Otkriće radijskog javnog servisa u Francuskoj: Pripadnici francuske vojske u tajnoj misiji u Ukrajini
Vlada nije obavestila članove Parlamenta ili senatore o postojanju misije “Volja“ iako je to njena obaveza prema članu 35 Ustava Francuske Republike po kome Parlament mora biti informisan u slučaju raspoređivanje francuskih konvencionalnih snaga van nacionalne teritorije, čak i onih koje nisu borbene
(ilustracija, Međunarodni francuski radio - RFI - logo, foto, https://commons.wikimedia.org/wiki/File:RFI_logo_2013.svg)
Francuski međunarodni radio RFI, javni radijski servis, ekskluzivno je objavio informaciju da Francuski vojnici deluju tajno u Ukrajini već nekoliko meseci, učestvujući u operaciji „Volja“ a da to nikada nije bilo prijavljeno Parlamentu, iako član 35 Ustava predviđa da Parlament mora biti obavešten u slučaju vojne intervencije u inostranstvu.
„Ne radi se o borbi već o pružanju podrške kijevskim snagama. Njihova misija: da održavaju opremu ukrajinske vojske i obezbede obuku“, uverava RFI.
Pozivajući se na “više izvora“, RFI je preneo da francuska vojna podrška igra aktivnu ulogu u Ukrajini (bar) od leta 2026.
„Već godinama - u Ukrajini“
Ovu informaciju RFI, po objavljivanju, dopunio je i poznati francuski novinar i ratni izveštač Žorž Malbrino koji je na svom nalogu na društvenoj mreži X objavio da je “Bilo nekoliko desetina pripadnika Akcione službe koji su već godinama bili u Ukrajini, a čije sam prisustvo najavio u oktobru 2022. Tu su i francuski vojnici čije je raspoređivanje u Ukrajinu danas otkrio RFI. Njihova uloga nije da se bore, već da pružaju podršku kijevskim snagama. Njihova misija: da održavaju opremu ukrajinske vojske i pružaju obuku“, preneo je RFI, dodajući da je naziv ove operacije “Volja“ (ukrajinska reč koju RFI prevodi kao “duh otpora“), da se na njenom čelu nalazi francuski general i da joj je kao paravan, kako bi ostala “ispod radara“, služila zvanično postojeća operacija „Žerfo“ (Gerfaut) na teritoriji Poljske čiji je cilj obučavanje ukrajinskih podoficira, budućih vođa ukrajinskih borbenih grupa. Od 2023. godine, 25.000 ukrajinskih vojnika je obučeno u Francuskoj i u Poljskoj.
“Misiju Žerfo, koja zvanično postoji, izvršava francuska vojna jedinica na teritoriji Poljske od februara 2023. (posebno u kampu Vedžin na severozapadu Poljske) kao deo Misije vojne pomoći Evropske unije u Ukrajini (EUMAM-Ukrajina), koja je produžena za još dve godine, do 15. novembra 2028.“.
“Ali da bi se delovalo što bliže borbenim područjima, neophodno je biti pozicioniran u Ukrajini. To je ono što je misija ´Volja´ uradila“, zaključuje RFI.
Operacija „pod dimnom zavesom“
Prema izvorima RFI-ja, “Volja“ je „laka i modularna“ struktura, sastavljena od „malih snaga za kratke misije“.
“Kažu nam da, kako bi se prikrilo prisustvo francuskih vojnika u Ukrajini, operacija Žerfo služi kao dimna zavesa. To je kapija ka Ukrajini.“
RFI je rečeno da se „od francuskih vojnika raspoređenih u Ukrajinu traži da kažu da idu u Poljsku“, preneo je RFI, naglašavajući da operacija “Volja“ nije borbena misija i da je njena svrha je obuka ukrajinskih vojnika i učešće u održavanju opreme.
“Francuska je Kijevu obezbedila niz naprednih vrsta naoružanja: haubice ´cezar´, borbene avione ´miraž 2000´ i precizne rakete. Ova raznolika flota zahteva značajnu stručnost za održavanje“, preneo je RFI.
U ekskluzivnom izveštaju Međunarodni francuski radio navodi da je, za misiju “Volja“, “opcija korišćenja civilnih tehničara isključena jer je Ukrajina u ratu. Francuske oružane snage su odlučile da pošalju svoje osoblje iz konvencionalnih jedinica /… / Francuska vojska ima nekoliko pukova za podršku. To uključuje iskusne vojnike sa retkim stručnim znanjem. Da bi se garantovala bezbednost ovih vojnika i njihovih porodica, RFI je odlučio da ne otkrije koji su pukovi uključeni“.
Ignorisanje obaveze prema Parlamentu
RFI podseća da prema članu 35 Ustava Francuske Republike, raspoređivanje francuskih konvencionalnih snaga van nacionalne teritorije, čak i onih koje nisu borbene, mora biti dostavljeno Parlamentu. Međutim, izvršna vlast nije obavestila članove Parlamenta ili senatore o postojanju misije “Volja“.
Sedrik Peren (Cédric Perrin), predsednika Senatskog odbora za spoljne poslove, odbranu i oružane snage, koga je kontaktirao RFI, rekao je da se konvencionalna misija ne može klasifikovati kao pitanje nacionalne bezbednosti:
„To je ustavna obaveza. Predsednik Republike, čim se trupe rasporede, mora obavestiti Parlament u određenom roku. Pravilno funkcionisanje demokratije zavisi od toga“.
U svom izveštaju o tajnoj francuskoj operaciji “Volja“ na ukrajinskoj teritoriji, RFI naglašava da su slično postupile Kanada i Velika Britanija gde podrška Ukrajini uživa široki konsenzus unutar političke klase dok je Francuska podeljena po tom pitanju - kako je ocenio senator Sedrik Peren.
Podsećanje na bombardovanje Jugoslavije
Podsetimo, slična tema nametnula se u Francuskoj posle bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (24. mart – 10. jun 1999) kada je vojna intervencija pokrenuta bez prethodnog odobrenja parlamenta. Bombardovanje je počelo 24. marta 1999. godine, a debata u Narodnoj skupštini usledila je 26. marta 1999. godine bez glasanja koje je obavezujuće za vladu. Član 35. francuskog Ustava 1999. godine predviđao je samo da „objavu rata odobrava Parlament“ i da nema potrebe za glasanjem ili automatskim obaveštenjem kada je reč o spoljnim vojnim operacijama koje se sprovode uz odobrenje predsednika Republike.
Neki poslanici su kasnije izrazili žaljenje zbog nedostatka konsultacija ili formalnog glasanja u Parlamentu, što je podstaklo rasprave koje su dovele do revizije Ustava 2008. godine kojom se utvrđuje da je izvršna vlast (vlada) obavezna da obavesti Parlament o svakoj intervenciji francuskih oružanih snaga u inostranstvu, čak i kada nisu direktno uključene u borbu i to najkasnije tri dana nakon početka intervencije. O ovoj informaciji se zatim raspravlja, ali se o njoj ne glasa. Ako intervencija traje duže od četiri meseca, vlada mora da podnese zahtev za produženje Parlamentu na odobrenje. U slučaju neslaganja, konačna odluka je ona koja se donese glasanjem u Narodnoj skupštini.






