ISTORIJSKI SUSRET UZ NUKLEARNI DOGOVOR

D. Ćirović

Lideri SAD, Kine i Rusije postigli dogovor o otvaranju dijaloga o smanjenju rizika od nuklearnog oružja, piše Vol strit džornal. Tramp zatražio od evropskih lidera da obustave finansiranje Ukrajine, prenosi Dejli telegraf. Rusija tokom noći izvela jedan od najsnažnijih napada na Ukrajinu sa oko 100 projektila i 400 dronova, navodi Nju vois of Ukrejn. Putin poručio da je Moskva spremna na kompromise o evropskoj bezbednosti, ali ne i na ugrožavanje sopstvenih interesa, objavljuje RT. Teheran odbacio američke optužbe da razvija biološko i hemijsko oružje, izveštava Mehr njuz. Huti gađali finansijski distrikt u Rijadu, pri čemu je pričinjena materijalna šteta na više objekata, donosi Arab njuz. Si Đinping ocenio trilateralni samit sa Trampom i Putinom kao pozitivan, konstruktivan i plodonosan, stoji u Global tajmsu
(ilustracija, Američki predsednik Donald Tramp poručio je evropskim liderima u telefonskom razgovoru, nakon samita sa Vladimirom Putinom, da obustave finansiranje Ukrajine, piše Dejli telegraf)

Predsednici Sjedinjenih Država, Kine i Rusije završili su prvi zajednički trilateralni sastanak u kineskom Šenženu uz saglasnost da pokrenu dijalog o nuklearnom naoružanju i sprečavanju nuklearnih rizika. Američki predsednik Donald Tramp u razgovoru sa evropskim saveznicima pozvao je na obustavu daljeg finansiranja Kijeva i usmeravanje napora ka njegovom predlogu za okončanje rata. Ukrajinske vlasti saopštile su da je Rusija tokom masovnog vazdušnog udara koristila desetine projektila i stotine dronova, pri čemu su glavne mete bila energetska postrojenja širom zemlje. Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna da traži obostrano prihvatljiva rešenja za pitanja evropske bezbednosti, insistirajući da se pritom uvaži stanje na terenu. Iransko Ministarstvo spoljnih poslova ocenilo je da optužbe o razvoju biološkog i hemijskog oružja predstavljaju nastavak dugogodišnjeg obrasca političkog pritiska na Teheran. Saudijske vlasti prijavile su štetu na zgradama u finansijskom centru Rijada nakon napada Huta, uz navode da nije bilo ljudskih žrtava. Kineski predsednik Si Đinping istakao je da su se Kina, Rusija i Sjedinjene Države usaglasile o značaju očuvanja mira i jačanja saradnje među velikim silama.

 

Trilateralni samit uz nuklearni dogovor

Predsednici Sjedinjenih Država, Kine i Rusije završili su u četvrtak u Šenženu istorijski trilateralni samit, prvim zajedničkim sastankom lidera tri zemlje, dogovorivši se da otvore dijalog o smanjenju rizika od nuklearnog oružja, objavljuje Vol strit džornal. Skup održan u gradu na jugu Kine, odražava promenu svetskog poretka u kojem Moskva i Peking sve više dovode u pitanje američku dominaciju a trojica lidera su je obeležili i osudom nuklearnog rata.

U zatvorenim mirovnim pregovorima tokom poslednjih nekoliko meseci, zet i specijalni izaslanik predsednika SAD Džared Kušner razmatrao je ideju koja se donedavno smatrala unapred propalom –ideju članstva Ukrajine u NATO u zamenu za ustupanje teritorije Rusiji, navode osobe upoznate sa tim pregovorima. Kako prenosi Vol strit džornal, američki izaslanici ispitivali su Kijev i evropske lidere o dogovoru koji bi preokrenuo dugogodišnju američku politiku i bio u suprotnosti sa željama Moskve koja godinama nastoji da spreči Ukrajinu da se pridruži Alijansi od 32 članice, dok je sam predsednik SAD ranije prošle godine isključio članstvo Ukrajine u NATO kao neprihvatljivo za Rusiju.

www.wsj.com

 

Tramp tražio da EU prestane da finansira Kijev

Američki predsednik Donald Tramp poručio je evropskim liderima u telefonskom razgovoru, nakon samita sa Vladimirom Putinom, da obustave finansiranje Ukrajine, a prema navodima izvora, uključio se iz aviona u sastanak Koalicije voljnih u Berlinu i izgovorio „tiradu“ protiv saveznika iz NATO. Tramp je, kako piše Dejli telegraf, rekao evropskim podržavaocima Ukrajine da prestanu da govore o hitnoj finansijskoj pomoći i da se umesto toga usmere na njegov kontroverzni mirovni plan, kritikujući planove EU i drugih međunarodnih pristalica da pokriju ukrajinski finansijski jaz od 70 milijardi evra za 2027. godinu. Poziv je upućen preko telefona Džareda Kušnera, američkog specijalnog izaslanika koji je zajedno sa Stivom Vitkofom prisustvovao sastanku u Berlinu, dok se Tramp vraćao iz Kine, gde je održao trilateralni samit sa Putinom i Si Đinpingom.

Plan o deportaciji tražilaca azila u Ruandu koji je nekada bio glavni cilj Borisa Džonsona i njegovih zastupnika Bregzita a koji su britanski sudovi poništili i laburisti napustili 2024. godine, sada je oživeo u Evropskoj uniji, piše Dejli telegraf. Nemačka i još četiri članice EU najavile su ove nedelje sopstvenu verziju tog modela, nazvanu „Ruanda lajt“ koja predviđa slanje tražilaca azila kojima je zahtev odbijen, u centre za deportaciju u toj afričkoj zemlji a očekuje se da će zaživeti sledeće godine. U tekstu se analizira kako je EU uspela da oživi britanski neuspešni sporazum sa Ruandom i može li se Ujedinjeno Kraljevstvo uključiti u taj projekat u okviru plana premijera Endija Bernama o resetovanja odnosa sa Briselom posle Bregzita.

www.telegraph.co.uk

 

Rusija napala sa 100 projektila i 400 dronova

Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najsnažnijih napada na Ukrajinu, koristeći oko 100 projektila i 400 dronova, saopštio je načelnik za komunikacije Vazduhoplovnog komandovanja Ukrajine Jurij Ihnat a prenosi Nju vois of Ukrejn. Prema njegovim rečima, ruska vojska je iz različitih pravaca ispalila oko 80 krstarećih i 20 balističkih projektila, uključujući Kh-101 i „kalibar“, od kojih je većina letela ka zapadnoj Ukrajini, dok su balistički projektili uglavnom gađali Kijev i Kijevsku oblast, uključujući mostove u prestonici. Ihnat je dodao da je stepen presretanja prilično visok i da je jedan projektil verovatno prešao državnu granicu sa Poljskom, što se proverava, a glavne mete tokom noći bila su energetska postrojenja.

Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nije siguran da li Ukrajina i njeni partneri dele zajedničko razumevanje kako bi bezbednosne garancije zasnovane na članu 5 NATO-a trebalo da funkcionišu, nakon sastanka Koalicije voljnih u Berlinu. Zelenski je rekao da su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner o tome razgovarali sa predsednikom SAD, ruskom i evropskom stranom i da su zaista spremni da se približe stvarnim pregovorima i rezultatima kako bi Ukrajini ponudili bezbednosni proces zasnovan na tom članu, ali da nije siguran da postoji zajedničko razumevanje suštine člana 5, piše Nju vois of Ukrejn. On je dodao da bi Kijev pozdravio raspoređivanje američkih vojnih baza u Ukrajini, upitavši šta će biti sa američkim trupama, i podsetio da su Sjedinjene Države ponudile garancije „slične članovima 4 i 5“ NATO ugovora, ali da su odgovorile negativno kada je pitao da li bi američki vojnici bili stacionirani u Ukrajini.

www.english.nv.ua

 

Moskva spremna na kompromis

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak u Šenženu, nakon istorijskog trilateralnog sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, da je Moskva spremna da traži kompromise o evropskoj bezbednosti, ali da neće žrtvovati sopstvene interese, objavljuje RT. Odgovarajući na pitanje novinara, Putin je rekao da će se tražiti kompromisi koji su, kako smatra, sasvim ostvarivi, i osvrnuo se na teritorijalna pitanja, uključujući ona vezana za sukob u Ukrajini, poručivši da „svako mora da sagleda stvarnost na terenu“, što se odnosi i na Moskvu i na njene pregovaračke partnere. On je insistirao da Rusija neće praviti ustupke, ali da je voljna da traži obostrano prihvatljive sporazume, dodajući da je potrebno da i drugi učesnici tog procesa priznaju stvarnost na terenu i prihvate te kompromise.

U odvojenom tekstu RT piše i da je ruski predsednik ocenio trilateralni sastanak sa kineskim i američkim predsednikom istorijskim korakom ka jačanju globalne bezbednosti, a novinarima je na marginama samita APEC-a u Šenženu rekao da Moskva ostaje spremna na pregovore i kompromise o rešavanju sukoba u Ukrajini. On je, međutim, izrazio sumnju da su Kijev i njegovi evropski podržavaoci istinski posvećeni miru i upozorio da ukrajinski napadi na rusku civilnu infrastrukturu, uključujući Kerčki most, neće ostati bez odgovora. Putin je govorio i o bilateralnoj saradnji Rusije sa Sjedinjenim Državama i Kinom, reformi UN, veštačkoj inteligenciji i potrebi za očuvanjem transparentnih pravila globalne trgovine.

www.rt.com

 

Neosnovane optužbe o biološkom oružju

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova oštro je odbacilo najnoviji talas neosnovanih američkih optužbi da ta zemlja razvija biološko ili hemijsko oružje, nazvavši ih izgovorom za novu agresiju, piše Mehr njuz. Portparol ministarstva Ismail Bakaei istakao je da nakon dugogodišnje priče o „iranskoj nuklearnoj pretnji“ američki zvaničnici sada tvrde da postoje „indicije“ da Iran traga za biološkim ili hemijskim naoružanjem, uz ocenu da se optužbe menjaju, ali da obrazac ostaje bolno poznat. Bakaei je podsetio na čuveni nastup tadašnjeg američkog državnog sekretara Kolina Pauela pred Savetom bezbednosti UN 2003. godine, kada je podigao malu bočicu kao navodni dokaz iračkog oružja za masovno uništenje, što je postalo trajni simbol obaveštajnog neuspeha i političke obmane, i upozorio da sadašnje optužbe slede „isti prevarantski scenario“.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova oštro je osudilo izraelski genocidni upad u centralnu Gazu i odgovornošću za zločine nad Palestincima tereti Sjedinjene Države i zapadne pristalice Izraela. U saopštenju objavljenom u četvrtak uveče koje prenosi Mehr njuz, ministarstvo je pozvalo na hitnu i efikasnu međunarodnu akciju za zaustavljanje zločina i privođenje odgovornih pravdi, istovremeno osudivši i napade izraelskih naseljenika na Palestine na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući poslednje podmetanje požara u džamiji Al Ihsan. Kako se navodi, Gazu su izraelska bombardovanja pretvorila u gomilu ruševina a raseljeni Palestinci se suočavaju sa ledenim zimskim uslovima bez šatora, dok izraelske snage izvode racije u centralnoj Gazi u jasnoj nameri da pojačaju ubijanja. Ministarstvo je ocenilo da su Sjedinjene Države i pristalice okupacionog režima svojim nedelovanjem ohrabrili Izrael da nastavi teške povrede ljudskih prava, navodeći Nemačku kao drugog najvećeg snabdevača oružjem, uz Britaniju, Francusku i Kanadu, zbog propusta da se suprotstave zločinima.

www.en.mehrnews.com

 

Huti gađali finansijski distrikt u Rijadu

Civilna zaštita Saudijske Arabije reagovala je u četvrtak na napad Huta u kojem je gađana jedna od kula u Finansijskom distriktu kralja Abdulaha, pri čemu je naneta materijalna šteta na nekoliko spratova te kule i susednih zgrada, dok povređenih nije bilo, izveštava Arab njuz. Civilna zaštita je naglasila da to neprijateljsko gađanje civilnih objekata predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i odražava opasnost pristupa koji sprovode Huti a nadležni organi odmah su reagovali i sproveli sve odobrene procedure za zaštitu života i imovine. Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije osudilo je u saopštenju kontinuirane napade Huta na civilne i ekonomske objekte i infrastrukturu u Rijadu, ocenivši da ta grupa predstavlja pretnju za „bezbednost regiona i sveta“.

Međunarodni sud pravde presudio je u četvrtak da je Mjanmar izvršio genocid nad manjinskim narodom Rohindža tokom vojnih operacija pre skoro decenije, u presudi koja se smatra prekretnicom. Sud u Hagu doneo je odluku o vojnoj kampanji iz 2017. godine koja je naterala više od 700.000 Rohindža da pobegnu u susedni Bangladeš, piše Arab njuz, a predsedavajući sudija Juji Ivasava saopštio je da je sud odlukom od devet prema šest glasova utvrdio da je Mjanmar „izvršio genocid nad grupom Rohindža u severnoj državi Rakhine“ i time prekršio obaveze iz Konvencije o genocidu iz 1948. Ovo je prvi put u 80-godišnjoj istoriji suda da su njegove sudije utvrdile da je neka država odgovorna za genocid, zločin definisan posle holokausta koji su predvodili nacisti, a sudsko veće od 15 sudija odbilo je odbranu Mjanmara da je kampanja iz 2017. bila legitimna operacija protiv pobunjenika.

www.arabnews.com

 

Pozitivan i plodonosan samit lidera

Kineski predsednik Si Đinping održao je u četvrtak popodne u Šenženu, u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, trilateralni samit sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom, istakavši da prvi susret šefova država Kine, Rusije i Sjedinjenih Država licem u lice ima prelomni značaj, piše Global tajms. Sumirajući glavni konsenzus postignut na samitu, predsednik je rekao da je skup bio pozitivan, konstruktivan i plodonosan, da tri zemlje dele isto gledište o očuvanju svetskog mira i da su sve naglasile da se teško postignuti mir mora čuvati. Prema ocenama stručnjaka, istorijski trilateralni sastanak trasira novi kurs u odnosima velikih sila.

Kineski predsednik izložio je u četvrtak popodne, na trilateralnom samitu Kine, Rusije i Sjedinjenih Država u Šenženu, četiri tačke o tome kako velike sile mogu da pronađu pravi put suživota i zajednički podrže svetski mir, istakavši da različiti nacionalni uslovi tri zemlje ne znače da je konfrontacija neizbežna, piše u uvodniku Global tajmsa. On je poručio da velike sile treba da se pridržavaju uzajamnog poštovanja, mirnog suživota, obostrane koristi i dijaloga i konsultacija, jer se tako može izbeći „Tukididova zamka“. Prema njegovim rečima, unapred komunicirati, sagledavati pitanja iz perspektive drugih i postupati oprezno u osetljivim pitanjima, naročito uzdržavanjem od prelaženja crvenih linija, put je ka novom modelu odnosa velikih sila i zajedničkoj zaštiti svetskog mira.

www.globaltimes.cn


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...