Suđenje Monsatu

Nataša Jokić

U Hagu je prošle nedelje održano suđenje međunarodnom koncernu Monsato, gde su govorili brojni svedoci trovanja I pljačkanja koja im je nametnula ova kompanija. Vesti su imale izveštača na ovom skupu, čije tekstove (ukupno pet izveštaja objavljenih od 27.10 do 1. 11.) prenosimo u dva dela
(foto, Potresne ispovesti: Govorilo je 30 svedoka iz celog sveta)

"Vesti" na suđenju Monsantu (1): Ubijaju seljake i kupuju države

Prošle nedelje, tokom dva dana, pred prepunom salom haškog Instituta za sociološke studije, pred petoricom sudija Međunarodnog suda za Monsanto, svedočili su seljaci iz Šri Lanke, Latinske Amerike, Afrike, ali i SAD, Kanade, Australije.

Slušali smo potresne ispovesti 30 svedoka iz celog sveta o tome kako firma Monsanto s predumišljajem ubija ljude i prirodu i kupuje države infiltrirajući se u institucije i univerzitete.
Međunarodni sud, koji za sada ima konsultativnu moć, treba da odgovori na tri pitanja: da li je Monsanto počinio zločin protiv čovečnosti, protiv čovekove okoline i ratni zločin s obzirom na to da je ova firma proizvođač narandžastog gasa upotrebljavanog u Vijetnamskom ratu.

Pesticid odneo 30.000 života

"Pre tri decenije počeli smo da upotrebljavamo Roundap, pesticid firme Monsanto. Danas je reka iz koje pijemo vodu otrovana, 30.000 seljaka je umrlo, a naša zemlja postala je meka kao puter i potpuno sterilna", rekao je Čana Džajašumana, vođa udruženja seljaka iz Šri Lanke, na početku svog svedočenja u Hagu.

"Mi smo gajili pirinač. Niko nas nije upozorio da bi pesticid Roundap firme Monsanto mogao da ugrozi naše zdravlje i uništi naše živote", rekao je Džajašumana.

On je dodao da u Šri Lanki najčešće masovno obolevaju mlađi seljaci.

"Njihove udovice moraju da prodaju kuće, a deca ne mogu da se školuju. Sledi selidba u siromašna gradska predgrađa i problemi - kriminal, droga. Ovde sam došao da bih govorio u ime žrtava pesticida Roundup, kojima Monsanto mora da plati odštetu", rekao je Džajašumana.
Njegov prevodilac i pratilac dr Kolon Saman trn je u oku Monsanta jer je, zahvaljujući njegovim istraživanjima i zauzimanju, pesticid Roudnap u Šri Lanki privremeno zabranjen. Saman je pred sudom ispričao kako su se prvi slučajevi bubrežnih oboljenja pojavili 1984. godine, da bi se ubrzo pretvorili u epidemiju, a zatim je utvrđeno da je voda u područjima epidemije zatrovana glifosatima - kancerogenom materijom iz Monsantovih proizvoda.

Šri Lanka odoleva pritisku

"Na Roundap je u to vreme u SAD već morala da se stavi obavezna etiketa s upozorenjem da je reč o otrovu, dok u Šri Lanki takvog upozorenja nije bilo", naglasio je Saman, obraćajući se sudu.

Šri Lanka je prva zemlja na svetu koja je zabranila i prodaju i upotrebu Roundapa 2014. godine.
"Monsanto je zbog toga vršio veliki pritisak, pokrenuo je pravu klevetničku kampanju protiv vlade i protiv mene lično, ali mi odolevamo, iako smo mala zemlja i ja sam na to ponosan", rekao je Saman sudijama.

Monsanto je nedavno ipak uspeo da progura direktora agrohemijske industrije na mesto člana Saveta Univerziteta.

"To znači kraj objektivnih medicinskih istraživanja jer kada predložim neko istraživanje, Savet Univerziteta je taj koji ga odobrava", rekao je dr Saman.

Otrovi doneli bogatstvo

SAD proizvodi skoro polovinu svih prinosa GMO hrane na svetu. Unutar SAD polovina poljoprivrede upotrebljava sterilno, genetski modifikovano seme, što znači i herbicid koji uz njega obavezno ide. Najpoznatiji proizvođač GMO hrane je Monsanto, firma koja se obogatila proizvodeći bojne otrove i napalm. Koliki je njen uticaj govori i zakon koji je štiti od bilo kakvog eventualnog utvrđivanja zdravstvene štetnosti njenih proizvoda. Monsanto je nedavno kupio i najveću svetsku privatnu vojsku Blekvoters, koja ima sve vojne rodove i svoju obaveštajnu službu.

Izuzetno poštujem Srbiju

U pauzi suđenja pitam dr Kolona Samana zašto ne podnese tužbu protiv Monsanta.
- Ne možemo da ih tužimo zato što su stranci i zato jer će nas pritisnuti s druge strane, budući da su zapadne države ekonomski jake, drže kredite i ostalo - tako da mogu da vrše pritisak na male države, što je sramno - kaže dr Saman.

Na kraju razgovora dr Saman me iznenađuje:

- Želim da znate da izuzetno poštujem Srbiju. Vi shvatate zašto.

Dr Saman zna da je Srbija jedna od samo tri zemlje na svetu koje su zabranile i uzgajanje i promet GMO hrane. Da bi ušle u STO (Svetsku trgovinsku organizaciju) i da bi Srbija ušla u EU - moraće da dozvole bar promet GMO hrane.

(http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/608645/Vesti-na-sudenju-Monsantu-1-Ubijaju-seljake-i-kupuju-drzave)

 

monstao2

Potresne ispovesti: Govorilo je 30 svedoka iz celog sveta 

"Vesti" na suđenju Monsantu (2): Zagađena kišnica i bolesna deca

Bolesni i upropašćeni poljoprivrednici, deformisano potomstvo, sterilizovano zemljište, otrovane vode, gangsterske pretnje, ubacivanje u vlade i državnu administraciju ljudi koje kontroliše multinacionalna kompanija Monsanto.

Ovako bi ukratko moglo da se sažme svedočenje 30 seljaka i stručnjaka sa svih kontinenata pred Međunarodnim sudom za Monsanto koji je prošle nedelje tokom dva dana zasedao u Hagu.

Teo 50 puta operisan

Oko 300 građana u publici utonulo je u tešku tišinu, kada je počelo svedočenje Francuskinje Sabine Gratalu, koja je u prvim nedeljama trudnoće 2008. godine upotrebljavala Monsantov herbicid Roundap da bi uništila korov. Njen sin Teo rođen je sa teškim deformacijama probavnog trakta i grla - do sada je operisan više od 50 puta. Sabina pokazuje slike jer "patnja svih nas ima lice".

Gotovo identična je ispovest Marije Liz Robledo iz Argentine, zemlje koja se još devedesetih godina prošlog veka opredelila za genetski modifikovanu (GMO) poljoprivredu, pozivajući se na projekcije Svetske banke i MMF-a, dok su u državnim komisijama zasedali "stručnjaci" bliski Monsantu.

Damijen Vercenjaši, lekar iz Argentine, izneo je zatim zastrašujuće zaključke svog opsežnog epidemiološkog istraživanja. Između 2010. i 2014. godine udvostručen je broj dece rođene sa deformitetima u odnosu na prethodnu deceniju. Glifosati iz Monsantovog Roundapa, zagadili su 4.000 kilometara reke Rio, a nađeni su čak i u kišnici.

Robovski odnos

Ratar Dijego Fernandez iz Argentine, koji je prešao na organsku poljoprivredu, kaže da više gotovo i ne postoje tradicionalne vrste kukuruza u Latinskoj Americi. Izlazak iz robovskog odnosa sa Monsantom od koga se kupuje sve: i pesticid Roundap i seme programirano da opstane samo ako je njime zaprašivano, gotovo je nemoguć.

- Nikog nema da nas posavetuje - kaže Fernandez.

Nije prošao bolje ni Brazil koji je kao i Argentina na hiljade hektara pretvorio u okeane GMO soje, zaprašivane Roundapom. "Više od 60.000 ljudi otrovano je glifosatima između 1999. i 2009. godine", izjavio je pred sudijama Marselo Firpo, lekar-istraživač, član Brazilskog udruženja za javno zdravlje (Abrasco).

Ne čudi što je u Brazilu ministarstvo za poljoprivredu preimenovano u ministarstvo za agroindustriju.

Miguel Lovera iz Paragvaja, koji je dao dozvolu za uzgajanje GMO pamuka 2012. godine, samo nedelju dana posle državnog udara, izneo je slično svedočenje.

- Prvo su nam lagali da su njihovi proizvodi neškodljivi, a zatim su genetski izmanipulisali tradicionalne vrste prehrambenih biljaka i sada polažu na njih autorsko pravo i prodaju ih za svaku setvu jer je seme sterilno - rekao je Miguel Lovera, medicinski stručnjak iz Paragvaja, uzvikujući na kraju:

- Ne može neko da bude vlasnik života"

Aplauz u sali.

Važno je pružiti otpor

Pred sudijama se ređaju ekonomski uništeni i oboleli poljoprivrednici. Među njima - Kristin Šepard iz SAD, teško obolela od Hočkinove bolesti jer je upotrebljavala Roundap da bi uništila korov.

- Na etiketi u to vreme još nije bilo upozorenja. Čak su nam govorili da je to toliko bezbedan herbicid da možemo i da ga pijemo - rekla je Šepardova pred sudijama.

Prodala je imanje, potrošila penzijsko osiguranje kako bi platila skupo lečenje.

Njen advokat Timoti Licenburg kaže da Monsanto odbija da prizna krivicu i da je jedina reč koju razume "odšteta i profit".

"Zato treba da govorimo njihovim jezikom i javno ponavljamo ko su oni i šta rade kako bi im se uništio ugled na tržištu", rekao je Licenburg kada smo ga pitali kakve su mu šanse protiv Monsanta.

Biolog Dona Hjuber, takođe iz SAD, daje mu za pravo.

- Od 1992. godine do 1998. tvrdili su da Roundap može da se upotrebljava neograničeno, a od 2012. godine Monsanto je počeo da govori da ipak treba ograničiti količine. Važno je, dakle, da ljudi pruže otpor i javno govore šta se dešava - rekla je ona.

Otrov i u medu

Felisijano Ukan Pot, meksički pčelar, kaže da je vlada njegove zemlje sklopila ugovor sa Monsantom iza leđa naroda.
"Od kada su došli, pronađeni su otrovi u vodi koju pijemo, pronađen je glifosat u našem medu koji zato više ne možemo da izvozimo u EU", rekao je Felisijano.
Ispričao je da je u njegovom selu na desetine ljudi obolelo samo za godinu dana.
"Žalićemo se komisiji UN za biodiverzitet", rekao je on.

(http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/608899/Vesti-na-sudenju-Monsantu-2-Zagadena-kisnica-i-bolesna-deca) 

 

monsato-3-hag-

Monstantno kupuje uticaj u državnim institucijama: Saslušavanjima u Hagu je prisustvovalo i oko tri stotine građana u publici 

"Vesti" na suđenju Monsantu (3): Špijuni na njivama

Posle saslušanja 30 poljoprivrednika i naučnika iz celog sveta pred Međunarodnim sudom za Monsanto u Hagu - ni sudije, ni oko 300 građana u publici nisu više imali iluzije: Multinacionalna kompanija Monsanto na isti način razara zapadne "stare" demokratije i kupuje uticaj u državnim institucijama, kao što to sa lakoćom čini u trećem svetu.

- Monsanto je kod nas stvorio svoju sopstvenu policiju - rekao je Persi Šmajser, Kanađanin i poljoprivrednik u penziji.

U publici čujem komentare: "Nije ni čudo, imaju svoju vojsku - kupili su pre nekoliko godina deo zloglasne privatne armije Blekvoters koja ima sve vojne rodove."

Šmajser opisuje kako Monsanto u poštansku sandučad dostavlja letke, pozivajući poljoprivrednike da im dojave ako znaju da njihov sused na oranici ima genetski modifikovano (GMO) seme, a da nije platio licencu. Ako se ispostavi da je dojava tačna, Monsanto podnosi tužbu protiv seljaka.

- Jedan moj komšija platio je 57.000 dolara jer je kod njega na oranici nađeno seme Monsanta - dodaje on.

Koncern ponudio nagodbu

Šmajsera je Monsanto tužio još 1976. godine jer su špijuni pronašli GMO zrna uljane repice na njegovoj njivi.

- Moja žena i ja tada nismo ni znali šta je to GMO. Tražili su od nas 100.000 dolara. Vrhovni sud je odlučio da nismo krivi, ali smo ipak morali da platimo troškove procesa - rekao je on.

Šmajserovi su odustali od uljane repice i gajili drugu kulturu, a onda su jednog dana na svojoj njivi našli GMO uljanu repicu koju nisu posejali. Monsanto im je pismeno ponudio nagodbu: platiće im odštetu bez suda, ali uz uslov da se Šmajserovi obavežu da o tome nikada neće javno progovoriti.

- Zamislite to! Jedno privatno preduzeće hoće da mi oduzme pravo na slobodnu reč - uzviknuo je Šmajser, svedočeći pred sudom u Hagu, dok je publika gromko aplaudirala.

Epilog: Šmajser i njegova žena tužili su Monsanto i sud je dosudio da im agroindustrijski gigant plati odštetu od 650 dolara.

- Nije mnogo, ali je stvar principa - zaključio je ovaj časni čovek.

Otkaz zbog hormona

Svedočio je zatim Šiv Čopra, ekspert kanadske državne agencije, čiji je posao bio da daje preporuke za izdavanje dozvola za biohemijske proizvode.

Posle više od tri decenije u državnoj službi Čopra je otpušten jer se suprotstavio odluci vlade da izda dozvolu za Monsantove hormone za goveda. Njegova agencija mu je zabranila da javno istupa pred Senatom u odboru za poljoprivredu koji ga je pozvao da objasni svoj stav. Podneo je tužbu i sud mu je dao za pravo, ali je zatim otpušten "jer odbija da izvršava radne zadatke".
Opet je podneo tužbu - proces još traje.

"Nije Monsanto kriv, kriva je država jer u kanadskom zakonu jasno piše da je zabranjena prodaja ili besplatno davanje proizvoda koji štete zdravlju", rekao je Čopra pred sudijama.

Monsanto mi uništio letinu

Slično je svedočenje ratara iz zapadne Australije Stiva Marša, koji je živeo od organske poljoprivrede - bez hemije i pesticida. Vetar je u njegovu njivu doneo zrna GMO prepuna pesticida Roundap, kojim su zasipani. Marš je izgubio celu letinu i ekonomski je upropašten. Žalio se sudu - ali nije dobio odštetu.

Dok razgovaramo u pauzi suđenja, Marš mi pokazuje prepisku između ministarstva i Monsanta povodom njegovog slučaja.

"Ministarstvo i Monsanto se drže pod ruku", kaže ovaj čovek, dodajući da je umoran, a onda podiže začuđen pogled i dodaje:
"Po onome što sam čuo izgleda da je tako svuda."

Marš je odlučio da prestane da obrađuje zemlju, iako je šesta generacija u porodici koja se bavi poljoprivredom.

Pitam ga zašto uz pomoć nekog novinara ne napiše knjigu o svemu kroz šta je prošao - to bi bilo korisno za mlade poljoprivrednike.

"Da, to su mi još neki rekli. Možda ću napisati knjigu da bih pomogao mladim ljudima, tim pre što moja žena i ja nemamo decu", kaže Marš.

(http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/609134/Vesti-na-sudenju-Monsantu-3-Spijuni-na-njivama)

sutra: Suđenje Monsatu 2


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...