Sastanak šefova diplomatija u Luksemburgu: EU traži nove izbore na Kosovu, a pobuna “Vagnera“ je “unutrašnja stvar Rusije
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj poručio da će zemlje, članice EU preduzeti “političke i finansijske“ mere ukoliko ne dođe do dogovora oko organizovanja novih izbora i nema nikakvog napretka u dijalogu dveju strana

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj rekao je danas u Luksemburgu, po završetku sastanka šefova dipomatija zemalja EU, da novi izbori, uz učešće Srba, moraju da budu održani u sve četiri opštine na severu Kosova.
Kako je rekao, potrebno je održivo rešenje, a njega nema ukoliko su predsednici opština izabrani sa 2-3 odsto glasova.
"Snage NATO-a ne mogu beskrajno da čuvaju gradonačelnike", dodao je Borelj na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara spoljnih poslova Evropske unije.
Pretnja merama
Borelj je naglasio da će zemlje članice EU preduzeti “političke i finansijske“ mere, ukoliko to bude bilo potrebno i ukoliko ne dođe do dogovora oko organizovanja novih izbora i nema nikakvog napretka u dijalogu dveju strana. Te mere, dodao je, biće mere proporcionalne situaciji.
"Zemlje članice EU i Evropska komisija mogu da razmotre preduzimanje političkih mera i da ograniče političke kontakte", precizirao je visoki predstavnik za spoljnu politiku EU, odgovarajući na novinarsko pitanje.
Rekao je da će EU nastaviti kontakte i sa Beogradom i sa Prištinom i naglasio da se od budućih članica Evropske unije "očekuje evropsko ponašanje" kao i da obe strane treba da ispune obavezu učešća u dijalogu.
Kosovski premijer Aljbin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić prošlog četvrtka došli su u Brisel na poziv Žozepa Borelja. Satali su se Boreljom i i sa Lajčakom, ali nije bilo trojnog susreta.
Dupliranje pomoći za Ukrajinu
Na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije u Luksemburgu doneta je odluka o povećanju gornje granice fonda za pomoć Ukrajini za 3,5 milijardi evra. "Nastavićemo da udvostručujemo našu vojnu podršku i u opremi i u obuci. Koliko god treba“, naveo je visoki predstavnik EU.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj ranije je zatražio da Evropski mirovni fond dâ 4,6 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini.
EPF je osnovan 2021. godine sa ciljem da EU pomogne zemljama u razvoju da kupe vojnu opremu. Sada je odlučeno da se on koristi i za snabdevanje Ukrajine oružjem.
Bez strategije za „nepredvidljivost“
Borelj je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da su države EU složne oko pomoći Ukrajini, a da o tome gde se sada nalazi šef privatne vojske “Vagner“ nije ni razgovarano na sastanku u Luksemburgu.
Borelj je u više navrata ponovio da EU nema nikakve veze sa vojnom pobunom u Rusiji i da je to “unutrašnja stvar Rusije“. Naglasio je da ne može da kaže “ni šta je bilo, ni šta će biti“, ali da je izvesno da EU sada na Rusiju gleda drugačije i da postoji “opasnost od perioda političke nestabilnosti (u Rusiji)“
Odgovarajući na pitanje da li NATO i EU imaju strategiju za “političku nepredvidljivost“ u Rusiji, Borelj je odgovorio da “nova strategija ne može da se formuliše za jedan dan“.