Novi predlog Evropska komisija: dodatnih 45 milijardi evra Kijevu – zajam ili bespovratna pomoć?
EU je Ukrajini već odobrila zajam od 90 milijardi evra za pokrivanje finansijskih potreba za 2026. i 2027. godinu. Međutim, sa intenziviranjem rata na terenu, Kijev je identifikovao manjak od dodatnih 70 milijardi evra za 2027. godinu
(Berlin, 19.11.2026 - Samit „Koalicije voljnih“ posvećenoJ daljoj podršci Ukrajini, bezbednosnim garancijama i evropskoj ulozi u mirovnim pregovorima u Berlinu u Nemačkoj, FoNet/AP)
Evropska komisija predložila je na inicijativu svoje predsednice Ursule fon der Lajen da zemlje članice daju novi zajednički zajam od 45 milijardi evra Ukrajini za 2027. godinu, kako bi se pokrilo približno dve trećine procenjenog finansijskog deficita od 70 milijardi evra.
EU je Ukrajini već odobrila zajam od 90 milijardi evra za pokrivanje finansijskih potreba za 2026. i 2027. godinu. Međutim, sa intenziviranjem rata na terenu, Kijev je identifikovao dodatnih 70 milijardi evra manjka za 2027. godinu – prenele su agencije.
„Ovo je najbolji način da se Ukrajini pruži jaka pregovaračka pozicija“, izjavila je Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu. „Paket pomoći je podeljen na dva dela: 20 milijardi evra će biti usmereno na budžetsku podršku, dok će 25 milijardi evra biti izdvojeno za vojne potrebe za suprotstavljanje ruskoj ofanzivi“, objasnila je predsednica Komisije, dodajući da će preostalu trećinu neophodnog finansiranja morati da obezbede spoljni partneri.
Kao i kod prethodnog zajma od 90 milijardi, Kijev će morati da vrati novu finansijsku podršku samo ako i kada Rusija plati ratnu odštetu Ukrajini, naglasila je Ursula fon der Lajen. Komisija se stoga ponovo opredelila za zajednički evropski zajam.
Ovo objašnjenje je zamena za otvoreno saopštavanje istine jer zapravo nije reč o pozajmljivanju novca EU već o tome da se novac iz državnih budžeta zemalja članica daje Ukrajini kao bespovratna pomoć iz već poznatih političkih i strateških razloga. Zvanično, Brisel se poziva na stav da se “u Ukrajini brani Evropa od ruskog osvajanja“, jer “Putin se neće zaustaviti u Ukrajini“.
Pri tom se ne pominje ekonomski razlog koji je jednako važan ako ne i važniji: zapadnoevropska industrija - posebno nemačka automobilska industrija - je na kolenima jer ne može dovoljno da izvozi i ne može da savlada kinesku konkurenciju. Jedini izlaz i rešenje za pokretanje ekonomskog točka je apsorbovanje dela civilne industrije u vojnu i proizvodnja naoružanja i ratne vojne opreme, a za to je potrebno da se rat u Ukrajini održava kako bi se održavale porudžbine.
Da niko u EU ne veruje da će Rusija izgubiti rat i plaćati ratnu odštetu bilo je jasno u decembru prošle godine kada je Evropska komisija tražila da se Ukrajini “pozajmi“ ruski državni novac čiji je najveći deo od ukupno 210 milijardi evra deponovan u trezorima finansijske institucije „Euroclear“ u Briselu.
Belgijski premijer Bart de Vever tada je rekao da se slaže samo pod uslovom da sve zemlje članice EU potpišu da će svaka od njih srazmerno učestvovati u isplati Rusije, u slučaju da u budućnosti bude doneta međunarodna presuda po kojoj Rusiji ipak mora da se vrati njen novac, kako sav teret ne bi pao na Belgiju.
“Ako ovo ne prihvatate, znači da ne verujete iskreno u to da će Rusija izgubiti rat i otplaćivati Ukrajini ratnu odštetu“, rekao je belgijski premijer u decembru 2025. odigravši tako šah – mat potez posle koga su nemački kancelar Merc i predsednica Evropske komisije fon der Lajen morali da se povuku i na sto stave novi predlog: novo zajedničko zaduživanje zemalja članica EU u visini od 90 milijardi evra.
Poučena ovim iskustvom, Evropska komisija je odlučila da sada ne predloži korišćenje zamrznute imovine ruske centralne banke.
Pored toga Evropska komisija odustala je sada i od insistiranja da se odobravanje zajma svrsta u kategoriju ekonomskih odluka koje se donose većinom glasova. Ovoga puta Evropska komisija se slaže da ovaj zajam treba da odobri svih 27 zemalja članica, a ne samo 24, kao što je bio slučaj sa zajmom od 90 milijardi evra pre godinu dana.
Evropska komisija sada nastupa opreznije jer se politički kontekst u EU zaoštrio zbog izbora koji predstoje iduće godine u zemljama članicama – predsednički i zakonodavni u Francuskoj i zakonodavni izbori u još šest zemalja: Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Italiji.
Raspolaganje novcem poreskih obveznika zemalja članica Unije već je zapaljiva tema predizbornih kampanja koju naročito koriste zagovornici “Evrope suverenih nacija“, uglavnom sa krajnje desnice ali i sa krajnje levice u Francuskoj.
Predsednička kandidatkinja francuske stranke Nacionalno okupljanje već je precizno navela da će, ukoliko bude izabrana, prestati da uplaćuje pomoć za Ukrajinu, bilo direktno bilo kroz evropski budžet, kao i da će značajno smanjiti uplate u evropski budžet. Istovremeno Žan Lik Melanšon, lider krajnje leve stranke Nepokorena Francuska, najavio je da neće sprovoditi odluke EU kada to “ne odgovara Francuskoj“, ne propuštajući da redovno kritikuje Nemačku koja, po njemu, upotrebljava EU pre svega za svoje interese.
“Nemamo šta da razgovaramo sa onima koji kažu da hoće da imaju najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi“, rekao je Melanšon nedavno, aludirajući na reči nemačkog ministra odbrane, socijaldemokratu Borisa Pistorijusa .
Suverenisti ukazuju da će se Evropska komisija (čije članove nikada niko nije izabrao) zaduživati na finansijskim tržištima u ime zemalja članica, “koristeći fleksibilnost budžeta EU“, što je juče i potvrdio evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis.
Nemačka, Holandija i Švedska, podržavaju predlog Evropske komisije o novom zajmu Ukrajini iako su se u načelu protivile ideji zajedničkog evropskog zaduživanja. Nemački kancelar Fridrih Merc uslov da sve države članice, bez izuzetka, učestvuju u ovom “finansijskom naporu“ koji ne prihvataju Mađarska, Slovačka i Češka koje su dobile oslobađanje od plaćanja kamata na poslednji zajam. Pored njih sada i Bugarska odbija da učestvuje u pozajmici.
Ursula fon der Lajen je novinarima rekla da je „uverena“ da „svih 27 zemalja članica eksplicitno podržava Ukrajinu. Neke su naznačile da žele da investiraju u civilnu pomoć. Dvostruka struktura zajma – vojna i budžetska – omogućila bi da se određeni nacionalni doprinosi dodele isključivo za pomoć u civilnom domenu“, objasnila je.
Predlog će prvo biti razmotren danas, u četvrtak u Berlinu od strane „Koalicije voljnih“ (grupe zemalja koje podržavaju Ukrajinu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo), pre nego što bude sledeće nedelje podnet šefovima država i vlada 27 zemalja članica. Oni će se sastati 26. i 27. novembra u Briselu na vanrednom samitu posvećenom sledećem dugoročnom budžetu EU za period 2028-2034.






