SI POKAZUJE TEHNOLOŠKE AMBICIJE; PUTIN RASPOLOŽEN POSLE SUSRETA S TRAMPOM
Si Đinping nije slučajno izabrao Šenžen za susret svetskih lidera, piše Vol strit džornal. Putin završio razgovore sa Trampom u „odličnom raspoloženju“ uoči trilateralnog sastanka, prenosi Dejli telegraf. Zelenski ocenio da je greška što je sastanak Trampa i Putina održan bez učešća Ukrajine, navodi Kijev post. Putin predstavio azijsko-pacifičkim investitorima nova ulaganja u ruski Arktik i Daleki istok, objavljuje RT. Kina ponovo pozvala na ukidanje jednostranih sankcija Iranu, izveštava Mehr. Saudijska koalicija saopštila da je presrela projektil Huta ispaljen ka Rijadu i gađala više od 60 ciljeva u Jemenu, donosi Arab njuz. Si poručio da je Šenžen mikrokosmos reformi i otvaranja Kine, beleži Čajna dejli
(ilustracija, Kako piše Vol strit džornal, Šenžen, dom dronova, robotaksija i nekih od najmoćnijih kineskih tehnoloških giganta, izabran je za mesto sastanka američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Putina Putina, čime kineski predsednik Si Đinping pokazuje svoje tehnološke ambicije, objavljuje WSJ)
Kineski lider Si Đinping nastoji da kroz izbor Šenžena kao centra inovacija, robotike i veštačke inteligencije za mesto sastanka predsednika SAD i Rusije dodatno predstavi tehnološki uspon zemlje na globalnoj sceni. Prema navodima Kremlja, razgovor američkog i ruskog predsednika Donald Trampa i Vladimira Putina bio je fokusiran pre svega na Ukrajinu i održan je neposredno pred sastanak sa Si Đinpingom. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smatra da se o ratu ne bi smelo razgovarati bez prisustva Kijeva i ocenjuje da Vašington i Peking raspolažu značajnim ekonomskim polugama za pritisak na Moskvu. Rusija investitorima nudi poreske olakšice i regulatorne pogodnosti kako bi podstakla razvoj infrastrukture i naprednih tehnologija na Arktiku i Dalekom istoku, kazao je Putin na samitu APEC-a. Peking je u Ujedinjenim nacijama ponovio stav da sankcije prema Iranu treba ukinuti i naglasio da se regionalni sporovi mogu rešavati jedino dijalogom i pregovorima. Saudijske vlasti prijavile su presretanje projektila lansiranog ka glavnom gradu, dok je koalicija istovremeno sprovela obimne vazdušne udare na položaje Huta u Jemenu u sredu. Govoreći na banketu povodom samita APEC-a, Si je istakao da transformacija Šenžena od ribarskog sela do savremene metropole predstavlja simbol kineskih reformi, inovacija i međunarodne saradnje.
Si pokazuje tehnološke ambicije
Kada je Erik Pan 2008. godine stigao u Šenžen, mislio je da će to biti kratka poseta, ali ga je grad toliko privukao da je odlučio da ostane a njegova kompanija danas zapošljava više od 500 ljudi i sarađuje sa fabrikama širom tog grada. Bivši inženjer „Intela“ osnovao je startap koji pomaže firmama da izrađuju prototipe i proizvode sve, od senzora veštačke inteligencije do robota, radeći iz malog stana i spavajući u skladištu, nakon što je posetio Huaćangbej, lavirintsko tržište elektronike. Kako piše Vol strit džornal, Šenžen, dom dronova, robotaksija i nekih od najmoćnijih kineskih tehnoloških giganta, izabran je za mesto sastanka američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Putina Putina, čime kineski predsednik Si Đinping pokazuje svoje tehnološke ambicije.
Saga Džensena Huanga, suosnivača i izvršnog direktora „Nvidije“, dala je novi zamah kreatorima politike koji žele da regulišu veštačku inteligenciju i uspostave više zaštitnih mehanizama za poslovanje američkih kompanija sa Kinom, piše Vol strit džornal. Huang je godinu dana ranije nazvao termin „kineski jastreb“ „znakom srama“ i „nepatriotskim“ a njegov odlazak s čela kompanije ojačao je one koji su nekada bili po strani, dok su tvrdnje da su „Nvidijini“ kupci preusmerili milijarde dolara sofisticiranih čipova kineskim VI kompanijama nedavno došle u sudar sa nizom tehnoloških kvarova, od obustave letova širom zemlje do problema sa bankovnim računima i kašnjenja u prenosu novca.
Putin raspoložen posle razgovora s Trampom
Kremlj je saopštio da je Vladimir Putin završio razgovore sa Donaldom Trampom u Kini u „odličnom raspoloženju“ a dvojica lidera razgovarala su uoči prvog trilateralnog sastanka sa Si Đinpingom na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Šenženu, piše na sajtu Dejli telegrafa. Prema rečima Jurija Ušakova, pomoćnika ruskog predsednika, Ukrajina je bila „glavni fokus“ razgovora američkog i ruskog šefa države iza zatvorenih vrata, dok su zvaničnici SAD sastanak opisali kao neformalan. Tramp je pre susreta nazvao Putina „svojim prijateljem“ i izrazio uverenje da iz tog sastanka mogu da proizađu „mnoge divne stvari“. Tramp je potom otišao do gradskog zdanja Kilin vila na bilateralni sastanak sa kineskim kolegom uoči trilateralnih razgovora koji bi trebalo da se fokusiraju na perspektive sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja.
Vojvoda od Saseksa Hari boravio je u Ukrajini, gde je prisustvovao takmičenju na kojem se bira tim za sledeće „Inviktus“ igre a gotovo 400 ukrajinskih veterana i vojnika u pripravnosti burno je pozdravilo njegov dolazak. Hari je uručio medalje svim takmičarima, među kojima su mnogi bez udova, u invalidskim kolicima ili sa oštećenim vidom, dok su deca držala ruke ranjenih roditelja a zastave jedinica bile su prebačene preko ramena. U ekskluzivnom intervjuu za Dejli telegraf, vojvoda je rekao da je Ukrajina zemlja i cilj koji ga „stalno vraćaju nazad“, dok je atmosfera na takmičenju, kako se navodi, bila ispunjena duhom „Inviktusa“, čije ime potiče od latinske reči za „nepobediv“. Naslov teksta je „Ponovo bih otišao u vojsku da se borim protiv Rusije“.
Greška što je učešće Ukrajine izostalo
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za EnBiSi njuz da je bilo greška što se američki predsednik Donald Tramp sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom jedan na jedan, bez učešća Ukrajine, i ocenio da bi Vašington i Peking mogli da primoraju Moskvu da okonča rat ako budu spremni da upotrebe svoju ekonomsku polugu. Kako prenosi Kijev post, Zelenski je rekao da Tramp i kineski predsednik Si Đinping imaju dovoljno moći da zaustave Putina kroz koordinisane sankcije i ograničenja trgovine sa Rusijom. Njegove izjave usledile su uoči samita u Šenženu 19. novembra, na kojem bi Tramp, Putin i Si trebalo da razgovaraju o ratu u Ukrajini bez prisustva ukrajinskih ili evropskih predstavnika.
Bivši američki ambasador Danijel Frid izjavio je za Kijev post da samit predsednika Sjedinjenih Država, Rusije i Kine verovatno neće dovesti do nove podele sveta u stilu Jalte, upozorivši da Moskva traži priznanje velike sile i ustupke koje nije uspela da izbori na bojnom polju. U ekskluzivnom intervjuu uoči trilateralnog sastanka u Šenženu, Frid, bivši pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, rekao je da je skeptičan da će iz tog skupa proizaći bilo šta materijalno i suštinsko. On je kritikovao američke ustupke Moskvi, upozorio protiv ponovnog pregovaranja o evropskoj bezbednosti i pozvao Sjedinjene Države da podrže Ukrajinu i njene evropske saveznike.
Ulaganja u ruski Arktik i Daleki istok
Ruski predsednik Vladimir Putin predstavio je azijsko-pacifičkim investitorima ulaganja u ruski Arktik i Daleki istok, najavivši nove podsticaje koji stupaju na snagu u januaru 2027. godine, kao i posebna pravila za testiranje naprednih tehnologija, objavljuje RT. Paket bi podobnim investitorima ponudio poreske olakšice na dobit, imovinu i zemljište, uz smanjene doprinose na zarade i povlašćene zakupе a Rusija planira i da pojednostavi pravila za testiranje dronova, industrijskih robota i veštačke inteligencije u tim regionima. Putin je na samitu izvršnih direktora APEC-a u Kini izrazio uverenje da će poslovna zajednica i investitori iz azijsko-pacifičkih ekonomija u potpunosti prepoznati mogućnosti koje se otvaraju na ruskom tržištu, dok Rusija modernizuje Transsibirsku i Bajkalsko-amursku železnicu, širi kapacitete pacifičkih luka i razvija infrastrukturu duž Severne morske rute.
Ruski stručnjaci ocenili su predstojeći trilateralni samit u Šenženu kao izuzetno važan, ali su odbacili poređenja s Jaltom, Potsdamom ili Bečkim kongresom, jer, kako navode, na sastanku neće biti donete konkretne odluke, piše RT. Dmitrij Suslov sa Visoke škole ekonomije u Moskvi podsetio je da su sve tri strane naglasile da je reč o razgovorima bez obavezujućih odluka i da su do poslednjeg trenutka postojale nesuglasice oko dnevnog reda, pošto je američki predsednik želeo da razgovara o kontroli nuklearnog naoružanja, što ni Kina ni Rusija nisu prihvatile sa entuzijazmom, dok ni Amerikanci ni Kinezi nisu želeli da se na tom mestu raspravlja o ukrajinskom sukobu. Prema njegovim rečima, dogovoreno je da se agenda fokusira na široka pitanja rata i mira među vodećim silama i na stratešku stabilnost u širem smislu a verovatno će biti reči i o istraživanju svemira, veštačkoj inteligenciji i iranskom sukobu. Kako je zaključio, glavni ishod samita biće saglasnost tri vodeće sile o potrebi održavanja normalnih i kontrolisanih odnosa i sprečavanja rata.
Kina ponovo traži ukidanje sankcija Iranu
Kina je na sastanku Trećeg komiteta Generalne skupštine UN u sredu ponovo potvrdila podršku suverenitetu i bezbednosti Irana i pozvala na hitno ukidanje jednostranih sankcija za koje tvrdi da štete iranskom stanovništvu. Kako prenosi Mehr njuz, kineski predstavnik upozorio je da sukobi u regionu zapadne Azije postaju dugotrajni i da se šire, istakavši da Kina podržava Iran u očuvanju njegovog suvereniteta i bezbednosti i pozvavši međunarodnu zajednicu da poštuje razvojni put koji je Iran izabrao, prestane da se meša u unutrašnje stvari pod izgovorom ljudskih prava i izbegne pogoršanje životnih uslova Iranaca. On je naglasio da dijalog i pregovori ostaju jedini način rešavanja regionalnih sukoba, dok se američko-izraelski rat protiv Irana nastavlja.
Iranska ambasada u Grčkoj odbacila je u sredu optužbe koje su preneli pojedini mediji da su lica povezana sa Iranom planirala terorističku operaciju, nazvavši ih neutemeljenim i delom operacija pod lažnom zastavom, piše Mehr njuz. Ambasada je kategorički odbacila navode koji navodnu terorističku zaveru povezuju s licima bliskim Iranu, ocenivši ih delom izlizane kampanje izraelskog režima i njegovih propagandnih kanala za diskreditaciju Irana kroz psihološki rat, uz tvrdnju da su nastavak ranijih operacija pod lažnom zastavom i da nemaju kredibilitet. Saopštenje je usledilo dan nakon što je Nacionalna bezbednosna agencija Severne Makedonije objavila da je osujetila terorističku zaveru usmerenu na jednu osobu u Grčkoj i razbila mrežu koju je povezala sa Iranom, navodeći da je ta mreža po direktnim instrukcijama iranskog državljanina sprovodila pripremne aktivnosti i pružala logističku podršku za teroristički akt ili atentat.
Gađano 60 meta Huta u Jemenu
Saudijska koalicija saopštila je da je rano u četvrtak presrela projektil koji su jemenski Huti lansirali ka Rijadu a delovi projektila pali su na zemlju i procenjuje se materijalna šteta, dok je glavni grad Saudijske Arabije potresao snažan prasak, piše Arab njuz. Napad dolazi u trenutku eskalacije neprijateljstava Huta prema Saudijskoj Arabiji, jer ta grupa povezana sa Iranom pojačava raketne i udare dronovima na saudijske gradove i ključnu infrastrukturu, uključujući aerodrome, luke i naftna postrojenja. List objavljuje i da je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija preduzela veliki vazdušni napad u sredu na više od 60 meta Huta u Jemenu.
Direktor atomskog regulatornog tela UN pozdravio je u sredu dogovor između Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država za opremanje kraljevine civilnim nuklearnim programom, objavljuje Arab njuz. „Imamo vrlo zadovoljavajući ishod po pitanju ovog sporazuma“, kazao je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi. Kada razvoj nuklearne moći bude u pogonu u Saudijskoj Arabiji, „i mi ćemo doći“, dodao je on.
Šenžen kao mikrokosmos reformi i otvaranja Kine
Kineski predsednik Si Đinping istakao je u sredu u govoru na banketu koji je sa suprugom Peng Li Juanom priredio za goste samita APEC-a u Šenženu, da je taj grad, domaćin 33. sastanka lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, izrastao iz ribarskog sela u metropolu, te da je priča o Šenženu mikrokosmos reformi i otvaranja Kine i sjajan primer azijsko-pacifičke saradnje. Podsetivši da je 1978. godine, kada je prvi put posetio Šenžen, to još bilo malo ribarsko selo, rekao je da je posle više od 40 godina grad ispunjen visokim zgradama i živim saobraćajem, što je promena koja se graniči s čudom, uz ocenu da je otvorenost u DNK Šenžena, inovacija izvor njegove vitalnosti a saradnja izvor njegove snage. Kako piše Čajna dejli čija je čitava naslovna strana danas posvećena APEC-u, Si je dodao i da za nekoliko hiljada godina Kine treba otići u Sjan, za 500 godina u Peking, za 100 godina u Šangaj a za 50 godina u Šenžen.
Organizatori niza novinarskih tura tokom Nedelje ekonomskih lidera APEC-a 2026. u Šenženu nadaju se da će taj grad predstaviti kao „grad inovacija, čuda i budućnosti“, prikazati ga trodimenzionalnije, autentičnije i sveobuhvatnije i istaknuti živahan razvoj Kine, posebno pred međunarodnim medijima. Glavni koordinator novinarskih tura u medija centru Je Sjaobin rekao je za Čajna dejli da se do srede u 10 sati za učešće prijavilo više od 1.600 novinara, od kojih je gotovo 500 iz inostranih medija, i da očekuje da će ukupan broj do četvrtka dostići 2.000. Prema njegovim rečima, cilj tura je da medijima pruže prozor u kineske reforme i otvaranje kroz promociju imidža Šenžena i da taj grad prikažu kao primer budućeg urbanog razvoja.






