TROSTRUKO NUKLEARNO RIVALSTVO UOČI SUSRETA U ŠENŽENU
SAD ulaze u trostruko nuklearno rivalstvo sa Kinom i Rusijom, piše Vol strit džornal. Bernam nagovestio mogućnost izmena reformi zapošljavanja zbog negativnog uticaja na zaposlenost mladih, prenosi Dejli telegraf. Ukrajinski dronovi gađali rafinerije „Afipski“ i „Ilski“ u Krasnodarskom kraju, navodi Ukrinform. Putin poručio da se nekadašnje globalne hegemonije opiru nastanku pravednijeg svetskog poretka, objavljuje RT. Iran odbacio optužbe o planiranju upotrebe hemijskog oružja i istakao da je među najvećim žrtvama takvog naoružanja, izveštava Mehr. Kuvajt i Bahrein našli se na meti iranskih vazdušnih napada dok se sukob u Zalivu dodatno zaoštrava, donosi Arab njuz. U Šenženu počinje 33. samit lidera APEC-a posvećen otvorenosti, inovacijama i saradnji, beleži Čajna dejli
(ilustracija, Vašington se suočava sa novom strateškom realnošću u kojoj istovremeno mora da odgovori na nuklearne kapacitete Kine i Rusije, objavljej WSJ)
Vašington se suočava sa novom strateškom realnošću u kojoj istovremeno mora da odgovori na nuklearne kapacitete Kine i Rusije. Britanski premijer Endi Bernam je poručio da će vlada pažljivo razmotriti posledice reformi tržišta rada nakon upozorenja da bi ograničavanje ugovora s nultim radnim vremenom moglo dodatno da oteža zapošljavanje mladih. U napadu bespilotnih letelica na Krasnodarski kraj izbili su požari u dva industrijska postrojenja, dok su na više lokacija pronađeni delovi oborenih dronova. Govoreći na samitu APEC-a, ruski predsednik Vladimir Putin je ocenio da su zemlje u razvoju postale ključni pokretači svetske ekonomije i tehnoloških inovacija, uz sve veći značaj azijsko-pacifičkog regiona. Teheran je odbacio zapadne optužbe o hemijskom oružju, istovremeno upozoravajući na posledice eventualnih napada na civilnu infrastrukturu i podsećajući na sopstvena ratna iskustva. Kuvajtske i bahreinske vlasti prijavile su dejstva protivvazdušne odbrane tokom novih napada, dok su iranske snage saopštile da su gađale vojne ciljeve povezane sa američkim prisustvom u regionu. Ovogodišnji samit APEC-a u Šenženu okuplja lidere regiona oko tema ekonomskog povezivanja, tehnološkog razvoja i jačanja međunarodne saradnje, uz najavu razgovora o pitanjima globalnog mira i bezbednosti.
Trostruko nuklearno rivalstvo
Sjedinjene Države prvi put ulaze u trostruko nuklearno rivalstvo sa Kinom i Rusijom, jer ubrzano jačanje kineskog nuklearnog arsenala primorava Vašington da se pripremi za suočavanje sa dve velike nuklearne sile istovremeno, piše Vol strit džornal. Nedaleko od planina provincije Sečuan, gde žive džinovske pande, privodi se kraju nova fabrika za obogaćivanje uranijuma, za koju neki američki istraživači veruju da će verovatno služiti za proizvodnju fisionog materijala za nuklearno oružje, čime bi se okončala četrdesetogodišnja pauza Kine u takvoj proizvodnji. Ovi nalazi, kako se navodi, oslikavaju jedan od najvećih bezbednosnih izazova Amerike i otvaraju vrata eri nestabilnosti bez presedana kada je reč o najopasnijem oružju u svetu.
Tajna interna komunikaciona mreža Nacionalne bezbednosne agencije Sjedinjenih Država trenutno je van funkcije, saopštili su američki zvaničnici, što je najnoviji u nizu digitalnih sistema koji su privremeno obustavljeni. Kako piše Vol strit džornal a prema rečima osobe upoznate sa incidentom u SAD, agencija je samo ažurirala softver kako bi zakrpila sistem, mreža NSANet biće isključena samo privremeno i nema dokaza o sajber napadu.
Bernam će razmotriti reforme zapošljavanja
Premijer Endi Bernam nagovestio je da će razmotriti izmene u reformama zapošljavanja Anđele Rejner, rekavši da „treba pronaći ravnotežu“ nakon što je Alen Milburn u svom pregledu socijalne politike ocenio da predstojeća ograničenja ugovora s nultim radnim vremenom nose rizik od „neželjenih posledica“ po zapošljavanje mladih. Upitan o tim kritikama, Bernam je rekao da treba pažljivo sagledati sve aspekte, jer jačanje sigurnosti zaposlenja može da stvori trajnija radna mesta u kojima će mladi verovatnije ostati, te da će vlada sve to razmotriti u celini. Kako podseća Dejli telegraf, Milburn je u svom dugo iščekivanom pregledu nezaposlenosti mladih kritikovao laburističke reforme radničkih prava, upozorivši da politika koju zastupa Rejnerova rizikuje da pogorša nezaposlenost mladih i da bi čitav paket mogao da ima velike posledice u trenutku kada je tržište rada za mlade već slabo, uz napomenu da je više od trećine poslodavaca već smanjilo planove zapošljavanja zbog Zakona o pravima zaposlenih.
Ukrajina je u sedam faza, uz višemesečno planiranje i arsenal od 11 različitih sistema naoružanja, poslala u morske dubine Kerčki most, jedan od najvrednijih objekata Vladimira Putina, nakon što je prethodno nedeljama istraživala, zaslepljivala i razoružavala njegovu odbranu, piše Dejli telegraf. Dronovi su postepeno uklonili protivvazdušne baterije, radarske instalacije i sisteme elektronskog ratovanja oko mosta a kada su ti slojevi odbrane svedeni na minimum, usledio je napad talasima dronova i projektila koji su imali zadatak da preplave preostale položaje i potroše njihovu municiju. Time je otvoren koridor za turbodžet dronove „paljanicija“ da udare na drumski deo mosta, dok su krstareće rakete „Neptun“ i „ruta“ i sistemi FP-5 gađali paralelnu železnicu a u finalu su krstareće rakete „flamingo“ izvele precizni udar koristeći improvizovanu komunikacionu vezu preko drugih bespilotnih letelica, stoji u tekstu pod naslovom „Kako je Ukrajina razbila nos Putinu uoči samita sa Trampom“.
Ukrajina gađala ruske rafinerije
Dronovi su napali Krasnodarski kraj u Rusiji u noći između utorka i srede, gađajući rafinerije nafte „Afipski“ i „Ilski“, prenosi Ukrinform pozivajući se na Telegram kanal ASTRA. Operativni štab Krasnodarskog kraja saopštio je da su nakon napada bespilotnih letelica izbili požari u dva preduzeća u Severskom okrugu, gde se te rafinerije i nalaze, kao i da su delovi dronova pronađeni na devet lokacija, uključujući dvorišta privatnih kuća i ulice. Obe rafinerije su i ranije bile mete dronovskih napada a „Afipski“, jedan od ključnih objekata za preradu nafte na jugu Rusije, gađana je i 6. novembra, dok je posle prve faze rekonstrukcije u martu 2025. njen kapacitet prerade dostigao 9,1 milion tona nafte godišnje, oko tri odsto ukupnog ruskog kapaciteta.
Nemačka i Ukrajina osnivaju još jedno zajedničko preduzeće za proizvodnju bespilotnih kopnenih vozila u Nemačkoj koja će potom biti isporučena ukrajinskoj vojsci, saopštio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus na otvaranju 37. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u sedištu NATO u Briselu. Pistorijus je istakao da saradnja odbrambenih industrija dveju zemalja postaje sve korisnija za obe strane, piše Ukrinform, jer ukrajinske oružane snage imaju jedinstveno borbeno iskustvo a ukrajinska odbrambena industrija pokazala je efikasnost i inovativne sposobnosti.
Hegemonije se opiru pravednijem poretku
Ruski predsednik Vladimir Putin optužio je bivše globalne hegemonije da se opiru nastanku pravednijeg svetskog poretka, osudivši njihove napore da zadrže uspešne zemlje u razvoju umesto da se prilagode promenjenim ekonomskim realnostima. Tokom obraćanja na samitu APEC-a u Šenženu, Putin je rekao da je svetska ekonomija doživela „tektonski pomak“ u kojem je azijsko-pacifički region postao vodeći tehnološki centar planete, pozdravivši azijske privrede nekada poznate kao „svetska fabrika“ kao glavne pokretače inovacija, piše RT. On je podsetio da se udeo zemalja u razvoju i tržišta u usponu u svetskoj proizvodnji gotovo udvostručio, sa 35 odsto u 1990. na 61 odsto u 2026. godini, i istakao da su upravo u azijsko-pacifičkom regionu prvi put nastale fundamentalne promene koje se sada šire svetom poput talasa.
Predsednici Rusije, Kine i Sjedinjenih Država prvi put će se sastati 19. novembra u Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, gde će razgovarati o međunarodnoj bezbednosti a deo sastanka biće otvoren za javnost. Kako objavljuje RT u jednoj od kolumni, američki predsednik kao glavne teme označio je nuklearno razoružanje, Ukrajinu, Iran, ekonomiju i trgovinu, dok je Moskva saopštila da tri zemlje razmenjuju predloge za razgovore i pregovaraju o mogućoj zajedničkoj izjavi. Sastanak je izazvao strah u Ukrajini i evropskim prestonicama da bi tri sile mogle da postignu dogovore iza njihovih leđa a Volodimir Zelenski požalio se da bi budućnost njegove zemlje mogla da bude odlučena bez učešća Kijeva, dok Moskva odbacuje tvrdnje da će samit podeliti svet na sfere uticaja.
Iran najveći stradalnik od hemijskog oružja
Zamenik iranskog ministra spoljnih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazem Garibabadi odbacio je tvrdnju da je Iran planirao da upotrebi hemijsko oružje u Vašingtonu, nazvavši je sramnom laži koja obrće istoriju, i podsetio da je Iran jedan od najvećih stradalnika od hemijskog oružja. Mehr piše da je Garibabadi rekao da je Iran bio gađan tim nehumanim oružjem uz podršku današnjih tužilaca, pre svega Sjedinjenih Država, i poručio da istina ne sme da postane žrtva propagandnog rata. U drugoj poruci osvrnuo se na Njujork tajms koji je pokrenuo i normalizovao plan napada na iranske brane pod izgovorom njihove navodne blizine raketnim objektima, ocenivši da ta redakcija ne može da se oslobodi odgovornosti za humanitarne i pravne posledice, jer je gađanje kritične civilne infrastrukture ratni zločin i takvi postupci neće proći bez cene.
Jemenska vojska upozorila je da su saudijski naftni gigant „Aramko“ i njegova postrojenja glavna meta njenih napada na teritoriji Saudijske Arabije, dok je vojni izvor u utorak saopštio da saudijski vazdušni prostor, izuzev neba nad Mekom i Medinom, više nije bezbedan. Prema tom izvoru, jemenske oružane snage upozoravaju zaposlene i civile da se klone aerodroma i objekata u Saudijskoj Arabiji, uz ponovljenu tvrdnju da su „Aramko“ i njegove filijale glavne mete. Kako podseća Mehr njuz, „Aramko“ se po rezervama sirove nafte i prirodnog gasa smatra jednom od najvrednijih kompanija na svetu, sa procenjenom tržišnom vrednošću između četiri i pet biliona dolara.
Napadnuti Bahrein i baza u Kuvajtu
Kuvajt i Bahrein suočili su se u sredu rano ujutro sa iranskim vazdušnim napadima dok Teheran pojačava gađanje svojih zalivskih suseda, dok je koalicija uništila 60 ciljeva Huta širom Jemena, stoji na sajtu Arab njuza. Generalštab kuvajtske vojske saopštio je da su „sve eksplozije koje se čuju rezultat presretanja neprijateljskih napada“ od strane protivvazdušne odbrane, i zatražio poštovanje bezbednosnih uputstava. Iranska vojska je sa svoje strane saopštila da su njeni dronovi gađali američke raketne sisteme „patriot“ i lansere dronova i projektila u vazduhoplovnoj bazi Ali al Salem u Kuvajtu. Kuvajt je tokom rata koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenule protiv Teherana bio izložen napadima na aerodrom, rafinerije nafte i postrojenje za struju i desalinizaciju u Šuaibi a Bahrein je saopštio da je presreo niz vazdušnih napada iz Irana.
Vojna pojačanja nastavila su da pristižu u provinciju Babil radi raspoređivanja oko Džurf al Sahera, prema snimcima koji kruže internetom, nakon što se irački ogranak Kataeb Hezbolah zavetovao da neće napustiti svoje uporište uprkos vladinom roku za povlačenje, piše Arab njuz. Irački premijer Ali al Zaidi odložio je posetu Libanu do daljeg, saopštio je irački ambasador u Bejrutu Mohamed Reza al Huseini za iračku novinsku agenciju, ne navodeći razlog, iako je dan ranije najavio da će Zaidi u sredu posetiti Bejrut u okviru turneje arapskim zemljama. Komandant Kataeb Hezbolaha Abu Taleb al Saidi rekao je da ta iranska grupa neće napustiti Džurf al Saher, uz reči da se to „neće dogoditi, ni preko naših mrtvih tela“, nakon što je vlada saopštila da je istražni komitet potvrdio krijumčarenje nafte u tom području i dala grupi rok do petka.
Počinje samit lidera APEC-a
U Šenženu se u sredu otvara 33. sastanak lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) koji Kina organizuje treći put nakon Šangaja 2001. i Pekinga 2014, pod temom „Izgradnja azijsko-pacifičke zajednice za zajednički prosperitet“, piše Čajna dejli čija je naslovna strana danas posvećena samo ovom događaju. Ovogodišnja agenda, kako se navodi, počiva na tri prioriteta: otvorenosti, inovacijama i saradnji, a u medijskom centru u Šenženu postavljena je instalacija „Azijsko-pacifička jedra“, nadahnuta slikom o brodovima koji zajedno plove istim morem kako je kineski predsednik izneo pre 13 godina. Od tada je predsedavao ili učestvovao na nizovima sastanaka APEC-a, iznoseći ideje i predloge sa ciljem usmeravanja regionalne saradnje ka većoj otvorenosti, zajedničkom razvoju i obostranoj koristi.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u sredu da će šefovi država Kine, Rusije i Sjedinjenih Država na predstojećem samitu imati dubinsku razmenu mišljenja o važnim pitanjima koja se tiču globalnog mira, piše Čajna dejli. Portparol ministarstva Guo Đakun rekao je to na redovnoj konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o trilateralnom samitu lidera u kineskom Šenženu koji se očekuje 19. novembra.






