Epidemija u Francuskoj: Lekari se spore oko vakcina, pacijenti ne znaju kome da veruju

Nataša Jokić, Strazbur

U Francuskoj se nošenju maski i vakcinaciji ne protive nadrilekari bez diplôme već ugledni doktori medicine i profesori na nekom od medicinskih fakulteta. To pometnju među pacijentima samo povećava
(ilustracija, naslovna strana lista Mond od 11. decembra)

Iako je reč o domovini Luja Pastera, pronalazača vakcine protiv besnila, Francuska je danas zemlja u kojoj više od polovine građana nema nameru da se vakciniše protiv kovida-19 jer u vakcinu - nemaju poverenja.

U borbu protiv zagovornika „teorija zavere“ uključili su se veliki mediji, među kojima i dnevnici Le Monde i Libération koji u svojim redovnim rubrikama, namenjenim raskrinkavanju obmanjujućih vesti (fake news), objavljuju ono što bi trebalo da budu proverene činjenice.

Pariski dnevnik Le Monde u redovnoj rubrici „Dekodiranje“ odgovara na pet pitanja o vakcinama koja na društvenim mrežama izazivaju najviše straha i obmana. U uvodu konstatatacija: „Uoči dolaska vakcina teorije zavere o nano-česticama imaju priličan uspeh“.

monda-naslovna-15.12-

Naslovna strana francuskog dnevnika Mond za današnji dan

Lekari skeptici

Kada sve saberu i pročitaju, pacijenti više ne znaju kome da veruju. U Francuskoj se nošenju maski i vakcinaciji ne protive nadrilekari bez diplôme već ugledni doktori medicine i profesori na nekom od medicinskih fakulteta. To pometnju među pacijentima samo povećava.

Na primer, dr Louis Foché – anesteziolog na odelenju za reanimaciju u bolnici La Conception u Marselju, već mesecima tvrdi da su mere koje je vlada donela proletos „nesrazmerne“ stvarnom stanju stvari. Tvrdio je da maske FFP2 mogu da se preporuče starijim ljudima, onima koji pate od hroničnih bolesti i naročitih slabosti, ali ne i svim građanima.

Tvrdio je da su karantinske mere katastrofalne i za zdravlje i za društvo i za ekonomiju, da nije tačno da „bilo ko“ može da se zarazi i dobije komplikacije… već pre svega ljudi koji zbog životnog doba i zdravstvenih tegoba za to imaju predispoziciju. Po njemu, bilans epidemije je „naduvan“, a zdravstvene vlasti izluđuju ljude, plašeći ih.

Smatra da su razlozi finansijske prirode da se zabrane prepisivanja jeftine terapije hidroksihlorkin (stari lek protiv malarije) sa antibiotkiom u slučaju zaražavanja korona virusom. To je, po dr Foché-u učinjeno da bi se opravdala vakcinacija koja donosi kolosalnu zaradu i koja, po njemu, nije potrebna za bolest sa „tako niskim procentom smrtnosti kao jači grip“.

Njegove stavove dele i starije kolege, kao profesor dr Christian Peronne, nekadašnji član Visokog saveta za javno zdravlje, u čijoj biografiji čitamo da je 2009. bio čak član Evropskog savetodavnog tela za imunizaciju (ETAGE) koje savetuje i Svetsku zdravstvenu organizaciju u pogledu vakcinalne politike. 

Dr Fouché takođe sledi liniju profesora dr Didier Raoult-a iz Univerzitetskog bolničkog Instituta za zarazne bolesti iz Marselja, svetski poznatog kao promotera terapije hidrksihlorokinom sa antibiotikom u ranoj fazi zaraze sa virusom kovid – 19.

Dr Raoult uporno tvrdi da su rezultati kliničkih ispitivanja ove terapije van njegove bolnice – blokirani, tako što su zaustavljeni programi poput propalog evropskog programa Discovery koji je trebalo da poveže sve univerzitetske bolnice u zapadnoevropskim državama.

On je čak zapretio tužbom, tvrdeći da su neka klinička ispitivanja hidriksihlorokina sprovođena tako što je lek protiv malarije namerno predoziran i, protivno protokolu ekipe dr Raoult-a, davan u kasnoj fazi bolesti kada nastupe komplikacije i bolesnik više i nema virus. 

fra-dr-luis-fusse-

Dr Luis Fuše, bolnica La Conception u Marselju

Strah od nano - čestica

Poslednjih dana se dr Louis Fouché javio na društvenim mrežama sa novom tvrdnjom: navodi da su RNK vakcine proizvođača Pfizer/BioNTech i Moderna opasne jer se dobijaju novom tehnologijom koja podrazumeva da se prilikom vakcinacije ubrizgavaju nano-čestice.

„Cilj ovoga nije jasan (…), to se približava nečemu što bi moglo biti obeležavanje (vakcinisanih), nešto kao stavljanje čipa ispod kože, ali u ovom slučaju u obliku nano-čestica koje su flourescentne“.

„…U nekoliko rečenica dr Fouché sažima klasične argumente protivnika vakcina /…/ ubeđenih da vide preko nano-čestica ubrzano kretanje ka kontroli satnovništva“ piše Le Monde u rubrici „Dekodiranje“.

„Nano-čestice su beskrajno male, njihov dijametar je između 1 i 100 nm - jedan nano-metar jednak je jednom milijarditom delu metra. /…/ Nano-čestice su pre oko pedesetak godina otkrili fizičari koji su primetili da isti materijal može da ima različite odlike ukoliko se njegove dimenzije smanje“, piše Le Monde, posredno odgovarajući dr Fouché-u i komentatorima na društvenim mrežama. „Razvoj nanotehnologija izazvao je velike nade, pogotovu u domenu kancerologije“, dodaje „Dekoder“ i nastavlja: „Zbog njihove umnoženosti, njihovog kapaciteta da uđu u organizam kao i zbog toga što imamo malo naučnog znanja o njima, nano-čestice ipak izazivaju zabirnutost“. 

Da, u vakcinama protiv kovida-19 ima nano-čestica, odgovara „detektor lažnih i istinitih vesti“ dnevnika Le Monde. „Vakcine koje su zasnovane na RNK – nosaču koje su razvili Pfizer/BioNtech i Moderna …upotrebljavaju lipidne nano-čestice. Kako je za Monde objasnika Camille Locht, mikrobiolog i direktor u Inserm (Institut za medicinska istraživanja) u Lilu, istraživači su nosač RNK „uvili“ u lipidne (masne) nano-čestice, neku vrstu kapsule koja ga štiti od uništenja kada se nađe u organizmu.

„Kada je RNK nosač poruke ušao u organizam, nano-čestice mogu da se spoje sa membranom ćelije i ubrizgaju RNK kako bi se zatim proizveo anti-gen, aktivna supstanca vakcine“, objašnjava Camille Locht za Le Monde.

mond-vakcina-slika-

Kapsulacija prenosne RNK (mRNK), koja kodira protein Spike SONS-CoV-2 koronavirusa, u lipidnu nanočesticu. Nosilac poruke RNA se prevodi u citoplazmi na nivou ribozoma u protein vakcine. Izvor: Polack FP - Department of Molecular Microbiology and Immunology, Johns Hopkins University School of Hygiene and Public Health, Baltimore, Maryland, USA. et al. N Engl J Med. 2020. 10. decembra

Strah od obeležavanja

Novo pitanje za „Dekodera“: Treba li da se plašimo vakcina?

„Teorije po kojima nano-čestice budućih vakcina predstavljaju opasnu tehnologiju i instrument kontrole koji omogućava „lokalizaciju“ preko „5G mreže mobilne telefonije“ kruže redovno društvenim mrežama. /…/ Camille Locht uverava da nano-čestice u vakcinama uopšte nisu opasne.

„Nano-čestice u vakcini protiv kovid-19, ubrizgane u relativno malim količinama, sastoje se od lipida i napravljene su da bi se postupno degradirale. To su molekuli koji su sasvim prirodni, jer naše ćelije su ´uvijene´ u lipide. U biološkom pogledu – to je nešto sasvim normalno“.

A fluoroscentno potkožno obeležavanje kako bi se označili oni koji su dobili vakcinu? Rubrika „Dekoder“ dnevnika Le Monde koja provereva da li su vesti sa društvenih mreža i klasičnih izvora tačne ili su obmanjujuće (fake news), na ovo odgovara:

„Protivnici vakcine kovid-19 govore o opasnosti od ulaska u opštu praksu potkožne ´vakcinalne evidencije´ preko ubrizgavanja nano-čestica pod kožu.

„To nije naučna-fantastika, ljudi treba da otvore oči“, upozorava dr Louis Fouché. Šta je ovde istina? Jedan članak iz Monda, objavljen  2019. godine, često se citira kako bi se potkrepile ovakve tvrdnje. U njemu se izveštava da su inženjeri iz Instituta za tehnologiju iz Mačusetsa (MIT) pronašli nano-čestice koje se mogu ubrizgati pod kožu i koje zatim emituju fluoroscentnu svetlost, nevidljivu golim okom. Tu svetlost može međutim da detektuje pametni telefon. (U tekstu se kaže) da ovo jednog dana može da posluži kako bi se potvrdilo da je jedna osoba vakcinisana ili nije“, piše Le Monde

„Ovaj projekat, koji je finansirala Fondacija Bil Gates (inače partner dodatka MondeAfrique) treba da omogući zemljama u razvoju da raspolažu evidencijama o vakcinaciji (knižicama o vakcinisanju) tamo gde medicinske kartoteke uglavnom ne postoje. Ispitivanja javnog mnenja otpočela su u Keniji, Maldivima i u Bangladešu kako bi se saznalo da li je stanovništvo spremno da prihvati ovaj oblik vođenja evidencije. Istraživači su krajem 2019. godine očekivali da bi mogli da testiraju ´ljude u Africi tokom dve naredne godine´“, izveštava Le Monde i dodaje:

„Međutim, suprotno od onoga što se tvrdi, ovaj projekat nema niti ima cilj da ´čipuje čovečanstvo´ niti je upotrebljavan u kontekstu epidemije virusom kovid-19. Kevin Mchugh, jedan od inženjera MIT-a, potvrdio je ovo agenciji Rojters u martu:  reč je o tehnologiji koja nije ´elektronski čip´ i za koju nije predviđeno da bude upotrebljavana u slučaju korona virusa“. 

fra-kamil-losst-mikrobiolog-

Camille Locht, mikrobiolog i direktor u Inserm u Lilu

Šta je zabranjeno?

A da li je Facebook zaista zabranio sve tekstove u kojima se tvrdi da vakcina protiv kovida-19 sadrži nanočestice ?

Ovo nije tačno – poručuje Dekoder, rubrika dnevnika Le Monde koja provereva tačnost vesti objavljenih ne samo na društvenim mrežama već i na „velikim mùedijima“ kao što je, na primer, televizija BFM-tv koja se „okliznula“ i prenela netačnu vest o nano-česticama.  

List kao dokaz navodi tačan tekst koji je društvena mreža Facebook objavila 3. decembra (ovde prevod sa verzije na francuskom jeziku) : „Izbrisaćemo lažne tvrdnje po kojima vakcine protiv virusa kovid-19 sadrže mikro-čipove ili druge elemente koji se ne nalaze na zvaničnoj listi sastava vakcina“.

„Dakle, ni u jednom trenutku Facebook ne pominje termin nano-čestice, a razlog tome je što nano-čestice zaista ulaze u sastav nekih vakcina“, piše Le Monde.

Dakle, da li vam je sada jasnije ?


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...