Predsednički izbori u Francuskoj 2027: Marin Le Pen namerava da obustavi pomoć Ukrajini
„Ako pobedimo, 2028. će biti kraj finansijske pomoći, uključujući i onu EU… Ovo bi zaustavilo ne samo direktnu bilateralnu pomoć već i sve francuske doprinose evropskim programima pomoći. Ove dve komponente su ukupno iznosile 27 milijardi evra od 2022. godine“, rekao je za „Le Mond“ Reno Labej, zamenik šefa kampanje Marin Le Pen
(Ilustracija, poznati francuski dnevnik Mond, logo, foto https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Le_monde_logo.svg)
Marin Lepen, predsednička kandidatkinja krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje na izborima u Francuskoj u proleće iduće godine, nije prihvatila poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali bi trebalo da se sastane danas u ponedeljak sa ukrajinskim ambasadorom na tajnoj lokaciji – preneli su francuski mediji.
U subotu je Emanuel Makron kritikovao one koji „žele da prisile“, a Lepenova je ukrajinskom predsedniku u petak, 13. novembra, rekla da je najspremnija da se sastane sa njim u Briselu.
Pariski Le Monde zaključuje da Marin Le Pen očigledno nema želju da poseti Ukrajinu.
„Mislim da bi Brisel bio sasvim odgovarajuće mesto jer je pitanje finansiranja Ukrajine realno problem koji trenutno potresa Evropu“, izjavila je.
Lepenova je ranije obećala da će „prekinuti finansijsku pomoć“ ratom razorenoj zemlji najkasnije „šest meseci“ nakon njene potencijalne pobede u maju 2027. godine.
„Ako pobedimo, 2028. će biti kraj finansijske pomoći, uključujući i onu Evropske unije“, rekao je za Le Mond Reno Labej, zamenik šefa kampanje Marin Le Pen. Ovo bi zaustavilo ne samo direktnu bilateralnu pomoć već i sve francuske doprinose evropskim programima pomoći. Ove dve komponente su ukupno iznosile 27 milijardi evra od 2022. godine, prema proračunima Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, što Francusku čini drugim najvećim evropskim doprinosiocem ukrajinskim ratnim naporima, posle Nemačke.
U poruci objavljenoj na svojim nalozima na društvenim mrežama u subotu 14. novembra, Emanuel Makron je indirektno kritikovao Lepenovu:
„Da budemo jasni: oni koji žele da racionalizuju resurse Ukrajine, na kraju žele da je prisile na nepravedni mir, da je učine trajno ranjivom, a samim tim i Evropu“, napisao je predsednik.
„Da predsednik Republike nije uništio našu zemlju za deset godina, još uvek bi bilo prostora za manevar da se nastavi finansijska pomoć Ukrajini“, odgovorila je gospođa Le Pen u poruci agenciji Frans pres.
„Više nemamo finansijska sredstva; samo treba pogledati stanje javnih finansija i situaciju francuskog naroda da bi se to videlo“, insistira gospodin Labej. Savetnik gospođe Le Pen tvrdi da sledi „model“ četiri evropske zemlje (Bugarska, Mađarska, Češka, Slovačka) koje već odbijaju da učestvuju u evropskim planovima pomoći; dokaz, za krajnju desnicu, da nagli prekid podrške ne bi izolovao Francusku na kontinentalnoj sceni.
Većina medija navodi da je Lepenova “poznata po tome što je godinama pokazivala bliske veze sa Vladimirom Putinom“, ali je “po priznavanju aneksije Krima 2014. godine promenila svoj stav nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, usvojivši oštriji ton protiv Rusije“.
List Le Monde podseća da je Lepenova u “značajnoj izjavi objavljenoj 19. septembra /… / čak otišla toliko daleko da je nazvala Moskvu „pretnjom“ Francuskoj i kritikovala „operacije njenih obaveštajnih službi [koje nastoje] da prikažu podršku Ukrajini kao uzrok eskalacije koju same orkestriraju“.






