Italijanski mediji o posledicama odlaska migranata: Poslodavcima nedostaje radna snaga

Priredila N.J.

„Udruženje građevinara u Italiji je preuzelo vođstvo i sklopilo sporazum sa Ministarstvom rada da obuči i integriše 3.000 „ugroženih migranata“. Udruženje je čak je počelo da bira radnike u njihovoj zemlji porekla kako bi ih dovelo u Italiju uz ugovor i zagarantovan boravak“, prenosi francuski Kurie Enternasional
(ilustracija Spasavanje migranata ovih dana od strane posade Humaniti One, čiji je brod u pozadini (sa Fejsbuk stranice SOS-Humaniti - ilpost.it, 5. novembar 2022.)

Od kada je počela ekonomska kriza 2011. godine, radnici migranti su počeli da napuštaju Italiju da bi se vratili u svoju zemlju porekla ili krenuli ka severnoj Evropi. Ovaj trend je pogoršala pandemija, sa veoma značajnim posledicama u određenim sektorima – prenosi francuski Kurie Enternasional u svom pregledu štampe.

Laura Della Vecchia iz dnevnika La Republika odmah je oglasila uzbunu.

ital-migranti-lampeduza-s

„Sea Eie 4“ - brod za spasavanje na moru – prihvatio je oko 800 migranata kod ostrva Lampeduza u blizini Sicilije – ANSA, 4. novembar 2022.

Organizovati migrante prema zahtevima kompanija

„U našoj pokrajini, kompanije imaju sve više poteškoća da pronađu radnu snagu, brine se predsednik sekcije Konfindustria (italijansko udruženje poslodavaca) u gradu Vićenci. Imigranti, koji su ovde boravili, odlaze. Migracione tokove moramo držati pod kontrolom, istina, ali ih treba organizovati prema zahtevima kompanija.“

„Ovo je ideja koju dele i mnogi drugi poslodavci širom Italije, jer fenomen koji opisuje Laura Della Vcchia utiče na celu zemlju. Mnogi imigranti napuštaju Italiju, a ovaj trend nije nov“, kaže za rimski dnevnik istraživač Enriko Di Paskuale.

„Od krize 2011. imigranti su počeli da odlaze, a fenomen se povećao sa pandemijom. Oni koji su imali nesiguran posao i ostali su nezaposleni - radije su se vratili kući, ili su se preselili u zemlje bliže sa lingvističke tačke gledišta, kao što su Francuska za Severnoafrikance ili Ujedinjeno Kraljevstvo za Azijate. To su zemlje koje često nude više profesionalnih mogućnosti.“

Poljoprivreda, građevinarstvo i turizam – bez dovoljno radnika

Iako ne postoje precizni statistički podaci o ovim kretanjima imigranata unutar EU, progresivni mediji iznose druge brojke koje se tiču sveta rada u Italiji.

„U 2019. godini 10,3% zaposlenih u Italiji bili su imigranti, danas smo na 10%“, prenosi La Republika. Prema pisanju dnevnika, ova mala razlika može se pokazati odlučujućom „u određenim sektorima, kao što su poljoprivreda, građevinarstvo ili turizam, gde je doprinos radnika imigranata fundamentalan“.

„Ove godine našem sektoru bi bilo potrebno najmanje 100.000 stranih radnika, kaže Romano Magrini, član italijanskog udruženja poljoprivrednika Koldireti. „Uspeli smo da dobijemo samo 10 do 15.000 njih -  i to prekasno. Sezona berbe voća je već počela.”

Sa 18 odsto radnika iz inostranstva, poljoprivreda je sektor koji najviše zavisi od ove radne snage, ali sa 15,5 odsto i 15,3 odsto prate ga građevinarstvo i hotelijerstvo - restoraterstvo. Ovaj poslednji sektor žali zbog toga što je „izgubio 243.000 radnika poreklom iz zemalja izvan EU“, procenjuje Lučano Sbraga, zamenik direktora federacije koja okuplja hotelijere i ugostitelje širom Alpa.

„Da li je moguće naterati izbeglice da rade?“

Problem je zajednički za različite sektore, do te mere da se La Republika pita: „Suočeni sa ovim nedostatkom radne snage, da li je moguće naterati izbeglice da rade?“

Pitanje je složeno ali, pritisnuto potrebama, Ance (udruženje građevinara) je preuzelo vođstvo i „sklopilo sporazum sa Ministarstvom rada da obuči i integriše 3.000 ´ugroženih migranata´. Udruženje je čak počelo da bira radnike u njihovoj zemlji porekla kako bi ih dovelo u Italiju uz ugovor i zagarantovan boravak.”

U isto vreme nova vlada i dalje blokira tri broda nevladinih organizacija koji su spasavali migrante na moru kod obale Sicilije.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...