Evropska komisija predložila zakon o „digitalnoj potvrdi“: Slobodno kretanje na leto?

Nataša Jokić, Strazbur

I zemlje izvan Evropske unije mogle bi da uđu u evropski sistem digitalne potvrde, ponovio je komesar EU za pravosuđe Didie Rejnders
(foto, Konferencija za medije o predlogu digitalne potvrde: Ursula fon der Lajen, u sredini, Didije Rejnders, desno)

Sve su veće šanse da će građani EU idućeg leta ponovo moći da putuju, zahvaljujući evropskom sistemu digitalne potvrde u koji bi mogle da uđu i zemlje izvan Evropske unije.  

Evropska komisija objavila je juče predlog da se u EU ustanovi jedinstvena digitalna potvrda koja će sadržati podatke o negativnom rezultatu testa na korona virus ili pozitivan test na antitela ili dokaz da je nosilac potvrde vakcinisan.

Ukoliko nosioci ovog dokumenta budu imali dokaz da imaju antitela – neće biti važno koju su vakcinu primili i da li ona ima dozvolu Evropske agencije za lekove ili su se imunizovali tako što su preležali zarazu korona virusom.

„Digitalna potvrda“ postojaće u elektronskom obliku ali će moći i da se odštampa u papirnoj verziji.

Potvrda sa nejasnim rokom, obimom i dometom

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen rekla je da da je cilj ove digitalne evropske potvrde da se na „pouzdan način“ omogući slobodno kretanje u EU, uprkos zarazi.

Evroopska komisija očekuje da Evropski parlament pre leta usvoji ovaj predlog zakonske mere kako bi u junu mogla da počne njegova upotreba.

Komesar za pravosuđe i pravnu državu Didie Rejnders nije mogao da kaže kada će se predlog zakona o digitalnoj potvrdi naći na dnevnom redu Evropskog parlamenta.

Rejnders je i juče ponovio da će Evropska komisija raditi sa zemljama koje nisu članice EU kako bi one mogle da postanu deo ovog jedinstvenog evropskog sistema digitalne potvrde.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li će sve vakcine biti priznate od strane evropske administracije – uključujući i one koje nisu dobile autorizaciju evropske agencije za lekove - komesar za pravosuđe i pravnu državu Didie Rejnders rekao je juče da će o tome zemlje EU moći da odluče „svaka za sebe“.

On je ostao rezervisan kada je reč o primeni „digitalne potvrde“, ne odgovorivši na pitanje da li će ona moći da se koristi i za ulazak u restorane i koncerte, na primer. Rejnders je naglasio da svaka zemlja pojedinačno treba da vidi kako će ovaj „jednostavni dokument“ da upotrebljava.

Što se tiče ličnih podataka koja će dokument sadržati, Rejnders je rekao da će oni biti čuvani i korišćeni samo privremeno dok traje zaraza, a da će posle toga biti uništeni.

Ursula fon der Lejen juče je ponovila da EU izvozi mnogo vakcina u zemlje koje i same proizvode vakcine i pozvala te zemlje da budu otvorene za izvoz vakcina u EU. Ovo je bila aluzija pre svega na vakcinu britansko-švedskog proizvođača Astra Zeneka čije isporuke u EU kasne. Ova vakcina je privremeno suspendovana u EU zbog sekundarnih posledica po krtvotok o čemu postoje sporenja.

Fabrike vakcine zanemarile EU?

Evropska komisija je juče zapretila da bi mogla da preduzme strožije mere kako bi ograničila izvoz vakcina protiv virusa kovid19 iz EU u zemlje koje su daleko više odmakle u vakcinaciji. Ona je dodala da žali pre svega zbog ponašanja Velike Britanije i SAD. Predsednica Evropske komisije je rekla da ih poziva da „budu otvoreni“ za izvoz vakcina u EU.

Fon der Lejen je navela podatak da je iz fabrika u EU u 33 zemlje izvezeno 41 million doza vakcina. 

Ursula fon der Lejen rekla je da je cilj Evropske komisije da se do kraja leta vakciniše 70 odsto odraslih stanovnika EU.

„EU bi trebalo da dobije 55 miliona doza vakcine Johnson&Johnson, 200 miliona doza Pfizer-BioNTech i 35 miliona doza vakcine Moderna“, precizirala je.

Ona je pohvalila američko-nemačkog proizvođača Pfizer – Biontech zbog toga što poštuje rokove. Zauzvrat, od Astra Zeneka će se tražiti objašnjenja jer će u EU do kraja juna isporučiti 70 miliona doza umesto 180 miliona doza.

“Spremni smo na sve opcije kako bismo obezbedili da Evropa dobije deo koji joj pripada”, rekla je fon der Lejen.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...