Pandemija ubija i indirektno

M. L.

Teško je objasniti razlike koje u ovom pogledu postoje između raznih zemalja
(Milan, 15.10.2020 - testiranje ljudi u automobilima na koronu, u koloni automobila kod bolnice u Milanu)

Koronavirusna pandemija izaziva smrt i mnogih nezaraženih ljudi. To je, kako prenosi AP, zaključak studije naučnika iz poznatog londonskog univerziteta Imperijal koledž (Imperial College) na osnovu podataka iz 20 zemalja (Austrija, Australija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Engleska i Vels, Finska, Francuska, Madjarska, Italija, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Škotska, Slovačka, Španija, Švedska i Švajcarska).

Među uzrocima smrti su, prema ekspertima, i "pogoršana zdravstvena nega u uslovima pandemije“ i „manje zdrav životni stil“.

U pomenutim zemljama je tokom prvog talasa epidemije, od polovine februara do kraja maja, umrlo je 206 hiljada ljudi više nego što je bilo uobičajeno ranijih godina. Od virusa SARS-CoV-2  umrlo je 167 hiljada, a ostatak do 206 hiljada, tojest 39 hiljada su žrtve okolnosti koje su pratile epidemiju. Dakle, skoro četvrtinu umrlih čine indirektne žrtve.

Međunarodni naučni tim, na čelu s Madžidom Ezatijem (Majid Ezatti), je obradio promene u smrtnosti uz pomoć 16 matematičkih modela i rezultate objavio u časosipu Nejčer medisn (NatureMedicine)

Broj umrlih usled okolnosti koje su pratile pandemiju je, prema ovoj studiji, približno isti kao ukupan broj umrlih od raka pluća u tim zemljama za celu godinu. Među tim žrtvama je bilo oko 106 hiljada muškaraca i 100 hiljada žena

Uzroci ovakvih smrtnih slučajeva su, na primer, lošija lekarska briga u drugim oboljenjima i povredama, gubitak socijalnih kontakata, posla i primanja, pojačani kriminalitet i nasilje u porodici, povećana potrošnja duvana, alkohola i droga i pogoršanje kvaliteta ishrane.

Kada se saberu mrtvi u svim ovim zemljama, broj tih dodatnih smrtnih slučajeva povećava za 23 posto ukupan broj umrlih. U Španiji taj procenat, međutim, iznosi čak 69, a u Italiji 46 posto.

U Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Australiji i N. Zelandu nije, međutim, utvrđena nikakva povećana smrtnost. Šaviše, u tim zemljama je umrlo verovatno manje ljudi nego što bi ih bilo da nije bilo epidemije. Kao objašnjenje, eksperti navode manji broj obolelih od gripa i drugih oboljenja disajnih organa, zahvaljući preduzetim antiepidemijskim merama, kao i manji broj mrtvih usled smanjenja saobraćajnih nesreća i nasilja u društvu.   

Eksperti primećuju da je dosta teško protumačiti razlike koje u ovom pogledu postoje između raznih zemalja. Verovatno se radi o kombinaciji raznih faktora, kao štu su ukupno zdravstveno stanje stanovništva, socijalni uslovi, stanje u zdravstvu, reagovanja najodgovrnih koji donose odluke...


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...