Beograd: otvaranje izložbe "2.KRUG" u Muzeju nauke i tehnike

Čak dve trećine studenata Beogradskog univerziteta razmišljaju da napuste Srbiju posle završenih studija, a broj akademaca koji svoju budućnost vide van granica naše zemlje raste iz godine u godinu, pokazuju rezultati istraživanja Marketing radionice Ekonomskog fakulteta, sprovedenog na uzorku od 1.500 studenata sa svih beogradskih fakulteta, objavljuje Danas.


Otvaranje izložbe "Nikola Tesla u karikaturi" u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu

Poreska reforma

Ministarka Dragutinović izjavila je u Zagrebu, na predstavljanju Srbije pod nazivom „Novi srpski model rasta - nove prilike za investicije”, da je vlada Srbije postigla dogovor o pravcu poreske reforme kojom će se preći sa oporezivanja proizvodnje na oporezivanje potrošnje.

„Sadržaj te reforme još nije dogovoren, ali neće biti povećanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV) koja sada iznosi 18 odsto, već će se tom reformom smanjiti broj proizvoda koji su oporezovani nižom stopom PDV od osam odsto”, rekla je ministarka Dragutinović u okviru godišnje skupštine EBRD.

„Proizvodi oporezovani nižom stopom čine oko 40 odsto, a normalno je da čine deset do 15 odsto ukupnog broja proizvoda”, kazala je Dragutinović, koja nije najavila na koje će se proizvode plaćati viša stopa poreza.

U Zagrebu se danas održava drugi, završni dan godišnje Skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojoj prisustvuju predsednik i potpredsednik Vlade Srbije, Mirko Cvetković i Božidar ?elić, kao i ministarka finansija Diana Dragutinović, javlja Politika.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je danas da je smanjila procenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u 2010. godini, na 2,1 odsto, prenosi Danas.

Tom novom procenom ekonomske situacije u EBRD regionu, predstavljenoj na Godišnjoj skupštini te banke u Zagrebu, očekivana stopa ekonomskog rasta Srbije manja je za 0,3 procentna poena nego u januarskoj proceni. Srbija će i pored toga, zajedno sa Makedonijom, čiji će rast bit 2,2 odsto, imati najveći rast BDP-a u jugoistočnoj Evropi u 2010. navodi se u izveštaju.

EBRD je novu procenu stope rasta BDP u jugoistočnoj Evropi snizila za jedan procenti poen, na 1,2 odsto, pošto je, kako se navodi, u prvim mesecima ove godine bilo malo potvrda održivog ekonomsko oporavka.

Povlačenje tužbi?

Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je juče u Zagrebu da je Srbija spremna da povuče tužbu protiv Hrvatske ako bude bio postignut dogovor bez uslova o istovremenom međusobnom povlačenju tužbi za genocid.


Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastala se sa predsednikom srpske vlade Mirkom
Cvetkovićem u banskim dvorima na Trgu sv. Marka gdje mu je uručila hrvatski prevod
pravne dokumentacije Europske unije.

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor je rekla da odluku o povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid može da donese samo vlada Hrvatske ali da ona o tome još nije razgovarala, piše u Politici.

Ucenama do pomoći za Grčku?

Panika na starom kontinentu zbog navodnog upozorenja Nikole Sarkozija. Pisanje španskog “Paisa”, za Novosti demantuje Jelisejska palata. Predsednik Francuske Nikola Sarkozi zapretio je da će njegova zemlja napustiti evrozonu, ukoliko svi zajedno ne pomognu Grčkoj! Ovu uznemirujuću vest preneo je u petak vladajućim socijalistima blizak španski list “Pais”, oslanjajući se na anonimne izvore s visokog sastanka kojim je pre nekoliko dana predsedavao Hoze Luis Sapatero.
Sarkozijevu navodnu pretnju mnogi su videli kao blef, u partiji finansijskog pokera, da bi privoleo Angelu Merkel da popusti u tvrdim stavovima.
Jelisejska palata je u petak za Novosti odlučno demantovala navode koji su u španskom listu pripisani Sarkoziju, ističući da francuski predsednik ni u jednom trenutku nije pretio da će njegova zemlja napustiti evro. U pres-službi predsedničke palate su odbili da dalje komentarišu pisanje lista, tim pre što je sve zasnovano na neimenovanim izvorima.

Istorijat pohlepe


Sa leve na desnu stranu glumci Shia LaBeouf, Michael Douglas, Frank Langella,
Josh Brolin, glumica Carey Mulligan i direktor Oliver Stone dolaze na prikazivanje
filma "Wall Street Money Never Sleeps", na 63. medjunarodnom filmskom festivalu
u Kanu, u petak

"Pohlepa je, u nedostatku bolje reči – dobra. Pohlepa je ispravna. Pohlepa funkcioniše. Ona pojašnjava, preseca i hvata suštinu evolucionog duha. Pohlepa u svim svojim formama – za životom, novcem, za ljubavlju, za znanjem – predstavlja najveće uznemirenje ljudske vrste”.

Ovako glasi jedan od nezaboravnih govora u istoriji filma, onaj koji je Majkl Daglas kao berzanski mešetar Gordon Greko (Oskar za ovu ulogu) održao na sastanku akcionara u „Volstritu” Olivera Stona (1987), veličajući pohlepu kao pozitivnu snagu američkog kapitalizma.

Gordon Greko je na kraju filma završio u zatvoru, kapitalizam se u međuvremenu nije mnogo promenio, Oliver Ston još manje, pa je bilo pitanje vremena kada će se vratiti na poznati teren. Taj trenutak je došao već sada. Rano jutros u Kanu je viđen Stonov „Volstrit 2 – Novac nikada ne spava”, piše u Politici u najavi razgovora sa rediteljem Stounom, pod naslovom "Pohlepa nikada ne spava".

"Posle kraja Reganove ere mislili smo da je sa istorijom pohlepe gotovo, da će se uspostaviti nekakav prirodan balans i fer igra na tržištu novca. Međutim, iskustvo takozvane svetske ekonomske krize i kolaps berzi samo su nam potvrdili da nikakvih korekcija i nije bilo. Samo su se promenili ljudi, ubrzao protok informacija, a samim tim i mahinacija, namnožio broj ljudi koji se časte bonusima i koji se bore da uđu u najekskluzivniji klub velikog bogatstva i moći. Pohlepu berzanskih mešetara zamenila je pohlepa banaka", kaže Stoun.


Tajlandska vojska hapsi demonstrante u Bangkoku koji traže vanredne izbore

Zašto nema direktora

Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) nije dobio novog direktora: Vlada Srbije na poslednjoj sednici nije razmatrala imenovanje Svetlane Vukajlović na funkciju direktora ove institucije, potvrdio je juče za Politiku Milivoje Mihailović, šef Kancelarije za saradnju sa medijima Vlade Srbije.

Ovo postavljenje se očekivalo, s obzirom na to da je Svetlana Vukajlović od Upravnog odbora RZZO dobila jednoglasnu potvrdu između tri kandidata, pa je iznenađenje tim veće. Čaršijom se pronela priča da za kandidata viđen Miloš Knežević (47), diplomirani farmaceut, član Demokratske stranke, koji je do raspada zajednice Srbije i Crne Gore radio u Sekretarijatu za zdravstvo, piše u Politici pod naslovom "Neizbor direktora RZZO – greška u proceduri ili politička igra". Na sednici vlade nije razmatrano imenovanje direktora RZZO, pa je ova ustanova od 11. maja zvanično bez prvog čoveka.


Konferencija za novinare Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje
povodom uvodjenja jednošalterskog sistema i elektronske prijave i odjave zaposlenih

Kontrola izbora sudija

Zaštitnik građana Saša Janković pokrenuo je postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Visokog saveta sudstva (VSS) u odlučivanju o izboru kandidata za sudijsku funkciju u okviru nove mreže sudova, saznaje agencija Beta.
Zaštitnik građana zatražio je 4. maja od VSS da mu bez odlaganja a najkasnije u roku od 21 dan dostavi razloge zbog kojih odluke o prijavama na sudijsku funkciju ne sadrže pouku o pravnom leku - mogućnosti da se obrate Ustavnom sudu, prenosi Politika.

Artemije u najzapadnijem manastiru?

Najzapadniji fruškogorski manastir Privina Glava mogao bi da bude nova trajna adresa umirovljenom episkopu raško-prizrenskom Artemiju.

Kako Politika nezvanično saznaje, episkop sremski Vasilije i zvanično je ponudio vladici Artemiju upravu nad ovim manastirom kojeg su u 15. veku podigli despoti Vuk Grgurević i Đorđe i Jovan Branković.

Sveti arhijerejski sabor SPC je većinom glasova 4. maja utvrdio kanonsku odgovornost episkopa Artemija i trajno ga razrešio dužnosti eparhijskog arhijereja. Iako je prošle nedelje 9. maja služio Svetu arhijerejsku liturgiju u Gračanici, Artemiju saborskom odlukom nije dopušteno da ostane u nekom od kosovskometohijskih manastira.

Pomen patrijarhu Pavlu

Patrijarh srpski Irinij služio je danas u manastiru Rakovica zaukopojenu liturgiju i parastos preminulom patrijarhu Pavlu. Danas se navršava šest meseci od upokojenja blaženopočivšeg patrijarha srpskog Pavla, saopštila je Srpska pravoslavna crkva, prenosi Pres. Tim povodom patrijarh Irinej je pozvao verne da i ovom prilikom odaju zahvalnost i blagodarnost velikom Prvojerarhu naše Svete Crkve na njegovom mudrom i
bogonadahnutom rukovođenju brodom Srpske Pravoslavne Crkve. Patrijarh je govoreći o vrlini, skromnosti i delu svog prethodnika na čelu SPC patrijarha Pavla vernicima poručio da se u svom životu ugledaju na njega, kao što se on u svemu ugledao na Hrista.

Uspesi u poljoprivredi

Saša Dragin, ministar poljoprivrede, govori za Novosti o novim zakonima, suficitu agrara, podsticajima: "I ove godine izvozićemo više nego što uvozimo. Usvojili smo 31 zakon. Kreditna podrška je ove godine počela ranije". Poljoprivredno zakonodavstvo Srbije sve je bliže zakonodavstvu Evropske unije. Podsticaji poljoprivrednicima isplaćuju se redovno. Agrar je jedina privredna grana koja ostvaruje izvozni suficit. Zbog toga Dragin kaže da je već dosta postignuto.

"Očekujemo da ćemo i ove godine izvesti više poljoprivrednih proizvoda nego što ih uvozimo. Mere koje sprovodi naše ministarstvo rezultirale su rastom poljoprivredne proizvodnje za oko dva odsto, i to u kriznoj godini. Poljoprivreda i dalje ostvaruje pozitivan bilans u spoljnotrgovinskoj razmeni. Lane smo ostvarili suficit od oko 640 miliona dolara."

Nema para za preseljenja vladinih službi

Preseljenje dela Vlade u Palatu Srbija, koje je bilo planirano do kraja godine, odloženo na duži rok zbog ekonomske krize. Ove godine biće moguće sređivanje toaleta i vodoskoka. Za adaptaciju potrebno najmanje 500 miliona dinara, objavljuju Novosti. Planom

selidbe predviđeno je da se u prvoj fazi na drugoj obali Save ”skuće” premijer Mirko Cvetković i njegov kabinet, potpredsednici, Generalni sekretarijat i Sekretarijat za zakonodavstvo.
Osnovna zamisao je da se ministarstva koja su rasuta po Beogradu na čak 15 adresa objedine na dve lokacije - u Palati Srbija i u zgradi u Nemanjinoj.

Nije vreme za veće penzije i plate

Još nije vreme za odmrzavanje plata u javnom sektoru i penzija - kratko je rekao za Blic Dejan Šoškić, kandidat za guvernera Narodne banke Srbije. Time je pokazao da se slaže sa svojim kolegom Radovanom Jelašićem, koji je juče oštro upozorio Vladu Srbije da bi odmrzavanje plata i penzija pre kraja godine, bez adekvatnih izvora, bio put u veću inflaciju i javni dug, skuplje kredite za građane i privredu.


Konferencija za novinare guvernera Narodne banke Srbije: Radovan Jelašić 

Napad na Bajatovića

Dušan Bajatović, poslanik u Skupštini Srbije koji uz ovu funkciju obavlja još dve - direktora JP „Srbijagas“ i člana UO „Jugorosgaz“, u sukobu je interesa, kao i niz drugih republičkih, pokrajinskih i lokalnih funkcionera koji se do 1. aprila nisu odrekli višestrukih položaja. Ipak, najveća kazna koju Bajatović može da snosi po Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije jeste „javno objavljivanje o povredi zakona“ u „Službenom glasniku“. Kako je za Blic rekla Zorana Marković, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije, zbog ogromnog broja predmeta još nisu preduzeti konkretni koraci ka kažnjavanju onih koji se ni posle mesec dana od isteka zakonskog roka nisu odrekli duplih funkcija. Ipak, protiv Bajatovića i drugih funkcionera, kako navodi, uskoro će biti pokrenut postupak, ali se on neće završiti čak ni prekršajnim prijavama.

U ovom listu piše, pored ostalog, da Bajatović kao direktor ima platu od 319.258 dinara a da su se iz „Srbijagasa“oglasili i rekli da Bajatović kao direktor ima mesečnu zaradu od 220.000 dinara.

Sudjenje ministru

Suđenje ministru trgovine i usluga Slobodanu Milosavljeviću na osnovu prekršajne prijave Državne revizorske institucije počelo je juče u Prekršajnom sudu u Beogradu, a nastaviće se 24. maja u 12 časova kada će biti saslušani i svedoci, objavljuje Danas.

Iako je trebalo da bude otvoren za javnost prvi čin suđenja ministru Milosavljeviću odigrao se iza zatvorenih vrata, a sudija u ovom predmetu Marina Šćekić rekla je nakon jednočasovnog pretresa u sudnici 15 ovog suda na Vračaru da je „postupak odložen jer je značajan i ne može da se odradi za jedan dan“.

Gde je Mladić

Koliko su tačne tvrdnje Haškog tribunala da se general VRS krije u Srbiji? Serž Bramerc: "Utisak svih nas je da je begunac ovde". Vladimir Vukčević: "Potrage traju 24 sata", objavljuju Novosti. Sasvim pouzdanih dokaza da se ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić krije u Srbiji nema. Ali, svi koji su uključeni u potragu za njim, veruju da je on - ovde. U Srbiji!
I glavni haški tužilac Serž Bramerc kaže da, na osnovu informacija koje je dobio poslednjih dana, nema razloga da veruje da je Mladić izvan naše zemlje. Dodao je i da misli da je to utisak i njegovih sagovornika u Beogradu...

Srbija ne može da uhvati Ratka Mladića jer se on nalazi pod zaštitom stranih obaveštajnih službi, kažu za Pres bezbednosni stručnjaci. Oni tvrde da pojedine države nipošto ne žele da vide Mladića u Hagu, jer on kao direktni učesnik rata može da baci potpuno novo svetlo na ono što se dešavalo u BiH. Sagovornici Pressa najpre sumnjaju na Francusku, Rusiju i Holandiju! Predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju, general Ninoslav Krstić, veruje da Mladić deceniju i po odoleva hapšenju jer „mnogim državama odgovara da ne bude u Hagu".

"Bramerc: Srbija mnogo bolje sarađuje, ali čekamo Mladića", naslov je u Danasu.

Pronadjen pomoću mobilnog telefona?

Novosti otkrivaju kako je australijska policija našla Kapetana Dragana. Dragan Vasiljković uputio telefonski poziv Franku Simatoviću, što je bilo dovoljno da suzi krug oko mesta na kome se krije. Ovo su nezvanična saznanja o jednom od tragova koji je doprineo da se suzi krug oko Vasiljkovića. Popularni Kep se 43 dana skrivao od australijske policije. Tamošnje vlasti su se javno zahvalile holandskoj policiji, koja im je, kakvo su istakli, dala "presudnu pomoć" u hvatanju begunca. Navodno, Vasiljković je preko svog nekadašnjeg advokata Brendan Slougrova pregovarao sa Tribunalom da oni preuzmu njegov slučaj da mu se ne sudi u Hrvatskoj.
Upućeni u dešavanja oko Vasiljkovića navode da je on često bio u kontaktu sa Simatovićem, koji na njega ima veliki uticaj.

Australijska ambasadorka Beverli Mercer uručila je u Zagrebu Ivanu Šimonoviću pismo vlasti svoje države koje obaveštavaju da još nije doneta odluka da se Hrvatskoj izruči Vasiljković, koji ima pravo na žalbu, piše u Presu. Portparolka hrvatskog ministarstva Vesna Dovranić saopštila je da je Mercer zvanično obavestila Šimonovića, prilikom predaje pisma ministra unutrašnjih poslova Australije Brendana Okonora, da je Vasiljković uhapšen, kao i koji će biti dalji postupci vezani za taj slučaj, javila je hrvatska državna novinska agencija Hina.

Tornado u Bačkoj

Tornado visine oko 200 i širine stotinak metara nosio je preko ruba naselja bukvalno sve pred sobom. Vrtlog je najvećim delom prošao kroz njive, pa su u njegovom naletu osim useva stradala i dva domaćinstva, jedan pčelinjak i nekoliko bandera koje su se srušile. Ovo se nije dogodilo u Americi, već na salaškom naselju Gradina kod Sombora, piše u Blicu pod naslovom "Tornado može da se pojavi bilo kad i bilo gde".

Istraga o zlostavljanju dece

Novosadskoi nastavnik osumnjičen za blud poverenje „kupovao“ čokoladicama i novcem. Spisak zlostavljanih učenika, verovatno, duži, piše u Novostima. U Višem sudu u Novom Sadu u petak je podnet zahtev za sprovođenje istrage, policija daljom istragom utvrđuje da li je broj dečaka za koje se sumnja da su zlostavljani mnogo veći, a i prosvetna inspekcija, koja je suspendovala nastavnika, nastaviće da prati dalja dešavanja.

Partizan, za treće mesto

Partizan nije ušao u finale Evrolige za vaterpoliste. U polufinalu, u Napulju, izgubio je od italijanskog prvaka Pro Reka na produžetke s 8:7 (0:2, 2:2, 1:1, 3:1, 2:1, 0:0), pa će u subotu u 18 č igrati za treće mesto s Jugom (Dubrovnik) koji je izgubio od Primorca sa 11:10.

Niko nije ni tvrdio da će „crno-beli” baš sada, posle 34 godine, da se vrate na tron i dođu do sedme titule evropskog prvaka. Ali, imamo za čim da žalimo, javlja Politika.

Vaterpolisti Partizana Rajfajzen u polufinalu Evrolige izgubili od Pro Reka - 7:8. Poveli sa 4:0, ali onda dozvolili italijnskoj ekipi da preokrene rezultat. Beograđani u subotu (18.00) igraju za treće mesto, piše u Novostima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...