Zbog kršenja dužnosti neutralnosti: dva penzionisana generala “izbrisana“ iz vojnog sastava Francuske
Andre Kustu i Pol Pelizari bili su među potpisnicima članka objavljenog u ultrakonzervativnom nedeljniku „Valeurs actuelles“ u aprilu 2021. godine, u kojem se osuđuju „dezintegracija“ zemlje i „islamizam i prigradske horde“
(ilistracija, general Andre Kuste, foto https://policeetrealites.com/2025/04/23/%F0%9F%87%AB%F0%9F%87%B7-deux-generaux-de-larmee-de-terre-radies-par-decret-presidentiel-pour-avoir-cosigne-la-tribune-des-generaux-en-2021/)

Dvojica bivših brigadnih generala, potpisnici članka objavljenog 2021. godine u ultrakonzervativnom nedeljniku Valeurs actuelles, u kojem se osuđuje "raspad" Francuske, izbrisani su iz vojnog sastava "zbog kršenja obaveze neutralnosti" koju imaju svi zaposleni u javnoj službi, prenela je nacionalna francuska agencija AFP.
Iako penzionisani, ovi generali su još uvek mogli da budu pozvani u vojnu službu.
Apel za zaštitu nacije
Dekreti o disciplinskoj meri brisanja Andrea Kustua (pešadija) i Pola Pelizarija (intendant) sa liste vojnog kadra objavljeni su na Uskršnju subotu u Službenom listu Francuske Republike.
Dvojica generala, koji se smatraju bliskima krajnjoj desnici, kažnjena su po ukazu predsednika Republike Emanuela Makrona, koji je ujedno i šef oružanih snaga. Ova vrsta kazne izuzetno je retka u Francuskoj.
Brigadni general Andre Kustu bio je među dvadeset generala koji su potpisali članak objavljen u ultrakonzervativnom nedeljniku Valeurs actuelles (VA) 21. aprila 2021. Politički značaj se pridaje činjenici da su to učinili na sam dan šezdesetogodišnjice neuspelog puča generala koji su hteli da smene predsednika Šarla de Gola zbog njegove odluke da se povuče iz Alžira i time okonča rat i omogući otcepljenje Alžira od Francuske.
Penzionisani generali Kustu i Pelizari, i ostali potpisnici teksta objavljenog u Valeurs Actuelles pre četiri godine, osudili su "raspad" zemlje, "mržnju među zajednicama" podstaknutu "izvesnim antirasizmom", kao i "islamizam i prigradske horde". Takođe su potpisali da su „spremni da podrže politike koje uzimaju u obzir zaštitu nacije“.
Kazne za upozorenje
„Ako se ništa ne preduzme, pasivnost će nastaviti da se neumoljivo širi u društvu“, poručili su, dodajući da će ova situacija na kraju izazvati „eksploziju i intervenciju naših drugova u aktivnoj službi u opasnoj misiji zaštite naših civilizacijskih vrednosti i zaštite naših sunarodnika na nacionalnoj teritoriji“.
Tekst je potpisalo 27.000 bivših vojnika, uključujući oko šezdesetak generala od kojih je njih 19 još uvek u aktivnoj službi kako je naveo nedeljnik VA. Za razliku od VA, mediji bliski administraciji predsednika Makrona preneli su da kontroverzni tekst grupe generala u penziji nije potpisao nijedan aktivni pripadnik vojske ali jeste 30 penzionisanih generala i ukupno dve i po hiljade pripadnika vojske (u rezervi).
Objavljivanje članka izazvalo je negodovanje vlade koja je osudila “ozbiljan napad na republikanske principe“. Tadašnja ministarka vojske Frasoaz Parli obećala je kazne za više oficire i generale koji su ga potpisali, zbog kršenja dužnosti neutralnosti vojnog sastava koja se ne odnosi samo na aktivna vojna lica već i na penzionisana vojna lica.
Različiti pogledi na bezbednost Francuske
Godinu dana pre predsedničkih izbora 2022, objavljivanje ovog teksta imalo je političku dimenziju.
Od političkih stranaka tekst je odmah po objavljivanju, bez rezerve, podržala Marin Lepen, liderka krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje – bivši Nacionalni front. Među republikancima desnog centra izvestan broj političara izrazio je razumevanje za sadržaj teksta. Sa levice su stizale kritike i optužbe da generali žele da likvidiraju republiku i izvrše državni udar.
Podela u reakcijama pokazala je u kojoj meri je pitanje bezbednosti i islamizma polarizovalo francusko društvo.
General Andre Kustu podneo je 2024. godine tužbu protiv jedne tadašnje ministarke zbog klevete.
General Pol Pelizari tužio tadašnjeg premijera Gabrijela Atala, Sebastijena Lekornia (ministra odbrane) i Stefana Sežurnea (ministra za evropske i spoljne poslove) pred Sudom pravde Republike (CJR) zbog toga što su, kako je naveo, „nezakonito isporučili u Ukrajinu opremu i oružje (tridesetak topova „sezar“) uzeto iz zaliha državne odbrane“. Žalba je vrlo brzo odbijena.