Životinjsko brašno vraćeno u industrijsku ishranu stoke

Aleksandar Manić

Francuski skandal sa konjskim mesom poklopio se sa stidljivom najavom da će životinjsko brašno EU odobriti za ishranu riba u odgajivačnicama
(foto, Odgajalište ribe spremno za upotrebu životinjskog brašna)

Organizovana prevara u kojoj je 750 tona jeftinog konjskog mesa, u gotovim jelima, prodato kao čista govedina, odnosno skuplje meso, još nije stigla do svog svog kraja, a Evropska komisija je oživela polemiku u vezi životinjskog brašna. Spongiformna encefalopatija (sindrom "ludih krava"), degenerativna bolest nervnog sistema, prouzrokovana je hranjenjem krava, ne biljnom hranom, nego mlevenim životinjskim otpacima. Ovaj neprirodan način ishrane biljojeda izazvao je planetarnu epidemiju sredinom 90-ih godina prošlog veka. Životinjsko brašno bilo je zabranjeno 2001. godine, jer je epidemija prouzrokovala više stotina smrtnih slučajeva ljudi koji su jeli zaraženo meso.

Dvanaest godina kasnije, Evropska komisija, na mala vrata, od 1. juna ove godine, ponovo uvodi životinjsko brašno za prehranu stoke. Odluka je bez buke bila doneta jula prošle godine, a najava je isplanirana za 14. februar ove godine. Nesrećom, francuski skandal konjskog mesa poklopio se sa stidljivom najavom da će životinjsko brašno, izmlevena svinjska i živinska koža, kosti, utroba i perje, biti odobreni za ishranu riba u odgajivačnicama.

zivotinjsko brasno

Stok životinjskog brašna, pre zabrane iz 2001. godine

Garancija kvaliteta?

Marketinškom kozmetikom, prokazani termin "životinjsko brašno" pretvoren je u neutralan i tehnički termin "transformisani životinjski proteini". Predviđeni cilj je da se životinjsko brašno, 2014. godine, u potpunosti vrati u industrijsku prehranu živine i svinja, ali uz garancije kvaliteta. Naime, nekada se ta hrana pravila od životinjskih otpadaka, kao i od bolesnih i uginulih životinja. Novo životinjsko brašno bi, po rečima finansijera, trebalo da bude napravljeno od mesa koje može da bude upotrebljeno i u ljudskoj ishrani.

Istovremeno, biće zabranjeno da se jedna vrsta hrani brašnom napravljenim od iste vrste. Znači, svinje neće jesti svinjske prerađevine, a kokoške neće jesti kokošije ostatke. Zabrana upotrebe životinjskog brašna u ishrani preživara, za sada, ostaje na snazi, kao što ni meso preživara nije dozvoljeno za industrijsku ishranu drugih životinjskih vrsta.

Po rečima političara iz Brisela, ponovno uvođenje životinjskog brašna je bezopasno i od velike pomoći za odgajivače. Međutim, postavlja se pitanje da li je industrija hrane sposobna da poštuje predviđeni kvalitet u spravljanju zdravog životinjskog brašna. Obećanje da će se uzimati samo delovi koji su upotrebljivi za ljudsku ishranu, nema finansijskih osnova i verovatno nikada neće biti poštovano. Zašto upotrebljavati takvu mesnu masu za pravljenje jeftinog životinjskog brašna, kada od nje mogu da se prave mnogo skuplja gotova jela ili mesne prerađevine? Pohlepa i beskrupuloznost finansijera nema granica a vlasti, ne samo što ne mogu da kontrolišu investitore, nego, vođene istim porivima, nemaju ni želje da ih kontrolišu i kažnjavaju.

krava ludilo

Krava, bolesna od spongiformnog encefalitisa, snimljena u Kanadi 2011. godine

Sprega lopovskih privrednika i beskrupoloznih političara

U okviru globalizacije privrede, industrija mesa je pronašla svoje mesto i, sve češće, u nju investiraju penzioni fondovi, finansijeri i špekulanti. Kao u bilo kom drugom finansijskom sektoru, investitori očekuju rentabilnost od 8 do 10 odsto. Međutim, optuživati sistem industrije mesa, znači optuživati celokupan sistem poslovanja u današnjem svetu, što ni jedna vlast neće učiniti. Naprotiv, političari će svim sredstvima pokušati da prikriju manipulisanje i varanje potrošača, ne bi li tako očuvali dobre odnose sa krupnim kapitalom.

Francuska afera sa 750 tona konjskog mesa (Balkanmagazin, 16 februar 2013.) tačno je ukazala šta će se ubuduće dešavati. Iako kontrole u preduzeću Spanghero, koje je kupilo jeftino konjsko meso i etiketiralo ga kao "čistu govedinu", još nisu završene, iako je skoro sa sigurnošću ustanovljeno da su direktori, radi povećanja zarade, prevarili potrošače, država neće ništa da uradi. Odlukom ministra poljoprivrede, preduzeće Spanghero nekažnjeno izlazi iz krađe i može neometeno da nastavi svoju kriminalnu delatnost pod okriljem državnog aparata.

Fransoa Oland, francuski predsednik i Žan-Mark Ero, šef vlade, smatraju da je bolje pomagati i prikrivati privredni kriminal, nego kazniti lopove, što bi možda dovelo i do zatvaranja preduzeća, te i do otpuštanja 300 radnika.

Nezaposlenost u Francuskoj neprekidno raste i to prouzrokuje nepopularnost socijalističke vlade. Tako se čitav državni aparat okrenuo ograničavanju nepopularnosti, a prva stepenica je pokušaj da se ne povećava nezaposlenost. Kratkovida odluka predsednika Francuske i njegovog šefa vlade da zaštitite privrednike - lopove, plašeći se da bi eventualna kazna mogla da dovede do bankrota preduzeća i otpuštanja, možda izgleda kao dobar kratkoročan plan. Međutim, opozicija će to, najverovatnije, iskoristiti na pravi način, kao argument u predstojećoj kampanji za opštinske i evropske izbore koji će se održati naredne godine u Francuskoj.

Socijalisti su na poslaničkim i senatorskim izborima porazili desnicu, a Oland je došao na mesto Sarkozija, jer je slika desnice i bivšeg predsednika bila isuviše vezana za beskrupulozne privrednike i mafijaške finansijere. Prilike bi mogle brzo da pokažu u kojoj meri se socijalisti varaju u neproduktivnom peglanju sopstvene nepopularnosti.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...