Senka farmaceutske industrije nad epidemijom: u Francuskoj medicinski „rat“ zbog leka klorokin

N. Jokić, Strazbur

Ispred Instituta profesora Didie Raula u Marseju već danima u dugim redovima čekaju pacijenti. Oni žele da se testiraju i, ako treba, da dobiju terapiju - klorokina sa antibiotikom - koju francuske zdravstvene vlasti odbijaju da preporuče, dok se priprema gašenje fabrike ovog leka
(foto, profesor Didie Raul koga francuske zdravstvene vlasti sprečavaju da primenjuje terapiju koja je pokazala velike uspehe u lečenju virusa korona)

U trenutku kada talas epidemije počinje preteći da se premešta sa istoka zemlje ka Parizu, francuski dnevnik Liberasion objavio je na prvoj strani sliku čoveka s dugom kosom i bradom, koji podseća na neku muzičku ili filmsku zvezdu, u svakom slučaju bivšeg hipika u poznim godinama.

Prvi utisak vara – čovek na prvoj strani Liberasiona je Didie Raul (Didier Raoult), virusolog svetskog glasa iz bolničko-univerzitetskog instituta u Marseju.

virus-dr-raul-liberasion

Naslovna strana lista Liberasion: prof Didie Raul

Sprečavanje lečenja?

Polovinom marta objavio je da je terapija klorokinom, starim i jeftinim lekom protiv malarije, u kombinaciji sa antibioticima dala odlične rezultate kod 24 pacijenta inficirana korona virusom. Francuske zdravstvene vlasti, međutim, uporno odbijaju da preporuče ovu terapiju, argumentujući da nije ispunjen protokol - kontrola terapije na većem broju pacijenata-uzoraka i da treba napraviti provere zbog mogućih sekunadarnih efekata ovog leka.

Profesor Raul, sve one koji su protiv njega, naziva neznalicama.

Rat oko klorokina otkrio je, međutim, jedno drugo, dublje neslaganje – ono koje se tiče strategije borbe protiv korona virusa.

Naime, zdravstvene vlasti u Francuskoj do sada su testirale samo one koji su bili u teškom stanju. Ostali su bili pozivani da ostanu kod kuća ukoliko imaju blag oblik gripa ili infekcije korona virusom. Razlog je bio razuman – izbeći preopterećenje bolnica, ionako iscrpljenih kresanjem budžeta i otpuštanjima u prethodnih 20 godina. Ispostavilo se sada, međutim, da je razlog ove strategije bio i taj što Francuska sve do sada nije imala dovoljno testova čak ni za zdravstvene radnike.

Profesor Raul smatra da treba postupati sasvim suprotno. Treba testirati sve koji imaju i najmanju temperaturu i, ako su pozitivni, davati im biterapiju klorokina i antibiotika. Profesor Raul smatra da drakonske mere izolacije nemaju smisla. Svi se testiraju i ko je inficiran dobije biterapiju.

Ispred Instituta profesora Raula u Marseju već danima u dugim redovima čekaju pacijenti koji žele da se testiraju. Rat između profesora Raula i zdravstvenih vlasti ubrzo je prešao u fazu niskih udaraca.

klorokin-fra-plaquenil

Klorokin pod nazivom Plaquenil, proizvod francuske fabrike Famar koja posluje u okviru kompanije Sanofi, sa kojim je profesor Raul postigao izlečenja od virusa korona

Blaćenje nepodobnih lekara

Uglavnom veliki, privatni mediji počeli su da „razvlače“ priču o ekscentričnom profesoru, navodno problematičnog ponašanja i tome slično u trenutku kada Francuska broji beleži 240 umrlih dnevno od korona virusa, a broj registrovanih zaraženih prelazi 22 hiljade.

Naizvanje profesora Raula „guruom“ u reportažama velikih privatnih medija u potpunoj je nesrazmeri sa njegovom izvanrednom biografijom koja skoro da potvrđuje ono što on samo o sebi u svom provokatorskom stilu kaže: „Ja sam najbolji na svetu“.

Dobio je nagradu za životno delo. U naučnim krugovima se smatra da je „otvorio nova, dosada neistražena polja za naučno istraživanje svojim radovima na velikim virusima – Mimivirus otkriven 1992. i Sputnik 2008“.

Na karikaturalne reportaže poručio je: „Ne gostujem u tv – studijima niti idem u kafane“.

Sličnu medijsku hajku doživeo je francuski profesor i biolog Seralini kada je objavio dokaze da pesticidi giganta Monsanto (sada Bajer) izazivaju kancer. Mogli smo da čitamo pojedinosti iz njegovog intimnog života kao da to ima veze sa njegovim tvrdnjama o pesticidima. Ima sve više znakova da ova sličnost nije slučajna i da je reč o istom, poznatom rukopisu industrijskih lobija i njihovih službi za komunikaciju.   

fra-didije-raul-2-

Na blaćenja u medijima profesor Raul odgovara: "Ja sam najbolji"

Namerno prećutkivanje uspeha u lečenju

Prvo, primetno je da privatni mediji samo na prvi pogled organizuju demokratske debate “za” i “protiv” profesora Raula i dozvole za terapije klorokinom.

Ni u jednoj debati ne pominje se ono što njegov tim kaže u pismu ministarstvu zdravlja – da su izlečeni pacijenti koji su došli skoro bez simptoma, a na skeneru su im otkrivene lezije na plućima. Posle šest dana nisu imali virus ili su ga imali 20 odsto.

Kakav god na kraju bio ishod ove terapije, možemo se zapitati da li je ovolika neobjektivnost slučajna.

Dr Raul kaže da treba slediti zdrav razum, mnogo ljudi može da umre u narednim danima i nema vremena za čekanje, treba primeniti terapiju bez sprovođenja dugih i složenih protokola. Onaj ko nema šta da izgubi nema vremena za čekanje da se nalazi objave u naučnom časopisu.

U tome ga podržavaju uglavnom kolege virusolozi iz uglednih pariskih klinika.

„Previše jeftino“ lečenje

Konačno, pod pritiskom dela medicinske javnosti, francuske zdravstvene vlasti dopustile su juče lekarima da na svoju odgovornost prepisuju terapiju klorokinom sa antibioticima ali je dodato, „samo u izuzetno teškim slučajevima“.

Kakva igra se ovde igra – pitaju se mnogi. Pa profesor Raul tvrdi upravo suprotno - da lek treba davati odmah čim se detektuje da je neko zarazan, a ne čekati fazu komplikacija. Deluje kao da je reč o obračunima i smicalicama u trenutku kada Francuska nema vremena za gubljenje.

Dr Filip Sopena, lekar opšte prakse, u gostovanju na Cnews televiziji malo je više osvetlio čitavu ovu priču, rekavši da terapija klorokinom profesora Raula ne nailazi na dobar prijem zbog toga što je klorokin „previše jeftin“.

On je objasnio da je to lek opštepoznat, u upotrebi je 50 godina i da farmaceutskoj industriji više odgovara da za lek bude proglašen neki od molekula u koji je uložila milione pa sada očekuje i kolosalnu zaradu.

„Pa šta mislite, zašto terapija klorokinom nije odmah uključena u eksperiment EU? Bile su uključune samo tri terapije, a ova je naknadno dodata“, rekao je dr Sopena.

Zaista, tek posle ogromnog pritiska javnosti i usijavanja atmosfere u javnosti, kao i protestnog pisma tima profesora Raula, šef agencije za nacionalno zdravlje Žerom Salomon objavio je da je klorokin uključen u evropski eksperiment koji je počeo prošle nedelje.

Malo bolje upućeni nisu iznenađeni bojkotovanjem najboljeg francuskog virusologa. Podsećaju da je on i ranije već bio u sukobu sa Ivom Levijem, nekadašnjim direktorom agencije koja se bavi organizacijom i upravljanjem naučnim istraživanjima i povezana je i sa ovim evropskim eksperimentom.  

Slučajno ili ne, on je suprug bivše ministarke zdravlje Anjes Bizin. Protiv nje i premijera Eduara Filipa šest stotina lekara podnelo je tužbu jer nisu preduzeli mere zaštite od dolazeće epidemije, iako su znali razmere opasnosti.

Sve ovo je Anjes Bizen je ispričala, „ničim izazvana“, u intervjuu u listu Mond, rekavši da je već u januaru obavestila premijera o opasnosti koja preti od korona virusa. Pri tom je ipak nastavila da izjavljuje da „za Francusku nema opasnosti od epidemije“.

klorokin-kina

Klorokin lek proizveden u Kini koji je bio dostupan i na srpskom tržištu

Iznenadno gašenje francuske fabrike klorokina

U međuvremenu, jedna vest je juče privukla pažnju: farbika Famar, koja jedina u Francuskoj proizvodi klorokin, uskoro bi mogla da zatvori vrata, a njenih 250 radnika da ostanu bez posla!

Kako je ovo moguće, pa zar nije vlada rekla da je još početkom marta stavila zabranu na izvoz klorokina ukoliko se on pokaže efikasnim u tretiranju infekcije koronavirusom.

Uprava Famara pisala je ministru zdravlja Olivijeu Veranu, predlažući mu da država kupi fabriku s obzirom na poznate okolnosti i epidemiju. Levičarski dnevnik Imanite prenosi da rukovodioci sindikata fabrike kažu da ih niko iz ministarstva nije pozvao ni bilo šta pitao. Ova mala fabrika bila je podizvođač za velike farmaceutske grupe Merck i Sanofi.

Iz Sanofija je pre neki dan stiglo saopštenje da može da isporuči nekoliko stotina miliona komada klorokina a da deo čak i pokloni.

Znači li to da je reč o klorokinu iz uvoza ili zalihama u fabrici Famara? Ovo nije jasno. Biće da neko ima interesa da Famar zatvori vrata kao bi Francuska po višoj ceni uvozila klorokin.

Dešavanja oko fabrike Famar i zaplet oko klorokina imaju odlike tipične neoliberalne priče. Vlasnik Famara je bila farmaceutska grupa Aventis sve do 2004. kada je prodata jednom grčkom akcionaru koji je preprodao poznatoj “ajkuli”, investicionom fondu KKR koji je konačno, baš sada, odlučio da se rastane od Famara jer smatra da fabrika nije dovoljno rentabilna.

Treba li da dodam da se ne zna ko je uopšte KKR jer je to po važećim zakonima i pravilima – poslovna tajna.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...