Francuski studenti u teškoj situaciji zbog epidemije: Makron najavio čekove za hranu i psihijatrijske preglede

Nataša Jokić, Strazbur

Mnogi studenti gladuju jer više nemaju dopunske poslove i depresivni su jer nastavu prate samo preko interneta u skučenim sobama
(Lion, 21. januara 2021. Studenti demonstriraju kako bi ukazali na svoju nevolju i izolaciju, suočeni sa zdravstvenom i socijalnom krizom zbog epidemije kovid-19)

Francuskim studentima dosta je predavanja preko interneta, gladovanja zato što su zbog epidemije izgubili dopunske poslove, samoće u sobicama koje ne uspevaju da plate, obroka u narodnim kuhinjama jer su studentske menze zatvorene.

Protestovali su ovih dana na ulicama svih većih francuskih gradova – Parizu, Strazburu, Lilu, Bordou -  jer smatraju da ih je država zaboravila i ostavila da se snalaze kako znaju u uslovima epidemije. Nosili su transparente koji su rečito ilustrovali teškoće studenata kovid-generacije: „Fakulteti zatvoreni, studenti u opasnosti“, „Nećemo da budemo žrtvovana generacija“, „Studenti ne moraju da završavaju na groblju, dajte lovu“.

Pozadina – plan privatizacije studentskih domova

Iako je vlada najavila postupno vraćanje nastave na fakultetima sa fizičkim prisustvom studenata bar jednom nedeljno, situacija sa studentima u Francuskoj ne prestaje da zabrinjava.

Za samo nekoliko dana u univerzitetskm domu u Lionu jedan student prava izvršio je samoubistvo, a jednu studentkinju kolege su sprečile u poslednjem času da učini isto.

U univerzitetskim rezidencijama u Francuskoj žive uglavnom studenti iz siromašnijih društvenih grupa. Nekada su studentski domovi bili pristojno mesto za život i dokaz da u Francuskoj funkcioniše „društveni lift“ koji dobrim studentima iz siromašnijih porodica daje mogućnost da se uspnu na društvenoj lestvici.

Stvari su se u poslednjih dve decenije izmenile: mnogi studentski domovi postali su „mesta za izbegavanje“. Tu stanuje onaj ko mora. Studentkinja iz Strazbura pričala mi je da je jesenas morala posle dve nedelje da napusti jedan državni dom dom jer je u zgradi bilo stenica, higijenske prostorije zapuštene i nije se osećala bezbedno. Iznajmljivanje kod privatnika je znatno skuplje iako država finansijski učetsvuje u plaćanju stanarine.

Iza ovog zapuštanja studentskih domova stoji neoliberalna politika vlade i planovi za privatizaciju univerzitetskih rezidencija od kojih su mnoge već otkupljene i pretvorene u skupe luksuzne sobe čija je stanarina veća od stipendija.

Studentska beda i zahtevi za nastavom „uživo“

Posle drame u studentskom domu u Lionu prošle nedelje, koju je objavio jedan internet-portal, studenti iz istog paviljona su svedočili pred kamerama.

„Pogledajte moju sobu, ima 10 kvadratnih metara, kad raširim ruke dodirujem zidove“, ispričao je jedan od njih, dodajući da mnogi studenti žive teško ali da sada trpe i izolaciju.

Studenti u Lionu prinuđeni su da prate nastavu preko interneta u minijaturnim sobicama. Nemaju gde da odu, čak ni u univerzitetsku kantinu, ni u biblioteku. Mnogi studenti bez stipendije, koji su se izdržavali od poslova u restoranima i slično, našli su se u situaciji da nemaju ni da plate svoje stanove, ni šta da jedu, pa odlaze u narodne kuhinje za beskućnike.

Protesti su skrenuli pažnju medija na studentske probleme. Posle ovog iskustva teško je poverovati da univerzitetsko obrazovanje može da se „progresivno potpuno prebaci na internet“ - kako su to idealisti digitalizacije ranijih godina najavljivali. Pokazalo se da fizičko prisustvo ne može da bude zamenjeno prisustvom na ekranu. Mnogi studenti se žale da šalju molbe i pitanja na mejl adrese koje su im predočene ali da nikad ili skoro nikad ne dobijaju odgovore.

„Lanč-paketi“ i „psiho-čekovi“

Predsednik Makron zato je juče bio prinuđen da najavi više mera kako bi ublažio položaj studenata. Od sada će, rekao je on, i studenti bez stipendije moći da dobiju ček koji im daje pravo da za jedan evro podignu dva obroka dnevno u „lanč-paketu“ u studentskom restoranu. U drugom semestru, studenti koji to hoće, moći će da prate jednom nedeljno nastavu u fakultetskim salama. Svaki univerzitet će odrediti broj studenata koji može da prihvati.

U francuskim univerzitetskim medicinskim centrima radi jedan jedini psiholog na 30 hiljada studenata. Zbog sve većeg broja slučajeva depresije, predsednik Republike najavio je da će do kraja januara studenti moći da podignu posebne čekove sa kojima bi mogli besplatno da odlaze kod psihijatara.

Ovaj „psiho-ček“ je ideja studentskih oprganizacija. Makron im je izašao u susret poručivši da je veoma važno da se student otvore i da kažu stručnom licu šta ih muči ukoliko imaju psiholoških teškoća.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...