Samoubistvo francuskog poslanika Oliviea Marleksa: optuživao Makrona zbog prodaje preduzeća Alstom Amerikancima
Za nepunih mesec dana ovo je drugo samoubistvo javne ličnosti koja se bavila aferom Alstom i optuživala predsednika Makrona da je radio protiv francuskih interesa
(ilustracija, Oliver Marleks,poslanik francuskog parlamenta, foto https://www.facebook.com/MarleixOlivier/)

U francuskom parlamentu u ponedeljak popodne zavladala je neuobičajena i teška tišina kada je objavljena vest da se u 53. godini ubio poslanik Republikanaca (desni centar) Olivie Marleks (Olivier Marleix), poznat po svom izveštaju iz 2018. godine o rasprodaji francuske industrije Amerikancima.
Teško je optuživao Emanuela Makrona za kojeg je tvrdio da je u tome saučestvovao radeći protiv interesa Francuske.
Likvidacija Francuske
Bio je predsednik parlamentarne komisije koja je istraživala okolnosti prodaje francuskog tehnološkog giganta „Alstom“ 2014. godine, u vreme kada je sadašnji predsednik Republike prvo bio ekonomski savetnik, a zatim ministar ekonomije u administraciji predsednika Olanda (2012 – 2017). Javno je tvrdio da je Makron “lagao“ pred komisijom izjavivši da nije bio u toku pregovora oko prodaje, ali da dokumenta koja su potvrđeno autentična – to opovrgavaju.
Američki „Dženeral elektriks“ dobio je takoreći za “šaku dolara“ „Alstomovu“ nuklearnu tehnologiju, uključujući nuklearne turbine jedinstvene na svetu.
Makron je kao ministar ekonomije u vreme kada je već pod nerasvetljenim okolnostima sklopljen ugovor o prodaji, išao u Belfor na istoku Francuske gde se nalazi sedište ovog preduzeća. Uveravao je tada nezadovoljne radnike da će Amerikanci ispuniti obećanje, da će razviti poslove i otvoriti nova radna mesta. Dogodilo se obrnuto – nedugo posle prodaje otpušteno je hiljadu i po radnika.
Francuska je posle ove prodaje postala zavisna od SAD kako u pogledu civilnog nuklearnog sektora tako i u pogledu vojnog. Da li će Francuskoj biti isporučeni rezervni delovi ili obavljene popravke - odlučuje od tada američki vlasnik.
Olivije Marleks je bio jedan od prvih političara koji je osudio nemoral izvesne “elite“, u vreme prodaje „Alstoma“. Smatrao je da je od 2017, kada je Makron izabran za predsednika, pod izgovorom otvaranja zemlje za strane investicije - počela “likvidacija“ Francuske.
U toku Makronovog prvog i drugog mandata prodat je, pored „Alstoma“, veliki deo francuske industrije iako po mnogim analziama to nije uvek bilo u francuskom interesu. Pored „Alastoma“ Amerikanci su kupili i „Technip“ (lider u hemijskoj industriji, energetici i rudarstvu poznat po vrhunskim inženjerima); „Alkatel“ – lider u telekomunikacijama je kupila finska „Nokia“ – 1.500 inženjera je napustilo preduzeće. Švacarci su kupili “kralja“ cementa „Lafarž“, a Italijani „Essilor“ (industrija optičkog stakla) i „PSA“ (automobilska industrija). Prodato je na sličan način preduzeće „Pariski aerodormi“.
U svojojn knjizi “Likvidatori: šta makronizam radi s Francuskom i kako naći izlaz“ objavljenoj 2021, Marleks je pisao da su u toku prvog mandata predsednika Makrona “privatni interesi i pohlepa za novcem definitivno zamenili javni interes“: “Već 40 godina izvesna elita hoće da likvidira Francusku, ali od 2017. godine ta elita je na vlasti“.
Upozoravao je da “makronizam“ hitno treba da se okonča “inače rizikujemo da vidimo potkopavanje našeg suvereniteta i definitivnu likvidaciju naše zemlje i njenih industrija“.
Tražio istragu o prodaji „Alstoma“
Marleks je 2020. dobio je nagradu za etiku od udruženja Antikor kao priznanje za sve što je uradio kao predsednik parlamentarne komisije koja je istraživala pojedinosti oko prodaje „Alstoma“.
Javno je govorio o navodnim vezama Makrona sa američkim „Dženeral elektriksom“ u aferi “Alstom“, kao i sa najvećim investicionim fondom na svetu “Blek rok“ (Black rock) prilikom nametanja penzijske reforme dekretom, uprkos masovnim demonstracijama i masovnom protivljenju kako stanovništva tako i u parlamentu.
Pismeno je tražio od javnog tužioca Pariza da otvori istragu o prodaji „Alstoma“, tvrdeći da postoje indikacije da je ta prodaja bila povezana sa prikupljanjem novca za buduću predsedničku izbornu kampanju Emanuela Makrona.
Marleks je dokumentaciju prikupljenu tokom parlamentarne istrage predao tužilaštvu za finansijski kriminal. Afera bi mogla da bude otvorena – ukoliko bi tužilaštvo procenilo da za to ima razloga - čim Makronu 2027. godine istekne imunitet po prestanku predsedničkog mandata.
Dva samoubistva istraživača afere „Alstom“
Francuski mediji prenose da je uveliko radio na pisanju nove knjige čiji je radni naslov bio “Raspadanje Francuske“. Posle vesti o samoubstvu njegov izdavač Tijeri Bila iz pariske kuće “Rober Lafon“ izjavio je da su poslednjih dana često razmenjivali mišljenja i da je od Marleksa “upravo dobio“ redigovanu verziju rukopisa.
Na svom nalogu na mreži X, 13. juna objavio je: „Šta još nije uništeno u našoj zemlji? Institucije Pete republike!“
Mediji su preneli prve nalaze istrage po kojima je Marleks sebi oduzeo život vešanjem u sopstvenoj kući, ali da je ipak određeno da se u sredu sprovede obdukcija.
Za nepunih mesec dana ovo je drugo samoubistvo javne ličnosti koja se bavila aferom „Alstom“ i optuživala predsednika Makrona da je radio protiv francuskih interesa. Erik Denese (Éric Denécé), bivši pripadnik obaveštajne službe i osnivač Centra za istraživanje obaveštajnog rada takođe se bavio aferom „Alstom“ i kritikovao državu da radi protiv francuskih interesa. Njegovo telo pronađeno je 11. juna u automobilu bez znakova života. Istražni organi su saopštili da je reč o samoubistvu.