Gde je lek protiv koronavirusa: u plazmi, krvi morskog crva, vakcini protiv tuberkuloze ili već poznatim lekovima ?

Nataša Jokić, Strazbur

Oko 40 laboratorija u svetu učestvuje u trci za vakcinom. Nastavlja se polemika oko terapije klorokinom, lekom protiv malarije
(ilustracija, Paket Nivakuine tableta koje sadrže klorokin, najčešće korišćeni lek protiv malarije koji pokazuje znakove efikasnosti protiv koronavirusa, potvrdilo je i istraživanje sprovedeno u nekoliko kineskih bolnica)

Lekari grozničavo tragaju za lekom protiv koronavirusa. Oko 40 laboratorija u svetu učestvuje u trci za vakcinom. U toku je 200 kliničkih ogleda sa deset različitih lekova.  

Pre dve nedelje pokrenuta je evropska ogledna studija “Diskaveri”. U njoj učestvuje šest država članica EU: Belgija, Holandija, Španija, Nemačka, Luksemburg i Velika Britanija. Ovom studijom obuhvaćeno je oko 3.200 pacijenata.

fra-marselj-univ-bolnica-osoblje

Osoblje Univerzitetske bolnice u Marselju

Četiri probne terapije

Njen protokol sastoji se u upoređivanju: kako četiri različite terapije deluju na pacijenate zaražene korona virusom koji su ili u intenzivnoj nezi i dobijaju kiseonik ili su u reanimaciji priključeni na respirator zbog plućnih komplikacija.

Testiraju se lekovi remdesivir koji je upotrebljavam u slučajevima infekcije visoko smrtonosnim virusom ebola. Zatim kaletra, koji objedinjava dva molekula – lopinavir i ritonavir – upotrebljavani protiv side. Treći je kaletra u kombinaciji sa jednim proteinom (interferon beta) i četvrti je hidroksi-klorokin.

Ova poslednja terapija još uvek je u Francuskoj tema žestoke polemike.

Profesor i poznati virusolog dr Didie Raul iz Univerzitetske bolnice u Marseju, smatra da ima razloga da u kombinaciji sa antibioticima  pacijentima daje klorokin koji je stari i poznati lek protiv malarije. Njegovi žestoki protivnici nalaze se uglavnom u zdravstvenim državnim institucijama. Oni tvrde da ova terapija nije prošla potrebne provere, precizno utvrđene pravilnicima.

Dr Raul je prvo objavio ohrabrujuće rezultate koje je ova terapija dala u slučaju 24 pacijenta, a zatim rezultate primene na grupi od 80 pacijenata. On tvrdi da, kao lekar, sada nema prava da čeka da se završi duga procedura proveravanja i objavljivanja u naučnim časopisima i prolazak kroz mišljenje drugih stručnjaka.

Došlo je dotle da je pokrenuta peticija kojom se traži dozvola da se ovaj lek prepisuje, a neki pacijenti koji su ga nabavljali i uzimali na svoju ruku – imali su komplikacije – uglavnom srčane.

Ministarstvo je na kraju zauzelo stav da svaki lekar, isključvo u bolnici, može da prepiše terapiju klorokinom ukoliko prihvata odgovornost za to i misli da je neophodna. Lekarima u ambulantama je, međutim, zabranjeno da prepišu istu terapiju koju bi pacijent onda kupio u apoteci.

fra-raoult-marianne

Dr Didije Raul iz Univerzitetske bolnice u Marseju

Lečenje - a zarada?

Oni koji su pomislili da su ratne sekire između Ministarstva i profesora Raula zakopane – prevarili su se. Naime, „đavo je u detalju“ kako se kaže.

Ministarstvo je, dozvoljavajući prepisivanje terapije klorokinom isključivo u bolničkim uslovima, naglasilo da to dozvoljava samo „u teškim slučajevima“, što znači - u fazi komplikacija.

Međutim, profesor Raul i njegovi saradnici u svom protokolu upravo naglašavaju da terapija ne funkcioniše u odmakloj fazi kada slučaj postane težak i nastanu komplikacije koje zahtevaju prebacivanje u intenzivnu negu i čak reanimaciju.

Terapija se daje čim počnu simptomi – ponavlja ekipa dr Raula - jer se dešavalo da skoro bez simptoma u početnoj fazi otkriju lezije na plućima pacijenata.

„Kada pacijent stigne u reanimaciju – kasno je“, objašnjava profesor Raul.

Protivnici, opet, prigovaraju profesoru Raulu da je činjenica da 80 odsto zaraženih ima blag oblik infekcije korona virusom i da njima ne treba nikakav lek. U slučaju da uzmu terapiju klorokinom, po njima, poboljšanje ne može da se pripiše ovom leku – ti pacijenti bi ozdravili ionako – sami od sebe.

Ali tu nije kraj. Ispostavilo se da je profesorka Katrin Lakomb, infektolog i šef odelenja u klinici Sent Antoan u Parizu, koja je najžešće kritikovala profesora Raula i njegovu terapiju – zapravo godinama na platnom spisku farmaceutskih preduzeća Abbvie i Gilied. Upravo ove dve firme proizvode molekule protiv ebole i side koji se sada testiraju u sklopu evropske studije „Diskaveri“ kako bi se videlo da li mogu da budu upotrebljeni u borbi protiv korona virusa. Profesorka je priznala da je ona deklarisala ove prihode i da daje savetodavne usluge van redovnog posla.

Uz ovo mnogi lekari, koji su stali na stranu profesora Raula, otvoreno u javnosti tvrde da farmaceutska industrija ne želi da terapija klorokinom dobije dozvolu zato što je to stari, isproban i jeftin lek  protiv malarije. Prema tome, velike zarade od klorokina neće biti.

Profesor Raul u početku se nalazio u timu eksperata koji savetuju predsednika Makrona u toku epidemije korona virusom. Ubrzo je, međutim, prestao da odlazi na sastanke u Pariz i izjavio da oni ničemu ne služe.

U sad već odmakloj fazi rovovskog rata oko klorokina, ugledni nedeljnik „Marian“ objavio je otkriće da su svi preostali članovi ekspertskog tima predsednika Republike za poslednjih pet godina dobili ukupno 470 hiljada evra od farmaceutskih grupa.

Zanimljivo je da nacionalni centar za medicinska istraživanja uopšte nije hteo da uključi terapiju klorokinom profesora Raula u evropsku oglednu studiju „Diskaveri“ a da je to ipak učinjeno - tek na veliki pritisak javnosti.  

bolnica-pariz-prva-zrtva-

Bolnica u Parizu u kojoj je, u noći 25/26. Februara, zabeležen prvi smrtni slučaj u Francuskoj od korona virusa

Potraga za lekovitom terapijom

Ova polemika ponekada u senci ostavlja i ono što je svakako najvažnije i najdramatičnije u ovom trenutku – a to je borba lekara u državnim bolnicama u pariskoj oblasti za živote pacijenata inficiranih korona virusom.

Lekari u kompleksu javnih bolnica u pariskoj oblasti rade pod veoma teškim uslovima – bez dovoljno maski i zaštitne odeće, bez dovoljno lekova i mesta za pacijente. Uprkos tome što je više od 1.700 medicinskog osoblja u ovim bolnicama zaraženo, oni daju sve od sebe i istovremeno učestvuju u traženju terapije koja će pomoći pacijentima da se izbore i pobede virus.

U bolnicama u pariskoj oblasti ispituje se lek tocilizumab koji se do sada upotrebljavao kod upalnih i imuno - bolesti kao što je reumatoidni artritis. Lekari polažu velike nade u ovaj lek, mada je njegova sasvim izvesno loša strana već poznata – to je visoka cena – jedna kutija košta 900 evra.

Takođe, u toku je kliničko ispitivanje lečenja pacijenata inficiranih korona virusom tako što će im biti izvršena transfuzije plazme od pacijenata koji su ozdravili i imaju antitela.

Ova ogledna studija počela je juče pod imenom “koviplazm”. Trebalo bi da pokaže da li transfuzijom možemo jedni drugima da prenesemo imunitet. U njoj učestvju državne bolnice pariske oblasti.

Na kraju, ne zaoboravimo ni ispitivanje koje deluje najegzotičnije:  u francuskim bolnicama u toku je i test koji se sastoji u ubrizgavanju tečnosti napravljene od krvi morskog crva koja ima svojstva da prenosi kiseonik. Lekari se nadaju da bi ovaj molekul mogao da poveća disajni kapacitet kod pacijenata inficiranih koronavirusom.

Ova tehnika već je dala rezultate prilikom presađivanja bubrega i delova lica. Ako se pokaže da je efikasna i kod infekcije korona virusom, proizvođač - laboratorija Hemarina najavljuje da bi mogla da isporučuje 20 hiljada doza nedeljno.

Naučnici više zemalja okrenuli su se ka proučavanju delovanja vakcine protiv tuberkuloze. Pokušavaju da nađu odgovor na pitanje da li oni koji su dobili ovu vakcinu imaju bolju otpornost. Da li češće dobijaju samo blag oblik infekcije korona virusom od onih koji nisu vakcinisani?

Lekari objašnjavaju da se vakcina protiv tuberkuloze već upotrebljava u terapiji protiv raka bešike, da može da zaštiti od astme i autoimunih bolesti kao dijabetis „tip 1“.

Francuski list „Lekarski dnevnik“ preneo je objašnjenje direktorke Instituta Paster iz Lila, dr Kamij Loht koja kaže da je zaštitni efekat vakcine protiv tuberkuloze možda posledica toga što je reč o takozvanoj živoj vakcini koja možda stimuliše naš urođeni odbrambeni sistem. Ove pretpostavke biće proverene na hiljadu pacijenata – uglavnom medicinskih radnika – koji su najviše izloženi zarazama.

Za svojstva vakcine protiv tuberkuloze interesuju se i istraživači iz Australije. Jedna ekipa iz instituta Mardok iz Melburna otpočela je ogledno ispitivanje na četiri hiljade zaposlenih medicinskih radnika u australijskim bolnicama. U Holandiji počela su ispitivanje na hiljadu pacijenata.

Pominje se takođe i vakcina protiv malih boginja pod pretpostavkom da su deca otpornija na koronavirus, zahvaljujući vakcini protiv malih boginja i protiv tuberkuloze.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...