Klausu istekao kućni karantin zbog zaraze koronavirusom
Bivši češki predsednik, 79-godišnji Vaclav Klaus, oštro je i svuda kritikovao i kršio mere vlade za suzbijanje korona virusa, pa se tako i zarazio ali je sasvim lako preležao infekciju
Bivšem dugogodišnjem premijeru i predsedniku Češke Vaclavu Klausu u petak je, kako je saopštio Petr Macinka, portparol instituta koji nosi ime ovog češkog pioitičara, istekao obavezni karantin usled zaraze korona virusom. Klaus (rođen 19. juna 1941), posle pregleda i testiranja u Centralno vojnoj bolnici u Pragu 23. februara, kada je utvrđeno da je zaražen, lečio se kod kuće.
Klaus, inače osnivač i lider dugovladajuće Građanske demokratske stranke (ODS), koja i danas igra važnu ulogu u Parlamentu, poznati je protivnik zaštitinih maski i drugih mera, a odbio je i da se vakciniše. Kod kuće se lečio uobičajenim lekovima, bez ikakve nadstandarne ili boničke nege.
On je, inače, više puta istupao u javnosti bez zaštitne maske. Posle jednog takvog istupanja u oktobru prošle godine u centru Praga, kažnjen je sa 10 hiljada kruna (nešto manje od četiri stotine evra). Na tu kaznu se žalio, žalba još nije rešena. U januaru je učestovao na protestnim demonstracijama protiv vlade na Staromjestskom trgu u Pragu na kome je učestovalo više hiljada ljudi. Kao i drugi učesnici ovog skupa, on ni tada nije nosio zaštitnu masku. Više puta se fotografisao bez maske s učesnicima ovog skupa.
Svoj otpor vladinim protivepidemijskim merama Klaus je označio za "formu građanske neposlušnosti". Kovid 19 smatra za smatra za "slabu bolest" koja se "zloupotrebljava kao sredstvo za promenu sveta". Te svoje nazore predstavio je lane u knjigama Karantin 1 i Karanatin.
Klaus je, inače, poznat po ljubavi prema tenisu koji je dugo godina igrao. Potpisnik ovih redova, koji je kao dopisnik iz Praga pratio njegove aktivnosti od 1994. do 2014, ne pamti da je Klaus ikad bio bolestan.
Naša javnost ovog sjajnog ekonomistu, koji je kao premijer veoma uspešno vodio i reformisao češku ekonomiju, najviše pamti kao kritičara politike prema Srbiji koju su vodili Evropska unija i Sjedinjene Države, naročito posle raspada Jugoslavije i rata na Kosovu.