ZAŠTO NE MOŽETE DA SPAVATE?

Priredio:   Milan Đukić

Isključite mobilne telefone

Dobar noćni odmor sve više postaje neostvarena želja za mnoge ljude širom naše planete - bez obzira na uzrast, od mališana do ljudi u zrelim godinama. U časopisu Sleep objavljena su tri rada koja se bave problemom nesanice. Dve studije razjašnjavaju razloge zbog kojih tinejdžeri i odrasli ne spavaju dovoljno. Kod tinejdžera glavni uzrok je korišćenje mobilnog telefona; kod odraslih brz život i obaveze na radnom mestu. S druge strane, u trećoj studiji se zaključuje da poremećaj spavanja u detinjstvu može da izazove kognitivne i probleme ponašanja u kasnijem dobu.

Ispitivanje dece je obavljeno u Centru za proučavanje poremećaja spavanja u montrealskoj bolnici Sacre-Coeur. Istraživači su analizirali šeme spavanja skoro 1500 mališana uzrasta od 2,5 do 6 godina. To je prva detaljna studija uticaja spavanja i sna na decu u razvoju. Majke mališana su zamoljene da vode beleške o tome koliko su njihova deca spavala tokom svake noći i da popune upitnike o njihovoj hiperaktivnosti i impulsivnosti, nedostatku pažnje i spavanju tokom dana. Polovina dece obuhvaćene istraživanjem spavalo je u proseku deset sati tokom noći - što je preporučena dužina spavanja za predškolsku decu - dok je 6% bilo u snu manje od deset sati. Deca koja su kraće spavala, kaže vodeći autor dr Žak Monplezir, imala su siromašniji rečnik i slabije rezultate testova kognitivnog razvoja u dobi od pet godina, u odnosu na ostatak grupe. Zapravo, istraživanjem je zaključeno da samo jedan sat manje sna u periodu ranog razvoja deteta može da utrostruči šansu da na tim testovima dete postigne slabe rezultate, čime se ističe veliki i dugotrajni uticaj spavanja na razvoj govora i kognitivni razvoj.

Zato ne iznenađuje dobijeni podatak da su deca u dobi od šest godina koja manje spavaju hiperaktivnija i impulsivnija. Dakle, dovoljno sna je važno za razvoj koncentracije i pažnje. Monplezirova grupa istraživača je otkrila veću hiperaktivnost kod mališana koji su u početku manje spavala ali su normalizovala navike do polaska u školu i spavala po deset sati. Taj podatak ukazuje na to da je rano detinjstvo - do 3,5 godina - kritičan period tokom kojeg roditelji moraju da naviknu svoju decu da dovoljno spavaju, kaže Monplezir, jer manje sna u tom periodu razvoja može ozbiljno da utiče na ponašanje i kasniji razvoj.

Ovi rezultati su samo poslednji u nizu dokaza koji povezuju dobro i ravnomerno spavanje s boljim kognitivnim razvojem dece. Međutim, to ne znači da deca koja malo spavaju obavezno zaostaju u rastu i razvoju. Džodi Mindel, profesorka psihologije na univerzitetu u Filadelfiji i stručnjak u organizaciji National Sleep Foundation, ističe da Monplezirova studija ne uspostavlja jaku i pouzdanu vezu između dobrog i čvrstog sna i rezultata na testiranjima. Mindelova napominje da i drugi faktori utiču na to koliko i kako deca spavaju i kakve rezultate postižu na testiranjima. Mališani sa ADHD sindromom, na primer, uobičajeno spavaju manje od druge dece i postižu loše rezultate na neuropsihološkim testovima. "I drugi činioci izgleda utiču i na spavanje i na rezultate testiranja", kaže ona.


Spavanje


Nažalost, dobar san je često mislena imenica i za mnoge adolescente i odrasle osobe. Druge dve studije objavljene u časopisu Sleep otkrivaju da za to treba kriviti mobilne telefone i poslove koje obavljamo. U istraživanju kojim je obuhvaćeno više od 1600 Belgijanaca uzrasta od 13 do 15 godina, naučnici s katoličkog univerziteta Leuven su zaključili da skoro 60% učenika koristi mobilne telefone za razgovore ili za slanje tekstualnih poruka nakon što odu na počinak i ugase svetlo u sobi. Pošto su ispitanici praćeni celu jednu godinu, istraživači su izvestili da se tinejdžeri koji više od jednom sedmično koriste svoj mobilni telefon u postelji osećaju pet puta umornije nego njihovi vršnjaci koji nikada nisu imali niti koristili mobilni telefon. Što su duže tinejdžeri ostajali budni uz svoje mobilne telefone oko i posle ponoći, to su bili umorniji. Većina tinejdžera mobilni telefon koristi najviše oko ponoći, ali neki nastavljaju da komuniciraju s prijateljima i posle tri sata ujutru.

Kod odraslih situacija ništa nije bolja. Doktor Matijas Basner s univerziteta Pensilvanija je iskoristio javno dostupnu bazu podataka Popisnog biroa SAD o skoro 50.000 ljudi da bi otkrio šta zapravo oni koji kraće spavaju - četiri do pet sati dnevno - rade kada su budni. Pošto su prethodna istraživanja povezivala kraće spavanje s povećanim rizikom od raznih oboljenja i smrti, Basner je želeo da otkrije da li je uzrok tome nespavanje ili nešto što oni koji kratko spavaju rade dok su budni. On i njegov tim su bili iznenađeni kada su otkrili da je glavni uzrok nesanice ili kratkog spavanja posao kojim se ispitanici bave. Što neko više radi, manje spava. U poređenju s onima koji normalno spavaju, osobe koje spavaju četiri i po sata ili manje rade sat i po duže tokom radnog dana i skoro dva sata duže vikendom. "Činjenica da posao utiče na spavanje nas nije toliko iznenadila, ali smo bili zapanjeni dominantnim efektom dužine radnog vremena", kaže Basner. "Za svaki sat sna koji izgubite, radite pola sata duže." Prethodna istraživanja u poslednjih deset godina pokazala su da je za svaki izgubljeni sat spavanja, prosečna osoba radila sedam do osam minuta duže, pa novi rezultati ukazuju na nepovoljan trend odnosa trajanje radnog vremena-spavanje.

Basner ističe da njegova otkrića ni na koji način ne ukazuju na posledični odnos rada i trajanja spavanja (ili, shodno tome, između rada i povećanog rizika od zdravstvenih problema), ali da navode buduće istraživače na to da obavezno pitaju osobe uključene u studiju koliko vremena provode na poslu i da kontrolišu uticaj rada na spavanje. Kada naučnici budu otkrili zašto ne možemo da spavamo, pomoći će svima nama da više uživamo u carstvu snova a da manje brojimo ovce.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...