Da li će francusko regulatorno telo ugasiti frekvenciju za najgledaniji informativni tv-kanal?
Na sajtu Narodne skupštine levičari pokrenuli peticiju za gašenje kanala Cnews u vlasništvu ultra-katoličkog milijardera Vensana Bolorea i za kratko vreme sakupili više od 700 hiljada potpisa
(ilustracija, https://fr.wikipedia.org/wiki/CNews)
Više od 700 hiljada građana u Francuskoj (ukupno 69 miliona stanovnika) potpisalo je peticiju na veb-sajtu Narodne skupštine, za gašenje CNews-a, najgledanije informativne televizije u Francuskoj i njeno „uklanjanje iz opsega francuskog emitovanja“. Drugim rečima, potpisnici peticije traže zabranu ove krajnje desno orijentisane tv stanice u vlasništvu Vensana Bolorea.
Od 2019. godine do danas ARKOM, regulator za audiovizuelne medije (analogno REM-u u Srbiji) u Francuskoj, već je trideset puta je osudio Cnews na novčane kazne čija je ukupna vrednost dostigla 830 hiljada evra, zbog objavljivanja, kako je ocenjeno, diskriminatorskih, rasističkih i islamofobičnih izjava pri čemu novinari - voditelji emisija “nisu upravljali debatama na uravnotežen način“, a sadržaji programa su ocenjeni kao pristrasni u odnosu na krajnju desnicu.
Odlučuje regulatorno telo
Peticija za “gašenje“ Cnews dodatno podiže temperaturu u zapaljivoj atmosferi u Francuskoj, podeljenoj uoči predsedničkih i parlamentarnih izbora, demonstracija i štrajkova, blokada u školama i univerzitetima i javnog duga bez presedana koji je dostigao 3.600 milijardi evra.
Očekuje se da će odbor za kulturu francuske skupštine ispitati da li da se zahtev peticionara stavi na dnevni red skupštine s obzirom da zakon predviđa tu mogućnost - ukoliko jedna peticija dostigne najmanje 500.000 potpisa iz, minimum, 30 različitih departmana.
Ako bi se debata i održala u Narodnoj skupštini, to ne bi dovelo do zatvaranja informativnog tv kanala Cnews jer zatvaranje kanala digitalne zemaljske televizije (DTT) spada u nadležnost ARKOM-a, regulatora za audio-vizuelne medije. To je nezavisno upravno telo koje dodeljuje licence za emitovanje televizijskim i radio stanicama, uz određene obaveze, kao što su poštovanje različitosti mišljenja, zabrana širenja govora mržnje i diskriminatornih komentara.
Ako se pravila prekrše, ARKOM preduzima postepene mere: prvo formalno obaveštavanje, finansijsko kažnjavanje, privremeno smanjenje prava na emitovanje i konačno, povlačenje ovlašćenja.
„Nije na nama da odlučujemo (o gašenju Cnews kanala): nemamo moć, i to je dobra stvar, ali imamo mogućnost da promenimo zakon ako instrumenti ARKOM-a nisu dovoljni“, podsetila je novinare na konferenciji za štampu poslanica Zelene stranke Sofi Taje-Polijan.
Zeleni i četiri levičarske grupe u francuskoj Narodnoj skupštini podržali su da se održi debata o gašenju Cnews kanala, dok je ARKOM odbio da komentariše peticiju.
Sve neizvesnija nezavisna pozicija
ARKOM je već bio u sličnoj situaciji kada je 2024. godine odlučio da ne obnovi frekvenciju digitalne zemaljske tv mreže (DTT) kanalu C8 koji je pripadao Canal+ grupi. U martu 2022. godine, ruski državni kanal RT (Russia Today) takođe je po odluci ARKOM-a prestao sa emitovanjem programa u Francuskoj nakon sankcija koje je Rusiji uvela Evropska unija.
Francusko regulatorno telo za adiovizuelnu delatnost već je prošlog juna formalno naložio Cnews-u da ispravi „očiglednu i upornu neravnotežu u izražavanju stavova i mišljenja“ na svom kanalu, posebno „u vezi sa percipiranom pretnjom imigracije i islama za francusko društvo“. Kanal se žalio Državnom savetu.
U kontekstu sve oštrijih političkih podela i predizbornih kampanja, ARKOM-u je sve teže da održi politički neutralnu poziciju. Regulator za sada naglašava da je Cnews-ova licenca za emitovanje obnovljena u decembru 2024. i da će važiti do 2035. godine – preneli su francuski mediji.
Politička upotreba
Uz peticiju, brojne političke ličnosti sa levice pozvale su na zatvaranje Cnews-a. Nekoliko poslanika iz grupe Nepokorena Francuska (LFI) posebno je pohvalilo uspeh peticije na mreži X i obećalo da će „razrušiti“ medijsko carstvo Vensana Bolorea ako dođu na vlast.
Ova levičarska stretegija mogla bi, međutim, da omogući krajnjoj desnici da dobije oreol mučenika i još lakše izađe kao pobednik iz izborne trke u kojoj je već favorit.
Gradonačelnik Trapa Ali Rabeh, takođe je optužio Cnews da ima odgovornost za rasistički napad 23. oktobra, u kojem je 39-godišnji Francuz, Kevin Tesije, osumnjičen da je namerno pucao na „ljude (...) muslimanskog, afričkog ili severnoafričkog porekla“, prema rečima tužioca za borbu protiv terorizma. Gradonačelnik Trapa je napao kanal Cnews zbog toga što je previše vremena posvećivao retorici koja stigmatizuje imigrante ili njihove potomke.
„Nećemo komentarisati ovu političku peticiju“, odgovorio je Cnews za agenciju AFP.
Šta je temelj demokratije?
Kanal negira optužbe za promociju krajnje desničarskih stavova, navodeći da brani slobodu izražavanja. Kao najsvežiji primer juče su naveli da nijedn francuski medij nije preneo da su u gradu Ruanu nepoznati maskirani napadači pretukli mladiće koji su učestvovali u verskoj proslavi i pevali na ulici, kao ni osudu tog napada koju je gradonačelnik grada Ruana objavio na društvenoj mreži X.
“Samo mi izveštavamo o takvim događajima i zato smo najgledaniji“, poručio je novinar – jedan od šampiona Cnews televizije.
Nekoliko desničarskih i krajnje desničarskih političara, uključujući Marin Le Pen, branili su kanal:
„Cnews je deo francuskog medijskog pejzaža. Njegovi programi, komentatori i debate doprinose razmeni ideja što čini sam temelj žive demokratije“, napisala je Lepenova koja je predsednička kandidatkinja krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje. „Bez obzira da li neko deli uredničke stavove Cnews ili ne, svi bi trebalo da budu u mogućnosti da gledaju ovaj kanal, kritikuju ga, protivreče mu ili ga brane. Upravo to je sloboda.“
Takođe je pokrenuta kontrapeticija za podršku Cnews-u. Međutim, zbog nedostatka verifikovanog sistema identifikacije, kao što je onaj koji se koristi na veb stranici Narodne skupštine, broj potpisnika ne može biti potvrđen.






