Francuski predsednik Makron: Moramo da se naoružavamo zbog ruske opasnosti

Nataša Jokić, Strazbur

“Vojni rashodi jesu i biće izvor bogatstva za naš bruto domaći proizvod i našu ekonomiju“, rekao je Makron, obrazlažući svoj plan za naoružavanje Francuske (ilustracija, Paris, 14.07.2025 - Tradicionalna vojna parada povodom Dana pada Bastilje, koja se svake godine održava 14. jula, ponovo je organizovana na Jelisejskim poljima: Emanuel Makron na čelu parade, FoNet/AP)

U tradicionalnom govoru uoči Dana Francuske Republike, predsednik Makron najavio je da će Francuska udvostručiti budžet za odbranu jer je “suočena sa pretnjama i nema drugog izbora“.

Francuski predsednik je rekao da Evropa sada mora sama da se bavi svojom odbranom i da je cilj - izgradnja evropskog stuba NATO pakta.

Obraćajući se u Ministarstvu odbrane pripadnicima oružanih snaga i poslanicima u izrazito vojničkom stilu, Makron je naglasio da živimo “u prelomnom trenutku“, da “ponovo ulazimo u vreme kada se piše istorija“.

„Ruska opasnost“

“Naša sloboda od 1945. godine nikada nije bila ugrožena kao sada“, rekao je.

Upozorio je da je teroristička opasnost još uvek prisutna i dodao: “Moramo da budemo sposobni da se suprotstavimo sa ruskoj opasnosti“.

Emanuel Makron je najavio da želi da poveća vojni budžet u roku od dve godine. Francuska će tako 2027. godine izdvojiti 64 milijarde evra za svoju odbranu. To je dvostruko više sredstava nego što je imala 2017. godine. Još 10 milijardi evra biće dodato do 2030. godine, kao deo zakona o vojnom planiranju.

Makron nije rekao kako će se tačno finansirati ovi troškovi ali je poručio da se zemlja neće dodatno zaduživati. Dodao je da će povećana industrijska aktivnost i proizvodnja omogućiti finansiranje naoružavanja Francuske. 

Po Makronu, Francuska će se kroz ovaj  „ratni napor“ pozabaviti svojim slabim tačkama: zalihama municije, protivvazdušnom odbranom, svemirskim kapacitetima, resursima dronova itd.

„Da bi vas se plašili, morate biti moćni“, naglasio je.

Makron je rekao da je cilj povećanje rezervnog vojnog sastava u Francuskoj na 100.000 muškaraca. Ostavio je za jesen odluke o ponovonom uvođenju služenja vojnog roka koji je ukinut 1996. godine. 

Obrazlažući potrebu za naoružavanjem, Makron je konstatovao da je došao kraj vremenu kada su prethodne generacije živele od „dividendi mira“. On je poručio da će napor za jačanje odbrambene industrije i naoružavanje biti koristan za naciju.

“Vojni rashodi jesu i biće izvor bogatstva za naš bruto domaći proizvod i našu ekonomiju.“

Ekonomija rata

Francuska Skupština odlučivaće o budžetu na jesen. S obzirom da nijedna politička grupa pa ni Makronova nema poslaničku većinu, ishod glasanja pa i opstanak vlade nimalo nisu izvesni.

Makron je u maju najavio da će se troškovi odbrane finansirati i novcem sa štednih računa građana. 

Francuska učestvuje u prvom „stubu“ plana nazvanog “Ponovo naoružati Evropu” koji predviđa kolektivno zaduživanje 27 država EU u visini od 150 milijardi evra kako bi se finansiralo jačanja njihovih odbrambenih kapaciteta, uključujući i donacije Ukrajini.

Ekonomije najvećih zapadnoevropskih zemalja na čelu sa Nemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom nalaze se u velikim teškoćama. Naročito je automobilska industrija skoro paralisana jer ne može da izdrži konkurenciju kineskih jeftinih a kvalitetnih vozila a, sa druge strane, ne može više da izvozi u SAD.

Prestrojavanje automobilske civilne industrije u vojnu industriju vidi se kao rešenje koje bi moglo da pokrene ekonomski točak. Slično stvari stoje sa drugim industrijskim sektorima za koje se očekuje da bi u slučaju prelaska na “ratni režim“ mogli da dobiju porudžbine kojih sada nema dovoljno.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...