Francuski lekari o tajnama imuniteta i korona virusu: Možda ćemo se vakcinisati svake dve godine

Nataša Jokić, Strazbur

Postoje znakovi da je imunitet stečen posle infekcije – kratkotrajan. U Francuskoj je u toku 15 kliničkih studija koje bi mogle da približe lekare odgovorima na pitanja šta posle epidemije
(Medicinsko osoblje prevozi pacijenta zaraženog korona virusom na železničkoj stanici Saint-Jean u Bordou, Francuska, 3. aprila 2020)

Da li pacijenti koji su preležali infekciju korona virusom mogu ponovo da se zaraze? Da li, kao kada je reč o do sada poznatim virusima, pacijenti nakon zaraze imaju antitela koja ih štite i u kojoj meri ?

Odgovor na ovo je pitanje, za sada, ne znamo pozudano - ponavljaju francuske zdravstvene vlasti, a vlada i ministri ih zatim citiraju.

Ova pitanja, dakle, ostaju otvorena. Zato je premijer Eduar Filip na konferenciji za štampu u nedelju morao da prizna da važne odluke moraju da se donose „na osnovu neizvesnih procena“.

fra-premijer-filip-19.4

Francuski premijer Eduar Filip na pres konferenciji u nedelju 19. aprila, najčešće je odgovarao: "Ne znamo pozudano"

Sporna snaga antitela

Profesor Žan Fransoa Delfresi ( Jean-François Delfraišy), predsednik Naučnog saveta u Francuskoj, izjavio je ovih dana za italijanski dnevnik La Republika (La Repubblica) da je “život zaštitnih antitela protiv korona virusa – veoma kratak”.

Ukoliko bi se potvrdilo da oni koji su bili zaraženi - opet to mogu da budu, bila bi dovedena u pitanje ideja takozovanog “imunitetskog pasoša” koje neke zemlje nameravaju da izdaju građanima. Imunitet se našao na naslovnim stranama francuskih medija jer od njega zavisi uspeh izlaska iz vanrednog zdravstvenog stanja.

„Kada naš odbrambeni sistem sretne virus - on proizvodi antitela koja prepoznaju uljeza i napadnu ga”, objašnio je Mark Eloit iz Instituta Paster. U Institutu kažu da snaga odbrane i trajanje imuniteta zavise, međutim, od pojedinca i takođe od virusa. 

Kada je reč o boginjama na primer, oni koji su ih preležali - doživotno su imuni. Posle gripa – imunizovani smo do nekoliko meseci. Za ostale koronaviruse imunitet traje više meseci u najboljem slučaju nekoliko godina.

Pariski “Figaro” prenosi da je na sajt MedRxiv postavljena studija koja još nije dobila potvrdu kompetentnih kolega, u kojoj se govori da su naučnici sa Univerziteta Fudan u Šangaju ispitivali serum krvi 175 pacijenata u fazi oporavka od infekcije korona virusom. Navodi se da znatna većina njih proizvela antitela 10 do 15 dana posle pojavljivanja simptoma. Kod 30 odsto pacijenata iz ove grupe antitela su bila veoma slaba i njihova otpornost faktički nije postojala.

Zanimljivo je da studija iz Šangaja sugeriše da je najveći broj atnitela detektovan kod najstarijih pacijenata za koje se zna da imaju najoštrije oblike infekcije. Da li to znači da oni koji nemaju simptome ili su imali veoma blage znakove infekcije – zapravo nisu razvili imunitet na korona virus? 

“Figaro” prenosi i drugačije mišljenje Arno Morisa (Arnaud Moris) , direktora Instituta za integrativnu biologiju ćelija. On smatra da je susret organizma sa virusom registrovan u memoriji koja će imati zaštitnu ulogu u budućnosti.

„To što antitela nisu detektovana u krvi ne znači da organizam neće biti sposoban da se brani u slučaju druge infekcije”, kaže on.

Za sada u Institutu Paster traju ispitivanja čiji je cilj da identifikuju tipologiju i nivo antitela koji su potrebni za zaštitu.

fra-pariz-intenz-nega-21.4

Lečenje pacijenta koji boluje od kovid-19 na odeljenju intenzivne nege klinike Ambroise Pare u Neuilli-sur-Seine, blizu Pariza u Francuskoj, 1. aprila 2020. godine

Strah od budućnosti

Najavljujući pripreme za postupno vraćanje u normalan tok života, francuski premijer je, odgovarajući na novinarska pitanja, bezbroj puta ponovio: „Ne znamo, nije sigurno, nije izvesno, videćemo, za sada pretpostavljamo“.

Nesigurnost i nemogućnost precizne projekcije u budućnost svugde stvara osećaj zebnje i neizvesnosti, ali je za zapadnoevropski civilizacijski krug to posebno šokantno.

Ova kultura, barem od kraja Drugog svetskog rata, bez prekida funkcioniše u duhu mentaliteta osiguravajućih društava čija je aktivnost zasnovana na predviđanju budućnosti. Sve što predvidimo – uglavnom se dogodi. To uliva pouzdanje i u sebe i u državu. Gledano iz zapadnoevropske perspektive, razorne i nepredvidljive stvari se već više od sedam decenija događaju samo drugima.

Po završetku konferencije za novinare francuskog premijera u nedelju, na društvenim mrežama ali i na zvaničnim medijima moglo se zato uglavnom čuti jedno isto: ništa precizno nismo čuli, ništa se ne zna. Zašto je premijer držao konferneciju za novinare – pitali su mnogi često u ljutitom tonu. Filozofska dijalektika da bar znamo da ništa ne znamo – nikome ne deluje utešno.

Šta je izvesno?

Na primer, zna se da je u Francuskoj zaraženo oko 10 odsto stanovništva (od oko ukupno 70 miliona). To ni iz daleka nije dovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta koji nastaje kada se virusom zarazi, po epidemiološkom standardu, bar 60 odsto stanovnika.  

Ni ovo, međutim, nije više izvesno ukoliko se ispostavi da jednom zaraženi mogu da budu zaraženi i obole i po drugi put. Postoje, naime, znakovi da je imunitet stečen posle infekcije – kratkotrajan.

Dve vrste antitela

Poslednje vesti govore o pacijentima iz Južne Koreje – njih više od stotinu i nekoliko iz Kine  - koji su dobili infekciju po drugi put. Svi francuski mediji preneli su ovu vest ali i komentar ovdašnjih, iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), da je ovde verovatno reč o greškama koje se javljaju prilikom testiranja.

Radio Frans Enter citira direktora Etienne Decroly koji kaže da je takođe moguće „da je reč o pacijentima kod kojih je u toku faze izlečenja došlo do naglog skoka virusnog naboja“. 

Bruno Lina, lekar - virusolog sa Univerziteta u Lionu smatra da ne mogu da se isključe komplikacije kada je reč o stvaranju imuniteta čak i kod onih koji su dobili infekciju u blagom obliku i prošli bez komplikacija.

On podseća da organizam proizvdi antitela kada dođe do infekcije, ali da postoje dve vrste antitela. Prva vrsta su neutralizatori koji neutrališu virus, a druga vrsta antitela su „olakšivači“ - koji olakšavaju razvoj virusa.

Šta ovo znači? Dr Lina objašnjava da su drugi korona virusi postojali pre ove epidemije, što znači da se neki organizmi sećaju susreta sa njima.

„Ne znamo da li ovaj novi virus može da ´probudi´ i reakciju imuniteta koja bi mogla da bude štetna. Ako bi prilikom susreta sa ovim novim virusom organizam registrovao da on liči na virus koji već poznaje – reakcija bi mogla da bude da se olakša razvoj virusa umesto da se neutrališe“, objašnjava dr Lina. On dodaje da bi ovo trebalo uzeti u obzir  prilikom istraživanja vakcine protiv korona-virusa.

Kad bude moguće – koga vakcinisati?

Šta onda preostaje ? Vakcina ?

„Vakcina će sigurno predstavljati zaštitu ali je malo verovatno da će vakcina zaštiti ljude - bolje od imuniteta koji su prirodnim putem stekli posle infekcije“, smatra Žan Daniel Lelievr (Jean-Daniel Lelièvre), profesor imunologije i načelnik odelenja za infektivne bolesti u bolnici u Kreteju (Créteil). On smatra da to ne znači da vakcina nije potrebna – naprotiv.

„Ako bi ona omogućila zaštitu koja bi trajala dve godine, onda bi to značilo da bismo se vakcinisali svake dve godine protiv korona virusa kovid19“, rekao je profesor Lelievr za BFM-tv. 

Konačno, kada vakcine bude proizvedena i spremna, ko će biti vakcinisan? Ni na ovo pitanje nema jedinstvenog odgovora. Možda će u Francuskoj, kao i u Velikoj Britaniji, to biti deca koja najbolje reaguju na vakcine i razvijaju snažan imunitet.

Profesor Lelievre tumači da Britanci, vakcinišući decu zapravo žele da dostignu cilj da 60 odsto stanovništva dođe u dodir sa virusom, čime će biti stečen kolektivni imunitet. Postavlja se pitanje, međutim, da li će moći da se sprovede ova ideja u Francuskoj gde neće biti lako nametnuti ideju da se vakcinišu oni koji su najmanje u opasnosti od infekcije...

Lekari bez odgovora, istraživanja traju...

Atmosfera u Francuskoj je teška – strah i briga vladaju, pogotovu među roditeljima đaka koji su već pokrenuli peticiju protiv vraćanja u škole. Oni, međutim, nemaju odgovor ko će čuvati njihovu decu kada počnu da rade.

„Znamo samo neke činjenice - da deca mogu da dobiju infekciju u blagom obliku i da nema mnogo dece koja su testirana pozitivna i koja dolaze u bolnicu”, kaže Izabel Serme-Gaudelus (Isabelle Sermet Gaudelus), pedijatar i specijalista za dečju pneumologiju iz pariske bolnice Necker

„Ne znamo da li i kako deca razvijaju imunitet na korona virus. Ni da li se to dešava kada imaju blag oblik infekcije i kada su potpuno bez simptoma“, kaže ona u razgovoru koji juče prenosi pariski Figaro u tematskom bloku posvećenom imunitetu. U Francuskoj je u toku 15 kliničkih studija koje bi mogle da približe lekare odgovorima na ova pitanja.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...