SVINJSKI GRIP MANJE OPASAN OD OBIČNOG

Piše:   Nataša Gajski Kovačić

Simptomi svinjskog gripa biće slični onima koje izaziva sezonski, a ljudi će stvoriti imunitet nakon što prebole infekciju ili se vakcinišu


Prema statističkim podacima smrtnost od svinjskog gripa u svetu je 0,2 na hiljadu ljudi, dok se kod sezonskog gripa smrtnost penje na jednog pacijenta na hiljadu ili 75 umrlih na milion stanovnika. Podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da je dosad od virusa A H1N1 2009. umrlo oko šest hiljada ljudi u 191 zemlji, s tim da je u SAD-u poslednjih dana znatno porastao broj umrlih. U svetu će, prema procenama, od svinjskog gripa do kraja sezone zaraze 2010. umreti između 35.000 i 55.000 lica. Od sezonskog gripa svake godine umre najmanje 250.000, a u godinama kad je ta bolest snažna, čak i do pola miliona ljudi.

Većina svetskih stručnjaka smatra da će pandemija čiji je uzrok virus A H1N1 200.9 zadržati blagi oblik, odnosno da će se infekcija nastaviti širiti, ali će njeni simptomi, kako se dosad pokazalo, biti slični onima koje izaziva sezonski grip, a ljudi će stvoriti imunitet nakon što prebole infekciju ili se vakcinišu. Upravo stoga mnogi danas drže da je Svetska zdravstvena organizacija pogrešila kad je početkom juna proglasila pandemiju tog virusa. Hrvatski mediji ovih dana prenose ocene epidemiologa doc. dr Mladena Smoljanovića sa Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta, koji je rekao da se u Hrvatskoj može očekivati 20 do 60 smrtnih slučajeva od svinjskog gripa, uglavnom bolesnika kojima je zdravlje već narušeno. Ta se predviđanja zasnivaju na podacima o pojavnosti i smrtnosti od gripa na južnoj hemisferi, gde je sada proleće i epidemija se završila. U vreme njenog izbijanja nije još bilo razvijena vakcina, pa se procenjuje da će broj umrlih biti i manji.

U Hrvatskoj je Imunološki zavod distributer Novartis vakcine, koje je odobrila Evropska medicinska agencija. Zašto onda toliko strepe od novog gripa?
Iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) doznaje se da, iako virus svinjskog gripa ubija manje od uobičajenog virusa sezonskog gripa, pandemija zastrašuje jer pogađa decu i mlade, a državama stvara novčane i logističke probleme. Zbog toga je predsednik Barak Obama pre dve nedelje u SAD-u objavio vanredno stanje zbog virusa svinjskog gripa. Iako se time dodatno pojačala panika zbog nove zaraze, kao razlog te odluke Bela kuća je navela izbegavanje birokratije, čime se lekarima omogućava da lakše podnesu navalu pacijenata.

Hrvatski ministar zdravlja Darko Milinović primetio je da se Amerika odlučila na taj potez zato što 40 miliona ljudi tamo nema zdravstveno osiguranje. Hrvatska, inače, ima dovoljno antivirusnih lekova, a uskoro i zaliha vakcine.

Zastrašuje činjenica da je većina preminulih od pandemijske gripa H1N1 bila stara između 20 i 49 godina, baš kao što je mlade živote odnosila kobna španska gripa. Iako je upitno u kojoj meri imunost prema humanom virusu H1N1, koju poseduje veliki deo svetske populacije, može štititi od novog virusa istog podtipa, možda je razlog većeg poboljevanja mlađih u tome što stariji ipak imaju određeni stepen imuniteta od gripa koji su ranije preboleli.

Opasnost od virusa gripa, posebno njegova podtipa A, leži u njegovoj brzoj transformaciji i strahovitoj mogućnosti brzog razmnožavanja. Dovoljno je da se pri razmnožavanju samo malo promeni i čovekov imuni sistem više ne prepoznaje virus. Upravo stoga svake godine prete drugačiji virusi gripa sa novom kombinacijom antigena, materije koje našem imunosistemu otežavaju prepoznavanje virusa. Kad se u priču uplete i pesimistički scenario o rekombinaciji virusa, što bi moglo dovesti do masovne smrtnosti, nastaje plodno tlo za paniku. A upravo se to dogodilo - prvo sa ptičjim, a sada i sa svinjskim gripom.

Ipak, klinička slika nove pandemije ne razlikuje se od običnog gripa: kratka inkubacija do dva dana, visoka telesna temperatura, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, naročito nogu, leđa, osećaj klonulosti, nemoći, gubitak apetita i mučnine, te pospanost. Povraćanje i proliv česti su propratni simptomi kod male dece. Nakon prva dva dana javlja se osećaj stezanja i pečenja u nosu i grlu, žarenje iza grudne kosti, suvi kašalj, ređe promuklost i konjunktivitis. Tek pred kraj nastaje kijanje, a kašalj postaje produktivan. Svi simptomi traju otprilike pet dana.
Najčešća komplikacija sezonskog gripa je upala pluća, koja pogađa oko deset odsto pacijenata a za starije kao i one kojima je smanjen imunitet često je kobna. U slučaju svinjskog gripa komplikacije su zasad ređe.

Hospitalizacija je potrebna u slučaju pneumonije, akutne konfuzije, metaboličkog, respiratornog poremećaja i / ili akutnog kardijalnog poremećaja.

Tri su osnovna podtipa virusa gripa A, B i C. Dok se podtip C ne menja nikad, a B vrlo retko, tip A je najpodložniji promenama. Svinjski grip karakterišu dva osnovna antigena hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). No, ni to nisu svi antigeni koje tip A poseduje.
Novi virus nastao je ukrštanjem čak četiri tipa virusa A H1N1, od kojih su dva svinjska, jedan ptičji i jedan humani u organizmu svinje.

U Hrvatskoj je odmah nakon što se svetom počela širiti panika zbog nove zaraze osnovan Krizni štab za odbranu od gripa na čelu sa ministrom zdravstva i socijalne skrbi Darkom Milinovićem, koji svakodnevno prati i razmenjuje informacije o virusu i broju obolelih. Nacionalni plan odbrane od pandemije gripa Hrvatska ima od 2005. kad se svet suočio sa mogućom pandemije ptičjeg gripa.

Pitanje je treba li se u 21. veku plašiti pandemije gripa jednako kao što smo strahovali pre nekoliko decenija? Iz Svetske zdravstvene organizacije poručuju da je svet sad bolje pripremljen za pandemiju no što je bio u doba kada je pretila ona poslednja 1968. (Honkonški grip), a kamoli kad je zavladala zaraza španskim gripom na kraju Prvog svetskog rata. Ipak, s obzirom na procene da tokom pandemije može oboleti između 15 i 50 % stanovnika, može se očekivati veliki priliv ljudi u zdravstvene ustanove, opterećenje bolnica i do 30 puta više pacijenata koji traže lekarsku pomoć, nego kad su posredi sezonske epidemije gripa.
Upravo stoga početkom septembra izmenjene su preporuke koje je javnosti uputio hrvatski zavod za javno zdravstvo. Dok se zaraza zadržavala van okvira Hrvatske ljudi sa simptomima svinjskog gripa, uglavnom oni koji su doputovali iz inostranstva, javili bi se u infektivnu kliniku, gde bi bili u karantinu do ozdravljenja. Kad je zaraza prešla granice naše zemlje u tolikoj meri da je njeno širenje nemoguće zaustaviti Hrvatski zavod za javno zdravlje (HZJZ) preporučuje da oboleli sa sumnjom na novi grip ne odlaze u bolnicu, već da ostaju kod kuće u dobrovoljnoj izolaciji, te da tek 24 sata nakon prestanka simptoma izađu iz kuće, s tim da im se temperatura mora normalizovati prirodno, a ne pomoću lekova. Odrasli oboleli treba da se telefonom jave lekaru porodične medicine, dok stariji, hronični bolesnici i mala deca moraju odmah u ambulantu, radi dijagnostikovanja i odluke o potrebnoj terapiji.

HZJZ je ovih dana objavio preporuke za preventivu gripa među učenicima. Uputstvo su primile sve škole. Njima se preporučuju pojačane higijenske mere, poput čestog pranja ruku sapunom pod tekućom vodom, osiguranje kanti za papirne maramice, redovno čišćenje površina i predmeta koji se dodiruju rukama i da se ne kija i ne kašlje u dlan nego u rukav. Osim toga, treba izbegavati zatvorene prostore u kojima boravi mnogo ljudi i češće provetravati i ovlaživati prostorije.

Teorije zavere

Uporedo sa pojavom svinjskog gripa krenule su teorije zavere. Od katastrofičnih verzija po kojima je virus namerno stvoren i pušten iz laboratorija, do toga da je prvo nastalo vakcina a potom je došla bolest kako bi farmaceutske kuće zaradile. Uoči početka vakcinacije sve su glasnije teorije da je vakcina protiv svinjskog gripa nepouzdana. Tvrdi se da je proizvedena u rekordno kratkom roku i da nije testirana na ljudima. Internetom kolaju upozoravajuće poruke kako se niko ne bi smeo vakcinisati protiv svinjskog gripa, jer vakcina sadrži imuni sastojak MF-59, koji uzrokuje autoimune bolesti, poput multiple skleroze, reumatskog artitisa i autizam. Imunosistem zbog tih sastojaka navodno preterano reaguje, a naročito su pogođeni mlađi jačeg imuniteta. Sve je to potkrepljeno pričom iz 1976. kad se svet, takođe, suočio sa svinjskim gripom. Te je godine vakcinisano oko 40 miliona Amerikanaca, no vakcina je ubila 25 ljudi, a 500 ih je obolelo od sindroma Guillain Barré, ozbiljnog neurološkog poremećaja. Infekcija je počela u kasarni u Nju Džersiju, gde je obolelo 200 vojnika: 12 ih je primalo antibiotik u bolnici, a jedan je umro. Uprkos prvobitnoj panici, grip se nije proširio na ostale zemlje. Budući da je grip ubilo jednu osobu a vakcina njih 25, i zbog toga što lekari nisu znali zašto je vakcina paralisala mnoge koji su je primili, logičan je bio napad na nju.
Današnji protivnici vakcine protiv svinjskog gripa tvrde da sadrži opasne materije, koje uzrokuju upalne reakcije u telu, a upravo to bi navodno mogao biti razlog povezanosti vakcine i neuroloških poremećaja. Još jedna od crnih teorija je da će virus svinjskog gripa mutirati u opasnije oblike, jer su se i smrtonosni virusi u prošlosti najpre pojavljivali u blažoj varijanti. Optimističniji će na to reći kako je podjednako moguće da će virus smanjiti i nestati bez težih posledica za čovečanstvo, kao što se dogodilo sa virusom SARS-a.

Prva pandemija 21. veka

Svinjski grip prva je pandemija u 21. veku i, za razliku od prve pandemije prošlog veka, zasad ne pokazuje tako smrtonosne lice. Prvi zvanični zapisi o influenci potiču iz petog veka pre Hrista, u doba Hipokrata. Otkad se sistematski beleže virusne pandemije, početkom 16. veka, svet se suočio sa 31 pandemije i oko 300 epidemija. Između pojedinih pandemija u proseku su prolazile 24 godine. Prema procenama stručnjaka, svakih 11 godina trebala bi se desiti veća epidemija, a svakih tridesetak pandemija gripa. U 20. veku svet su potresle tri velike pandemije.
Strašna "Španjolka", najgori grip svih vremena, počela je krajem Prvog svetskog rata u Kanzasu (SAD), no velike je razmere poprimila tek u Španiji, odakle se strahovitom brzinom 1918. proširila svetom i do 1919. godine pokosila najmanje 21 milion ljudi. Zašto je odnela toliko života u tako kratkom vremenu, još se ne zna. Iako je na Aljasci pronađen zaleđeni virus pomoću kojeg su naučnici uspeli da identifikuju i izdvoje većinu gena iz virusa tog gripa, još nisu otkrili zašto je bio tako smrtonosan. Virus A H1N1 je prouzrokovao upalu pluća od koje su umirali većinom mladi. Najviše je žrtava bilo u dobi od 20 do 40 godina.
Azijski grip iz 1957. godine sa virusom A H2N2 i hongkonška A H3N2 iz 1968. odnele su zajedno četiri miliona života. Uglavnom su to bili stariji ljudi i hronični bolesnici. Budući da je od poslednje velike pandemije prošlo više od 40 godina, bilo je za očekivati da će se pojaviti nova. Stručnjaci su mislili da će epidemija ptičjeg gripa od pre nekoliko godina prerasti u pandemiju, no to se nije dogodilo. Ptičji grip vrlo se teško prenosi sa čoveka na čoveka, što je srećna okolnost, jer je smrtnost bila izuzetno visoka.


(Tekst je preuzet sa sajta Vjesnika www.vjesnik.com )


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...