MARIHUANA POSTAJE „TVRDA DROGA“?

M. L.

Dok je 1997. u marihuani koju je plenila češka policija supstanca, THC činila prosečno dva posto, sada je taj sadržaj, prema laboratoriji Kriminalističkog instituta, 4,7 posto.

U Češkoj, najliberalnijoj zemlji u Evropi prema lakim drogama, policija i deo stručnjaka zvone na uzbunu: u marihuani je zbog „napretka tehnologije gajenja“ procenat aktivne supstance THC povećan za poslednjih godina za dva do tri puta tako da se sve manje o njoj može govoriti kao „mekoj drogi“...

Stariji, koji su 90-ih i pre pušili „marjanku“, kako u Češkoj od milja kažu za marihuanu, tvrde da je sada ova droga, službeno kategorizovana kao „laka“, nekako drugačija, „jača“ nego ranije - brže deluje, više „opija“...Ne varaju se: to potvrdjuje statistike, kako u Češkoj, tako i celoj Evropi.

Sadržaj aktivne supstance dva do tri puta veći

Dok je 1997. u marihuani koju je plenila češka policija supstanca, THC činila prosečno dva posto, sada je taj sadržaj, prema laboratoriji Kriminalističkog instituta, 4,7 posto. To se tumači uvodjenjem novih metoda tzv indoor gajenja konoplje - pod krovom, hidroponskih, tj s korenom u vodi, s veštačkim osvetljenjem i mnogo agresivnog veštačkog djubriva u ubrzanom vegetacionom periodu...

Češka policija je, kao i druge policije, sklona da u strašenju marihuanom preteruje ali na slična šira kretanja ukazuje i najnoviji izveštaj Beckley Foundation iz Oxforda koja sistematski proučava drogu i predlaže političarima, uključujući i čuvenu Komisiju OUN za narkotike, moguće mere. I Britanci konstatuju da se sadržaj psihoaktivne supstance u konoplji povećao u poslednjih desetak godina za dva do tri puta.

To se vidi i strukturi potrošnje. Nekada retke vrste marihuane koje pušači nazivaju skunk i sinsemilla, sada čine čak 80 posto tržišta. I još nešto: njima nedostaju kanabidioli, materije koje smanjuju rizik tzv psihotičkih epizoda, tojest ozbiljnih duševnih poremećaja, pri kojima dolazi do raspada ličnosti i gubitka kontakta s realnošću. A u ljudima, koji za to imaju nasledne pretpostavke, povećava se rizik oboljevanja od šizofrenije....

Prema studiji Beckley Foundation, u veoma je visokom porastu broj ljudi koji bivaju hospitalizovani zbog posledica pušenja marihuana (U Češkoj je primetan umereni rast). Upravo zboga toga je britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova lane prebacilo marihuanu iz najmanje opasne skupine C, u kojoj se nalaze razni praškovi protiv bolova i lekovi za smirenje, u srednje opasne droge, na primjer, speed, kokain i opium.

Česi popuše godišnje marihuanu za pola milijarde evra

To je, verovatno, bio podsticaj policiji u Češkoj da krene s kampanjama i počne narod da straši opasnostima od marihuane koja se u ovoj zemlji odomaćila i više je tolerisana nego igde u Evropi. Prema najkonzervativnijim procenama Nacionalne centrale za borbu protiv droga, najmanje 1,5 milion Čeha je probalo marihuanu, skoro polovina mladih od 15-16 godina. Najmanje 200 hiljada ljudi puši redovno marihuanu, bar jednom sedmično. Godišnje se u ovoj zemlji ispuši oko 12 tona marihuane, tojest oko 36 miliona prosečnih cigareta... Raste broj "rekreacionih korisnika" i to gotovo u svim slojevima društva.

Procene u izveštaju Evropske komisije o češkoj potrošnji su, medjutim, mnogo veće. Tokom prošlog meseca pušilo je travu 331 hiljada ljudi, u poslednjih godinu dana 641 hiljada. Godišnje se u Češkoj konzumira blizu 70 tona marihuane, i na to se potroši čak 470 miliona evra, češko tržište ove lake droge čini skoro pola procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Češka po potrošnji ove droge ubedljivo, zajedno sa Letonijom, vodi u Evropi – ispuši se čak duplo više nego u Madjarskoj, zemlji iste veličine, za trećinu više nego u Belgiji...

„Marijanka“ - jevtinija od piva

No, kako piše češki časopis Tiden, nije ni čudo što se marihuana sve više puši. Jeftinija je od piva, za jedno veče s ovim jointom društvance od njih četvorice potroši gram i po ili nešto malo jače, marijanke, tj oko 300 kruna (11 evra). S tim bi u prosečnoj pivnici mogli da popiju 10 polulitarskih piva (2,5 po glavi) što ne obećava mnogo... Puše marihuanu srednjškolci, studenti, novinari, umetnici, ali i traktoristi, menadžeri... Policija, osim izuzetno, pušta pušače marihuane da puše na miru, toleriše se miris trave u većini restorana i kafana, redovno se održavaju demonstracije za potpunu legalizaciju marihuane, na kojima se, naravno, ona i puši, a tu se nadje i poneki od mladjih i liberalnijih političara.

Ima dosta strastvenih pušača marhuane koji su za sebe i društvo napravili hidroponsku farmicu koja košta oko hiljadu evra pa im onda marijanka dodje džabe. Ili se snalaze i gaje je na klasičan način – u teglama i na policama. No, poslednjih godina sve više je velikih, komercijalnih plantaža i to pod krovom raznih napuštenih objekata – industrijskih, poljoprivrednih, saobraćajnih...kakvih je mnogo u ovoj zemlji. Time se kao biznisom uglavnom bave Vijetnamci. Ilegalno se priključe na struju, tako da ih najčešće i otkrije specijalizovana „komandoska“ jedinica češkog energetskog giganta ČEZ koja onda upada zajedno s policijom na plantažu. Velikih plantaža marihuane otkriveno je 2007. - 34 a lane čak 79, od čega je 70 pripadalo Vijetnamcima. To postaje i odličan izvozni posao jer granice, sa proširenjem Šengenskog režima, nisu više nikakav problem.

Za razliku od ovih fakata o procvatu produkcije i potrošnje marihuane, za dosta stručnjaka, čeških i stranih, sporni su fakti i zaključci koji pokazuju da je navodno marihuana koja se sada puši, opasnija nego što ju je pušila, takodje, dosta masovno sadašnja srednja klasa i sredovečna kategorija stanovništva pre 20-30 godina. Policija, pokušava, kako se tvrrdi, da navodno opasnijom marihuanom pravda represivnije akcije koje preduzima ili će preduzimati..

Stručnjaci izvan policije - za legalizaciju

A podaci se lako mogu lažirati ili prilagoditi protrebama, na primer, pleni se, uglavnom, marihuana sa plantaža, a ona gajena u baštama, koja ima manje THC, ne uzima se u obzir. A s druge strane, kako tvrde neki stručnjaci, veći sadržaj THC ne znači automatski da je ta droga opasnija. To bi bilo kao kad bi se tvrdilo da su vina s većim procentom alkohohola, koja su najčešće kvalitetnija - škodljivija...

I zaključci Beckley Foundation idu u tom smeru mada se priznaje da „marihuana izvan svake sumnje škodi zdravlju teških korisnika, posebno onih koji su počeli pušiti još kao tinejdžeri“. Ukratko, tvrdi se i dalje da su opasnosti uživanja marihuane i zdravstveno i društveno bitno manje od alkohola i cigareta. A nije se potvrdilo ni da je interes za ovu drogu pao tamo gde je bila strogo zabranjena i bila primjenjivana tvrda represija.

„Prohibicija načini još više štete nego sama droga“, tvrdi u časopisu New Scientist osnivač ove fondacije Amanda Fielding. Zato bi, zalaže se ona i većina drugih stručnjaka, bilo bolje i korisnije proizvodnju, disttribuciju i prodaju konoplja legalizovati, kontrolirati, oporezovati....

Sistem kontrolisanja prodaje marihuane omogućava pridržavanje starosne granice (rizici su mnogo veći ako se rano počne s pušenjem). Sprečila bi se prodaja loše robe i uobičajena praksa da diler ponudi „nešto jače“ kad nema travu. Na najmanju meru bi se svela opasnost stvaranja zavisnosti i da pušač marihuane završi u „ludnici“.

„Prvi put smo predložili legalizaciju marihuane pre 20 godina“, podsetio je nedavno u uvodniku poznati britanski časopis Economist. „Danas se pokazuje da legalizacija nije idealna ali i da je represija još opasnija. A celo stoleće promašaja politike protiv narkomanije je dokaz da bi s legalizacijom trebalo makar probati“.

Procenat srednjoškolaca od 15-16 godinja koji su probali drogu

zemlja marihuana druga droga

Češka 44 11

Švajcarska 40 6

Britanija 38 9

Francuska 38 7

Španija 36 9

Holandija 28 6

Nemačka 27 10

Italija 27 8

Rusija 22 4

Poljska 18 7

Švedska 7 3

Turska 4 3

Sjedinjene Države 38 20


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...