Francuski mediji o zastoju u autombilskoj industriji: Zbog poluprovodnika hladni rat Kina - SAD?

Nataša Jokić, Strazbur

Zbog nestašice poluprovodnika, neophodnih za elektronsko opremanje vozila, svetska automobilska industrija izgubiće ove godine ukupno oko 50 milijardi dolara
(ilustracija, proizvodnja elektronskih sklopova u Kini: Keystone)

Francuski mediji preneli su da su u februaru tokom više dana prekinuta proizvodnja u fabrici automobila Reno u Tangeru u Maroku, takođe u Pitestiju u Rumuniji, ali i u jednoj fabrici u Francuskoj. Slično se dogodilo sa fabrikama Pežoa čija su postrojenja u Francuskoj i Nemačkoj morala da naprave jednodnevnu pauzu.

Pozivajući se na izvore iz fabrike Reno, dnevnik Le Parisien (https://www.leparisien.fr/automobile/penurie-de-composants-electroniques-comment-le-secteur-automobile-a-ete-double-par-la-high-teć-26-02-2021-8426359.php) preneo je da i dalje postoji opasnost da proizvodnja bude prekinuta i da će tako biti u toku čitave prve polovine godine.

Razlog ovog zastoja je nestašica poluprovodnika neophodnih za proizvodnju elektronski čipova.

Pogrešna procena o „oživljavanju“

Nestašica je počela u novembru prošle godine. Nemački Volkswagen morao je da zaustavi neke fabrike već od decembra.

Usledilo je usporavanje proizvodnje automobila marki Toyota, Nissan, Honda, Fiat Chrysler

U Francuskoj, ministarstvo industrije najavilo je formiranje posebne nadzorne grupe kako bi se izbeglo blokiranje proizvodnje u njenim fabrikama automobila.

Le Parisien prenosi da je situacija naročito kritična kada je reč o mikro-kontrolerima kako se nazivaju ovi mini-kompjuteri. To su elektronski uređaji kojima su opremljeni, pre svega, sistemi kočenja ili kontrole motora. Njima su opremljeni svi delovi automobila, od motora preko asistiranog upravljanja, bezbednosnog jastuka i funkcije pomaganja nalaženja parkinga.

Tajvanski TSMC drži 70 odsto ukupne proizvodnje mikro-kontrolera na svetu. Automobili sadrže sve više elektonskih elemenata i tajvanski gigant nije u mogućnosti da odgovori na sve porudžbine.

U francuskom ministarstvu industrije savetnici su objasnili novinarima da su, zbog pandemije, podizvođači, koji opremaju automobile elektronskom opremom, prošle godine poručili manju količinu polu-provodnika. To je, kažu, bila pogrešna procena jer se tržište pobudilo i „poručene“ zalihe brzo su iscrpljene.

Paris Pelata, bivši generalni direktor Renoa, sada na čelu Tehnološke akademije, kaže za Le Parisien da su proizvođači poluprovodnika smatrali da automobilska industrija neće „oživeti“ tako brzo i da su zato dali prioritet proizvođačima telefona, tableta i kompjutera čija je prodaja „uzletela“.

Tržište elektronskih sklopova tako se našlo pod najvećim pritiskom od kada postoji, ocenjuje većina analitičara.

Ugrožena industrija širom sveta

Iako je na automobilsku industriju odlazi ne više od 17 odsto proizvodnje poluprovodnika “dovoljno je da vam nedostaje samo jedan mikroprocesor, sastavljen od nekoliko poluprovodnika, da biste morali da obustavite proizvdnju”, kaže Pelata.

Što je jedan automobil „inteligentniji“, veći je broj poluprovodnika ugrađenih u njemu. Elektonski delovi čine 40 odsto cene automobila poslednje generacije.

„Nestašica bi trebalo da bude na vrhuncu u sledećem tromesečju. Naše najnovije pocene kažu da postoji mogućnost da (u Francuskoj) zbog toga bude proizvedeno 100 hiljada vozila manje od planiranog broja na godišnjem nivou”, ocenio je Pelata.

U SAD su General Motors i Ford takođe morali da obustave proizvodnju i predviđaju da će ih to koštati više milijardi dolara.

Prema proceni AlixPartners, automobilska industrija u celini mogla bi da izgubi oko 50 milijardi evra ove godine: vrednost poslova kineske auto-industrije biće u padu za 25,5 milijardi dolara, a evropske 13,4 milijarde dolara. Slede ih industrije iz južne Azije, Koreja i Japan, pa SAD.

Stručnjaci ne predviđaju da će se stvari vratiti u uobičajeni tok pre leta jer je za proizvodnju jednog poluprovodnika potrebno od četiri do šest meseci. Finansijski analitičari banke UBS predviđaju poskupljenje strateških elektronskih sklopova – takozvanih “mikrokontrolera”.

Francuski sajt Siècle digital (https://siecledigital.fr/2021/03/01/pekin-penurie-semi-conducteurs/) piše da vladajuća administracija u Kini pomaže svojoj automobilskoj industriji koja je takođe pogođena nestašicom poluprovodnika. Sajt prenosi tekst kineskog medija South China Morning Post (https://www.scmp.com/teć/policy/article/3123480/beijing-intervenes-ease-ćip-shortage-prevent-disruptions-domestic-car) koji izveštava da je kineska vlada objavila priručnik sa imenikom 59 proizvođača poluprovodnika i 568 različitih proizvoda.

Kineske muke sa procesorima

Pariski Le Figaro ocenjuje da su poluprovodnici „Ahilova peta“ Kine koja „preti da dovede u pitanje njenu tehnološku renesansu“ što bi imalo velike posledice po ekonomiju i vojnu spremnost.

Le Figaro (https://www.lefigaro.fr/international/guerre-froide-sino-americaine-sur-les-puces-electroniques-20210125) govori o „hladnom ratu“ između Pekinga i Vašingtona zbog poluprovodnika. 

Matje Dišatel, direktor sekcije za Aziju u francuskom Institutu Montenj, smatra da u kontekstu „hladnog rata“ Kini nedostaje pristup stranim tehnologijama. Američke sankcije sprečavaju kineski kapital da se domogne holandskog proizvođača visokoosetljive tehnologije „jedinog na svetu koje proizvodi mašine za ekstremnu ultraljubičastu litografiju, neophodnu za elektronske sklopove“. 

„Zbog tih slabosti za Kinu će biti teško da postane zemlja koja dominira digitalnom revolucijom u eri 5G, posebno cloud uslugama, veštačkom inteligencijom ili konektovanim predmetima“, ocenjuje Dišatel.

„Više nego ikad, budućnost kineske tehnologije zavisi od barijera koje će SAD i EU postaviti kako bi sprečili transfer tehnologije”, smatra Dišatel.

Američka strategija

Američki predsednik Džo Bajden potpisao je 24. februara dekret kojim se određuje ispitivanje lanaca snabdevanja u četiri domena: poluprovodnici, baterije velikog kapaciteta, farmaceutski proizvodi, metali nephodni za tehnologiju i odbranu.

Siècle digital, piše o “hladnom ratu Kina-SAD zbog poluprovodnika” i citira američkog predsednika: “Američki narod ne sme da dođe u situaciju da mu preti nestašica dobara i usluga od kojih zavisi, bilo da se radi o automobilima, o lekovima ili o hrani iz prodavnice na ćošku”.

Le Figaro prenosi  da se nova predsednička administracija u SAD našla pod pritiskom tehnoloških preduzeća da ublaži sankcije kako bi mogli da nastave poslove sa kineskim klijentima. List tim povodom citira June Park, sa Univerziteta George-Washington, koja kaže:

“U Vašingtonu su mnogi shvatili da su poluprovodnici - od strateškog značaja za američku lidersku poziciju u svetu. Ukoliko po tom pitanju popuste – gotovi su.“

Evropa: „Usamljeni borci će propasti“

Izveštaji Instituta Montenj vide priliku da Evropska unija konačno strateški priđe ovom pitanju. Komesar EU za digitalnu ekonomiju Tjeri Breton već je rekao da u planu za ekonomsku obnovu EU vidi priliku za investiranje u elektronske procesore i visoku tehnologiju.

Problem je u tome što je učešće EU u svetskom digitalnom tržištu spalo na svega 8 odsto, prema navodima nemačkog udruženja snabdevača FBDI – prenosi sajt ViPress.net  (https://vipress.net/david-contre-goliath-leurope-ne-represente-plus-que-8-de-lindustrie-electronique-mondiale/), donoseći izvode iz autorskog teksta Andreasa Falkea, generalnog direktora ovog udruženja. Falke podseća da Apple i Samsung, svaki za sebe imaju veću ekonomsku težinu nego cela digitalna industrija Evropske unije.

Evropi, po Falkeu, za sada ostaje prednost na planu ideja, inovacija i patenata.

“Iako to boli treba da shvatimo: mi više nismo centar sveta, ali ostajemo njegov važan deo. Saradnja i partnerstvo mogu da pomognu Evropi da preživi u svetskom kontekstu. Usamljeni borci će propasti“, zaključuje Falke.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...