Francuska pred novim „zaključavanjem“: Britanski soj kovida19 se širi, farmaceutske grupe izigrale EU
Nestašica vakcina presudno zaoštrava situaciju u zdravstvenom ali i u psihološkom i političkom smislu
(ilustracija, vakcina Astra Zeneka sada izaziva najveću nervozu u Evropi zbog smanjenih isporuka)
Portparol francuske vlade Gabriel Atal konstatovao je sinoć pred novinarima da je razvoj epidemiološke situacije u zemlji takav da će „biti neophodne dodatne mere“. On je dodao da će, ukoliko bude doneta odluka o novim merama, o njima raspravljati parlament.
Inače, rasprava u parlamentu ne može ništa da izmeni, jer je Francuska i dalje u vanrednom zdravstvenom stanju u kome je vlada ta koja vlada, a parlament ne može da donosi odluke po pitanju epidemije, iako može da raspravlja.
Novi karantin?
Vladin portparol Gabriel Atal najavio je da će se predsednik Republike Emanuel Makron u nedelju uveče obratiti Francuzima.
Drugim rečima, francuska vlada „na kašičicu“ najavljuje građanima uvođenje novog „zaključavanja“ kako bi se sprečilo širnje epidemije. Pošto je predsednik Republike taj koji saopštava loše vesti – svima je jasno da predstoji novi karantin.
Francuska je, istina, već zaključana, ali ne sasvim. Još od oktobra, restorani i hoteli su zatvoreni, gradovi su zamrli … Posle tri meseca ograničenog kretanja, početkom januara građani su dobili slobodu da izlaze bez potvrda i izjava sve do šest sati uveče kada počinje policijski čas.
Pri tom, sve vreme rade obdaništa, osnovne i srednje škole. Univerzitet je primoran da smanji nastavu preko interneta i bar jednom nedeljno organizuje predavanja uživo, zbog teških posledica po mentalno zdravlje studenata i snižavanje kvaliteta nastave.
Ministar zdravlja Olivie Veran juče je, takođe, pripremio javno mnenje za nova preventivna ograničenja kretanja, održavši vanrednu konferenciju za štampu na kojoj je konstatiova da „rezultati policijskog časa slabe“.
“Imamo epidemijski talas (britanskog soja virusa) koji bi mogao da nas dovede u situaciju sličnu onoj u kojoj se nalazi Velika Britanija”, rekao je francuski ministar. On je dodao da je na dve hiljade zaraženih kovidom19 – njih pet stotina zaraženo nekim od novih sojeva.
Sudeći po statistikama, iako je pritisak na bolnice povećan, za sada situacija nije dramatična, naročito u poredjenju sa onom od proleća prošle godine. Vlada, međutim, želi preventivno da deluje kako bi sprečila ponovni pad bolničkog Sistema, tim pre što nije ništa učinila kako bi povećala bolničke kapacitete.
Francuska ima oko pet miliona kreveta u intenzivnoj nezi sa odgovarajućim pratećim medicinskim osobljem. Toliko je imala i u martu prošle godine. Zanimljivo je da se ne povećava broj prijema na odelenja intenzivne nege gde se primaju teški slučajevi. Za sada ih ima nešto više od tri hiljade.
Odlaganje vakcinacije sa neizvesnim rokom
Ipak, deluje da je u ovom trenutku nestašica vakcina ta koja presudno zaoštrava situaciju u zdravstvenom ali i u psihološkom i političkom smislu. Zdravstvene vlasti su najavljivale da treba da budu brže od britanskog soja virusa čije su širenje nameravale da uspore vakcinacijom.
Problem: vakcina nema dovoljno, isporuke kasne ili su odložene tako da je u nekim centrima vakcinacija privremeno obustavljena.
Žerom Marti, predsednik udruženja liberalnih (porodičnih) lekara, protestovao je juče jer ima znakova da svi lekari koji su primili prvu Fajzerovu vakcinu neće na vreme – nakon tri nedelje – moći da prime i drugu vakcinu.
Zvanična informacija glasi da će oko pet odsto re-vakcinacija morati da bude pomereno za nekoliko dana, ali je pitanje koliko je i to sigurno s obzirom da se situacija sa vakcinama stalno menja.
Odgovarajući na novinarsko pitanje ministar Veran juče je rekao da je Evropska komisija bila ta koja je dala zeleno svetlo farmaceutskoj grupi Fajzer da naplaćuje jednu flašicu vakcine kao da u njoj ima šest doza, iako to nije tačno.
“Mi uspevamo da izvučemo 5,9 doza”, rekao je Veran.
On nije komentrisao skandalozno ponašanje Fajzera koji zapravo isporučuje pet doza, naplaćući šest. Ovo samo govori o načinu funkcionisanja farmaceutske industrije i o njihovoj svemoći. (http://www.balkanmagazin.net/zdravlje/cid142-264779/skandalozno-ponasanje-kompanije-fajzer-kasne-sa-isporukama-pet-doza-naplacuju-kao-sest)
Moderna, proizvođač druge RNK vakcine, takođe je najavila zakašnjenje - u februaru će Francuskoj isporučiti četvrtinu vakcina manje nego što je dogovoreno.
Slična je situacija sa britansko-švedskom grupom Astra-Zeneka.
Francuski mediji preneli su da postoji sumnja da je Astra Zeneka dala prioritet Velikoj Britaniji i da se ova zemlja snabdeva na račun država EU.
Da li Englezi plaćaju više?
Astra Zeneka namerava da u februaru smanji svoje isporuke EU za 40 odsto, ali pri tom nema najave da će biti zakašnjenja u isporukama Velikoj Britaniji. EU je računala na stotine miliona doza koje neće dobiti na vreme.
U avgustu prošle godine Astra Zeneka i Evropska komisija (EK) potpisale su ugovor kojim se EK anagažovala da će kupiti 400 miliona doza vakcina od grupe Astra Zeneka ukoliko se njena vakcina pokaže efikasnom. Brisel je tada obećao da će uplatiti 336 miliona grupi Astra Zeneka kako bi ona povećala svoje proizvodne kapacitete.
Pariski Le Monde prenosi da se u ugovoru navodi više mesta proizvodnje: dva u Velikoj Britaniji, dva u kontinentalnoj Evropi (Belgija i Nemačka) i jedno u SAD koje može da se pomeri po potrebi.
Komesarka za zdarvlje EU Stela Kiriakides uzalud poručuje da Astra-Zeneka „mora da proizvede dogvorene doze“ jer je „izabrana na osnovu kapaciteta da proizvede vakcinu koja je u to vreme bila hipotetična“.
Paskal Sorio, direktor Astra Zeneka, međutim, drugačije interpretira slovo ugovora i podseća da su Britanci poručili skoro istu količinu vakcina kao EU, ali tri meseca pre EU. Po njemu, ugovor koji je sklopljen sa Britancima podrazumeva da sve što dolazi iz fabrike vakcine u Velikoj Britaniji – treba, pre svega, da bude isporučeno Velikoj Britaniji.
Evropski funkcioneri se javno nerviraju i optužuju Astra Zeneka da „stalno nešto menja“.
Čuju se i sumnje nekih evropskih poslanika da Velika Britanija plaća više i da zato dobija vakcine.
Belgijska agencija za lekove poslala je svoje stručnjake u fabriku Astra Zeneka u ovoj zemlji kako bi procenila stanje sa proizvodnjom. Evropska komsija uspostaviće mehanizam kontrole izvoza vakcina iz Belgije onako kako je to već učinjeno u aprilu sa maskama.
Le Monde prenosi reči jednog izvora EU: „Mi znamo da je u poslednje vreme iz EU bilo izvezeno mnogo vakcina, ali ne znamo ko je to radio“.
Farmacetske grupe su izigrale EU koja im ništa ne može. Ovaj skandal svakako neće podići ugled EU koji ionako nije u uzlaznoj liniji.
Gde idu pare od vakcina
S obzirom na to šta se dogadja, mnogi se pitaju da li je farmaceutski lobi imao „krticu“ u EU koja je pomagala da ugovor bude „odgovarajući!.
Kao što smo pisali (http://www.balkanmagazin.net/javno-mnjenje/cid141-263131/skandal-u-senci-epidemije-bivsi-lobista-farmaceutske-industrije-postao-clan-tima-eu-za-kupovinu-vakcina) Ričard Bergstrem (Richard Bergström), koji je tokom pet godina (od 2011. do 2016.) bio šef EFPIA, najvećeg lobija farmaceutske industrije – letos je bio jedan od članova tima eksperata koje je EU angažovala da pregovara o kupovini vakcina od grupa GSK, Džonson i Džonson (Johnson & Johnson), Sanofi i Astra Zeneka (kako su otkrili belgijski mediji, isti Bergstrem suvlasnik je firme Pharma CCX – preduzeća aktivnog u farmaceutskoj industriji).
U javnosti se čuju i pitanja da li će se ikada saznati koliko je novca poreskih obveznika EU potrošila, finansirajući istraživanja i proizvodnju u privatnim farmaceutskim grupama? Sve to - da bi na kraju građani dobili praznu priču.
Francuzima još nije jasno zašto Francuska nije proizvela svoju vakcinu.
Farmaceutska grupa Sanofi dobila je od francuske države oproštaj od poreza i podsticaj za istraživanja, ali je na kraju odustala od pravljenja svoje vakcine. U isto vreme podelila je akcionarima najveće dividende u svojoj istoriji i najavila otpuštanje oko 400 istraživača u svojim fabrikama u Francuskoj i preko hiljadu u svetu.
Uz sve ovo, u francuskim bolnicama počinje ozbiljno da manjka i medicinski materijal - kako kažu bolnički lekari. Razlog je jasan – Kina, Indija i druge azijske zemlje više ne izvoze bolnički materijal kao ranije. I njima samima je potreban.