Ekstremizam u Francuskoj sve prihvatljiviji: Da li će krajnje desne milicije zavoditi red ?

Nataša Jokić, Strazbur

La Depeš izvešatava da su u Lorijenu, Sen Brijeu, Lionu, ponovo u Šamberiju i Anžeu u noći sa prošlog ponedeljka na utorak, “fašističke“ milicije napale ljude na ulicama. Na desetine njih sišlo je na ulice uz rasističke pesme, ponekad naoružani ili u pratnji policije

Od početka urbanog nasilja nakon smrti mladog Nahela, kojeg je iz neposredne blizine ubio policajac, u nekoliko gradova u Francuskoj pojavila se krajnje desničarska milicija -  – prenose francuski mediji.

“U Šamberiju i Anžeu, bili su naoružani bejzbol palicama, sa očiglednom namerom da se bore sa izgrednicima. U Lionu se stotinu ljudi okupilo na Plas de Tero uz uzvike: „Mi smo u svojoj zemlji“, izvestio je nedeljnik Nuvel Observater.

La Depeš  izvešatava da su u Lorijenu, Sen Brijeu, Lionu, ponovo u Šamberiju i Anžeu u noći sa prošlog ponedeljka na utorak, “fašističke“ milicije su napale ljude na ulicama. Na desetine njih izašlo je na ulice uz rasističke pesme, ponekad naoružani ili u pratnji policije. Sve uz blagoslov predsednika omladinske organizacije Nacionalnog okupljanja (NO), Pjer-Romena Tioneta. On je podržao „mlade ljude revoltirane pljačkom njihovog grada, koji pružaju ruku policiji i žandarmima i zahvalio im za pomoć ".

"Legalizovanje krajnje desnice"

Levičarski Imanite konstatuje da su najnoviji događaji legitimizovali krajnju desnicu, a demonizovali levicu. List smatra ove događaje prekretnicom jer “vlada, sa svoje strane, ne reaguje na ove fašističke napade, niti na rasističke i zapaljive primedbe koje preko krajnje desnog NO idu od Republikanaca do Rekonkviste (Erika Zemura).

„ Užasi koji se danas čuju bili su nezamislivi pre dvadeset godina“, primećuje sociolog Vili Peletije. Žan-Mari Le Pen govorila je 2005. godine o „počecima građanskog rata povezanog sa masovnom imigracijom“, ali je to tada duboko šokiralo javno mnjenje, a premijer Dominik de Vilpen je osudio reči Lepenove. Od sada, „postoji trivijalizacija i masovno širenje retorike o ´rasnom građanskom ratu´, što podstiče prelazak na čin“, primećuje istoričar Stefan Fransoa.

Elizabet Born, premijerka reaguje drugačije i kritikuje levu stranku Nepokorena Francuska i njene članove jer su izašli iz polja republikanskog poretka, odbivši da pozovu na smirivanje tokom nedavnih nereda.

Istina, lider Komunističke partije distancirao se od Melanšona i njegove stranke Nepokorena Francuska i pozvao na prestanak nemira.

Francuski levo orjentisani mediji žestoko kritikuju državu jer, kako ocenjuju, toleriše postojanje krajnje desnih milicija.

“Krajnja desnica (partija Nacionalnog okupljanja – RN) i ostali iz njenog političkog tabora koriste krizu da šire svoje mračne ideje, optužujući predgrađa i imigraciju, odbacujući pri tom da ovi događaji imaju bilo kakvu socijalnu dimeniziju i čak prorokujući „rasni građanski rat“. Ovakva retorika postala je toliko banalna da više ne izaziva opšte ogorčenje“, prenosi levičarski dnevnik Imanite.

Otvoreno o gradjanskom ratu

“Krajnja desnica pokazuje svoje pravo lice. To je rasističko lice koje, gledajući zapaljena predgrađa, otvoreno govori o „rasnim nemirima“ i „građanskom ratu“, ocenjuje ovaj list prenoseći da je krajnja desnica pokazala da je spremna da pronađe sve izgovore za policajca koji je ubio Nahela.

“To je lice nasilja, sa milicijama koje se više ne kriju i koje sada dobijaju podršku Nacionalnog okupljanja (NO)“ (partije krajnje desnice, nekadašnjeg Nacionalnog fronta koja ima 80 poslanika u Parlamentu).

Francuski istoričar Lidiven Bantinji izjavio je da nikada nije video tako otvoren izliv mržnje kao sada. On ocenjuje da Marin L Pen liderka NO, “koja misli da je završila svoj poduhvat “političkog pranja“ svoje stranke, dozvoljava svojim pristalicama da bljuju otrov, ostajući pri tom sama u pozadini.

Sa levice se čuju i optužbe da desni centar sada podržava krajnju desnicu. 

„Desni centar Republikanci (LR) i njihov lider Erik Sioti šire teze krajnje desnice, poslanici Nacionalnog okupljanja čine isto i L Pen ne mora lično da govori“, ocenio je istoričar ideja Stefan Fransoa. „To su tipični značajni događaji koji će ojačati njeno biračko telo i možda vratiti desničarske birače koji traže reakciju“, kaže politikolog Bruno Kotres za dnevnik Imanite.

“Za nekoliko dana, krajnja desnica, kao što je rekao Erik Sioti, predsednik republikanaca (desni centar), pokrenula je preokretanje debate o policiji. Hitno i neophodno pitanje reformi u policiji brzo je potisnuto“,  piše Imanite.

Lider krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Džordan Bardela, postavlja pitanje „Kako da bolje zaštitimo policiju? Džordan Bardela, kojeg smatraju za naslednika Marin L Pen govori o tome da je „društvo podivljalo zbog imigracije“, a njegov partijski kolega Žerom Bison smatra da je reč o „rasnim nemirima“.

Predlozi poslanice NO Žeraldin Granžie idu od ustanovljavanja strožijih sankcija do „uspostavljanja pretpostavke samoodbrane“ za policajce.

Levičarski Imanite ocenjuje da je to mera koja bi mogla da umnoži ubistva poput onog Nahelovog. Marion Marešal, nećaka Marine L Pen i liderka desnice na krajnjoj desnici, zagovara „pravo svakog građanina da se brani ukoliko neko provali u vaš dom čak i ako to rezultira smrću “.

Imanite ocenjuje da policijski sindikati, opterećeni krajnje desničarskom ideologijom slobodno izražavaju svoje fašističke ideje.

Svi mediji preneli su da su većinski sindikati policije Alijansa i Unsa pozivali na „borbu“ protiv „štetnih“ i „divljih hordi“.

Erik Zemur, bivši novinar i osnivač ekstremno desne stranke Rekonkvista govori o „rasnom građanskom ratu“, iako sâm potiče iz jevrejske porodice iz Severne Afrike koja je došla u Francusku šezdesetih godina prošlog veka kada je Francuska odlučila da napusti Aližir koji je proglasio nezavisnost.

Podsticaj "logici ubrzavanja"

„Takva retorika podstiče takozvanu logiku ubrzavanja - doktrinu prema kojoj se mora učiniti sve da se pokrene građanski rat koji se, po njima, sada i dogodio“, analizira istoričar Stefan Fransoa, stručnjak za krajnju desnicu.

Po njemu, ultradesničrske grupe vide u nasilnim pobunama dobrodošlu potvrdu njihove tvrdnje da su predgrađa naseljena stanovništvom koje se neprijateljski odnosi prema belcima. To ultradesnim grupama daje mogućnost da nastupe kao novi garanti bezbednosti koju će zavesti.  

Ultradesničarske milicije nisu novina u Francuskoj. U novembru prošle godine policija je uhapsila grupu ekstremnih desničara iz „Pokreta preživaljavanja“ pod nazivom „Hajde da rekolonizujemo Francusku“ i prilikom hapšenja otkrila arsenal od 130 komada oružja. Članovi ove grupe su mladi i dolaze iz žandarmerije (vojna formacija). Ova struktura je sebe definisala kao „zajednicu za patriotski opstanak“, navodi se u poruci objavljenoj na njihovoj Fejsbuk stranici. U stvari, od početka 2000-ih, pripadnici francuske radikalne desnice u velikom broju su se okrenuli “Pokretu za preživljavanje“ i govore o opasnostima od nestanka naših „belih“ društava, posle navodnog civilizacijskog sloma “koji je i višestruk i precizan: migracioni, ekološki, demografski, ekonomski...“, kako je izvestio francuski nedeljnik Žurnal d dimanš.

Prošle godine pripadnici privatnih milicija koje su u francuskim Alpima išle u “lov“ na migrante i navodno čuvali granicu, osuđeni su jer su pokušavale da zauzmu mesto državnih vlasti.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...