ZDRAVSTVO METASTAZIRA U KORUPCIJI

M. Obradović

Nijedna od mnogih afera u zdravstvu nije dobila epilog, a nadležna ministarstva svom snagom se trude da se to ni ne desi, tvrde članovi udruženja Doktori protiv korupcije

U Srbiji postoji simulacija borbe protiv korupcije u zdravstvu, dok u ovoj oblasti u isto vreme vlada najveća korupcija i to prema priznanju države. U upitniku Evropske komisije, na pitanje u kojoj oblasti je najveća korupcija, vlada je zaokružila zdravstvo.

Korupcija je najopasnija upravo u zdravstvu, jer se direktno ugrožava život i zdravlje ljudi, dok svaki drugi oblik korupcije nanosi imovinsku štetu koja se može nadoknaditi. Ipak, državni organi ne prestaju sa pričom, obećanjima, strategijama i akcionim planovima. Udruženje Doktori protiv korupcije dobilo je prestižnu nagradu Evropske mreže za prevare i korupciju u zdravstvu za borbu protiv korupcije iako Srbija nije ni članica EU, niti je ovo Udruženje državna institucija kojima je obično namenjena ova nagrada.

Nijedna državna institucija do sada nije ni pokušala da zatraži mišljenje stručnjaka ovog Udruženja prilikom kreiranja antikorupcijskih dokumenata.

Doktor Draško Karađinović, član nevladine organizacije Doktori protiv korupcije, napomenuo je da je, prema podacima Svetske banke, Srbija u svetskom vrhu po korupciji a vrednost transakcije se povećala sa 169 evra u 2009. na 255 evra krajem 2010. godine.

Koruptivna koalicija

Piramidalna hijerarhija srpskog zdravstvenog sistema na čijem čelu se nalazi Ministarstvo zdravlja, ističu članovi ovog udruženja, dovela je dotle da Srbija ima najveću potrošnju na zdravstvo u odnosu na bruto domaći proizvod u Evropi, da je od 2002. godine kroz zdravstveni sistem prošlo 15 milijardi evra a da su, s druge strane, zdravstveni parametri nacije pogoršani.

„Što više plaćamo to smo bolesniji“, naglašava Karađinović i dodaje da se formirala koruptivna koalicija koju čine čelnici zdravstvenih ustanova, Ministarstvo i RZZO koji se bave velikom korupcijom koja se manifestuje u investicijama i javnim nabavkama i lekari kojima je zakonski omogućena korupcija kroz večernje klinike i dopunski rad.

„U Srbiji ima 345 državnih zdravstvenih ustanova gde je udomljeno oko 3.000 stranačkih funkcionera u upravnim i nadzornim odborima, 345 direktora, ima preko 300 zaštitnika pacijenata što je izmišljena funkcija kako bi se napravio privid borbe protiv korupcije. Silne inspekcije, pet strukovnih komora gde radi oko 350 ljudi. Sve ukupno oko 5.000 funkcionera i službenika prima nadoknade da se bore protiv korupcije, a za poslednjih 12 meseci obim male korupcije u Srbiji je skočio za 10 odsto. Komore, lekarska, farmaceurska, stomatološka posebna su priča. Od 29.000 lekara na izbore u lekarskoj komori u Beogradu izašlo je svega šest odsto. Donedavno je njen sud časti bio neustavan. U Stomatološkoj komori ne postoje organi, već mesecima je tamo vanredna uprava. Ministarstvo zdravlja nameće svoje ljude, a stomatolozi ih neće“, u jednom dahu govori Karađinović.

Afere bez epiloga

Profesor Dragana Jovanović, predsednik ovog Udruženja podsetila je na silne afere u zdravstvu koje su otvorene prethodnih godina, a da nijedna nije dobila epilog.

Ona je navela aferu sa Hitnom pomoći u Beogradu gde su lekari sarađivali sa privatnim pogrebnicima, koja ni posle pet godina nije pokrenuta sa mrtve tačke uz svesrdnu opstrukciju od strane Ministarstva zdravlja i pravosudnih organa. Zatim afera sa dijalizom u Kraljevu gde je naglo povećan broj smrtnosti pacijenata na hemodijalizi, a za šta doktori u Udruženju smatraju da je posledica nabavke loših sredstava.

Miroslav Petrović, predsednik udruženja pacijenata „Pravo na zdravlje“ govorio je o trgovini listama čekanja na onkologiji u Sremskoj kamenici. Prema njegovim rečima, godišnje se na teritoriji Vojvodine od raka razboli 9.500 ljudi, a 6.000 je neophodno zračenje. Kapaciteti dozvoljavaju da terapiju dobije svega 2.500 ljudi. Ostaje 3.500 koji ne stignu na terapiju.

„U takvoj situaciji potpisan je ugovor o rentiranju kapaciteta za zračenje, pa sada ostaje bez terapije 3.900 ljudi. Ministar zdravlja je priznao da postoji trgovina listama čekanja i to rade na aparatima koji su donacija EU. Ministarstvo zdravlja je ignorisalo postojanje problema, a ministar je čak pretio tužbom doktorki Bokorov koja je otkrila i u javnost iznela ovu aferu. I Ministarstvo pravde je učinilo da se sve ovo zataška. Sudija koja je sudila u predmetu doktorke Bokorov, pobegla je sa suđenja a posle se rasplakala i rekla da ne želi da umre u 41. godini. Ko preti sudijama u Srbiji? Posle su izmišljali neke takse kojih nema u zakonu od 2.200 evra kako bi obeshrabrili uzbunjivače“, tvrdi Petrović.

Podsećanje na nepotrebne vakcine

Profesor Zoran Radovanović podsetio je na hronologiju dešavanja sa nabavkom tri miliona vakcina za svinjski grip zbog čega je u pritvoru završila bivša direktorka RZZO Svetlana Vukajlović i predstavnici posredničkih firmi i uvoznika.

Radovanović ističe da je država odbila direktne pregovore za kupovinu vakcine jer se na taj način ne bi mogli ugraditi posrednik, predstavnik, zastupnik i uvoznik koji su sve ukupno naplatili 11 miliona evra, dok je u Hrvatskoj njihova nadoknada bila šest miliona evra manja.

„Naručeno je tri miliona doza, da bi se 1,5 miliona ljudi dva puta vakcinisalo u trenutku kada se znalo da je dovoljna jedna vakcina. I onda, kada je 8. decembra 2009. godine umesto 500.000 isporučeno 140.000 doza i kada je prekršen ugovor, kada se znalo da nema ništa od pandemije, da je na tržištu višak vakcina, tek se 4. februara donosi odluka o raskidanju ugovora. Očigledno je da se vlast odužuje tajkunima za usluge a javnost, čini se, zaboravlja da neko mora da plati i onih 2,2 miliona vakcina koje nismo uvezli, a naručili smo“, podseća Radovanović.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...