
|
Novi naslovi |
| (Nauka) | |
| TOKIO ĆE POGODITI KATASTROFALNI ZEMLJOTRES | |
|
Verovatnoća da će se katasrtofa dogoditi u narednih četiri godine procenjena je na 70, a do 2030. je na samoj granici izvesnosti – iznosi 98 posto
|
|
| (Nauka) | |
| ANALITIČKI KONCEPTI, HIPOTEZE I EMPIRIJSKA VERIFIKACIJA | |
|
„Mreža školskih drugara” još jednom
|
|
| (Nauka) | |
| KRIZA SE VRAĆA NA VELIKA VRATA | |
|
Na konferenciji “Privreda Srbije u drugom talasu krize, izgledi za 2012. godinu“, zaključeno da drugi talas krize neće zaobići Srbiju, a sledeće godine sleduje pad standarda
|
|
| (Nauka) | |
| SRBIJA PRED PRIVREDNIM I FINANSIJSKIM KOLAPSOM | |
|
Sa neminovnom eskalacijom ekonomske krize, neosporno je da će jačati i društvena kriza a ona će dodatno pojačavati ekonomsku krizu. Ne isključujem mogućnost socijalnih nemira pre i posle parlamentarnih izbora, smatra profesor Kovačević
|
|
| (Nauka) | |
| TRŽIŠNO LUDILO UDARILO U TEMELJE EVROPE | |
|
Čuveni nemački filozof Jirgen Habermas nedavno je u Parizu govorio o „nesposobnim političarima i mračnim silama svetskog tržišta“, udario rukom o sto i uzviknuo: „Dosta više!“ Posle postavljanja vlasti u Grčkoj i Italiji, nedemokratski i bez izbora, Brisel je prekjuče uveo strože fiskalne mere a Sarkozi najavio poseban sporazum 17 zemalja evrozone, upravo zato što Britanci nisu glasali „za“. Tržište je smenilo premijere a ne protesti i štrajkovi, navodi francuski profesor Dominik Ruso i kaže: „Marks bi se samo nasmejao“ (foto: Udruženim snagama, Sarkozi i Merkel)
|
|
| (Nauka) | |
| KRIZA KOSI PREDUZEĆA | |
|
Od početka godine zatvoreno 10.800 preduzeća. Nije tačno da nailazi drugi talas krize kada nismo isplivali ni iz prvog, tvrde ekonomisti na savetovanju „Poslovanje privrede Srbije u uslovima krize i javna potrošnja“
|
|
| (Nauka) | |
| ESKALACIJA TEŠKE PRIVREDNE KRIZE U SRBIJI | |
|
Vrlo su velike šanse da se ekonomska i društvena kriza još osetnije poveća i da se novim visokim zaduživanjem zemlje - bitno smanje mogućnosti pozitivnog preokreta u narednim godinama (referat sa naučnog skupa 23. novembra u Privrednoj komori Beograda o svetskoj i domaćoj krizi)
|
|
| (Nauka) | |
| TAJANSTVENI SOVJETSKI STRUČNJAK POMOGAO IRANU? | |
|
Posle objavljivanja izvešaja IAEA o pripremi iranske a-bombe otkriveno da je, navodno, fizičar koji danas živi u Ukrajini, imao ključnu ulogu u obuci iranskih stručnjaka za nuklearni program (foto: da li će izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju poslužiti samo za novi pritisak na Iran?)
|
|
| (Nauka) | |
| EVROPSKA UNIJA U CIPELAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE | |
|
Kao i u Jugoslaviji, članice EU optužuju jedna drugu i tvrde da su iskorišćene. Jugoslavija se raspala posle deset godina ekonomske stagnacije, videćemo koliko će stagnirati Evropska unija, ocenio Jože Mencinger
|
|
| (Nauka) | |
| POKUŠAJ REANIMACIJE NEOLIBERALIZMA | |
|
Sa stavovima ubeđenog i strasnog neoliberala, kakav je kolega Ljubomir Madžar, možda je ranije i imalo nekog smisla polemisati, ali je danas istorijska praksa stavila tačku na teorijske sporove o neoliberalizmu
|
|
| (Nauka) | |
| AVET NEOLIBERALIZMA (2) | |
|
Diskusioni prilog za raspravu o strateškim pitanjima institucionalne izgradnje (uvodno izlaganje na savetovanju ekonomista održanom u petak 17. juna u Beogradu)
|
|
| (Nauka) | |
| AVET NEOLIBERALIZMA | |
|
Srpski ekonomisti o ulozi države u privredi, konceptu neoliberalizma i tome da li je došao njegov kraj
|
|
| (Nauka) | |
| DIMENZIJE I UZROCI NEUSPEŠNE TRANZICIJE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA, A POSEBNO SRBIJE (2) | |
|
Krajem 2000. godine još nije bilo jasno kakav će se koncept privrednih (i društvenih) reformi usvojiti i koje će se ličnosti naći na najvažnijim funkcijama, tj. u vladi i Narodnoj banci gde će se kreirati koncept privrednih reformi i mera ekonomske politike. Nažalost, početkom 2001. godine pokazalo se da su se na tim mestima našli stručno, a u nekim slučajevima i moralno, vrlo problematične ličnosti (međunaslovi - redakcijski, naslovi poglavlja - autorski-italik, bold)
|
|
| (Nauka) | |
| DIMENZIJE I UZROCI NEUSPEŠNE TRANZICIJE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA, A POSEBNO SRBIJE | |
|
Sve zemlje Zapadnog Balkana (sem Albanije) su u 2010. godini imale nivo BDP oko ili ispod nivoa iz daleke 1989.
|
|
| (Nauka) | |
| DVADESET PROMAŠENIH GODINA TRANZICIJE | |
|
Naučni skup "Reforme i ekonomski razvoj u tranziciji: Srbija i Zapadni Balkan"
|
|
| (Nauka) | |
| UBIJANJE FARAONA I POLITIČKI ISLAM | |
|
Uloga i strategija Al Kaide i njenih saveznika u uličnim revolucijama muslimana u Magrebu (foto: Ajdabia - molitva libijskih pobunjenika na položajima)
|
|
| (Nauka) | |
| ZRAČENJE SVUDA OKO NAS | |
|
Pistaći i banane iz Fukušime: Objašnjenje o radijaciji u Fukušima nuklearnoj elektrani za laike
|
|
| (Nauka) | |
| DA LI JE JUŽNI TOK U OPASNOSTI? | |
|
Ko je sve i kada isticao štetnost projekta Južni tok sa aspekta energetske bezbednosti Republike Srbije i šta leži u osnovi „ponovnog otkrivanja Balkana“ iz evroatlantske energetske perspektive i revizije važnosti uloge Srbije u regionu
|
|
| (Nauka) | |
| CENA – ZAMAJAC RAZVOJA | |
|
Bez realne cene električne energije, koja se najbolje verifikuje na tržištu, nema ni investicija ni razvoja u elektroenergetski sektor Srbije. Problem cene električne energije je usko povezan sa političkom i ekonomskom situacijom u državi. Samo sa viškovima električne energije može postojati i funkcionisati tržište, kako interno u Srbiji tako i regionalno - na nivou jugoistočne Evrope.
|
|
| (Nauka) | |
| EVROPI PRETI CUNAMI, PITANJE JE SAMO KAD ĆE | |
|
Mala istorija evropskih potresa: podsećanja i upozorenja
|
|
| (Nauka) | |
| KAKO OSNOVATI VISOKOŠKOLSKU USTANOVU | |
|
Ni na jedan od svih jedanaest podnetih zahteva za osnivanje visokoškolske ustanove Infoart, sa propisanom dokumentacijom, nikada nije dobijen odgovor - ni da li je zahtev prihvaćen a ni da li je odbijen i zašto (foto: Ministarstvo prosvete)
|
|
| (Nauka) | |
| „MREŽA ŠKOLSKIH DRUGARA“ U POLITIČKOJ ELITI SRBIJE | |
|
„Mreža školskih drugara" (old boy network) je britanski idiom koji označava socijalne ili poslovne veze koje postoje između nekadašnjih pitomaca uglednih privatnih škola. Autor ispituje da li se ovaj pojam može primeniti na deo srpske političke elite koji se nalazi u okruženju predsednika Republike
|
|
| (Nauka) | |
| MANJA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA | |
|
Procene ukazuju da će pad agrarne proizvodnje, posle verifikacije proizvodnih rezultata u stočarstvu, iznositi tri do 3,5 odsto. Stočarstvo u bruto poljoprivrednoj proizvodnji učestvuje samo sa 30,1 odsto što je na nivou nerazvijenih zemalja
|
|
| (Nauka) | |
| POLJSKI NAUČNICI PREDSTAVILI NACIONALNI ŠIFRATOR | |
|
Stvoren neprobojan sistem šifriranja? (ilistracija: Enigma mašina)
|
|
| (Nauka) | |
| HLADNA FUZIJA POSTALA STVARNOST? | |
|
Po prvi put u Italiji, u industrijskom dijelu Bolonje, pred očima stručnjaka, realizirana je ideja hladne fuzije upotrebom nikla i vodika, procesa koji je u stanju proizvesti nevjerojatno više energije od one koja je potrebna za stvaranje same nuklearne reakcije.
|
|
| (Nauka) | |
| VINSKI PUTEVI I STRANPUTICE | |
|
Iako imamo bolje uslove i od Francuza, vinogradi se neprestano krče a uvoz vina guši domaću proizvodnju. Ne tako davno bili smo zemlja čokota, grožđa i vina a danas slavske kolače prelivamo uvoznim crnjakom. Poznate Rajačke pimnice, prastaro naselje, traže odgovor kako se može oživeti u svetu priznata tradicija spravljanja poznatih vina
|
|
| (Nauka) | |
| KAKO JE RAZARANA HRVATSKA PRIVREDA | |
|
Ocene o reformama u Hrvatskoj, iznete u knjizi "Kakvu državu imamo i kakvu državu trebamo", u celosti bi se mogle odnositi i na Srbiju, što ne treba da nas čudi jer su se reforme u obe zemlje realizovale u skladu sa Vašingtonskim dogovorom
|
|
| (Nauka) | |
| ZAGLUŠUJUĆE ĆUTANJE ZAPADNOG ESTABLIŠMENTA | |
|
Karla del Ponte je odbila da otvori zvaničnu istragu o mogućim zločinima NATO-a, na bazi toga što je dokumentovani broj od četiri stotine devedeset pet Srba koje su ubile NATO snage - nedovoljno veliki (Iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| GEOPOLITIČKI ASPEKT ENERGETSKE PERSPEKTIVE SVETA U SLEDEĆE DVE DECENIJE | |
|
Ukupna analiza energetskog sektora pokazuje da će u sledeće dve decenije doći do značajnog usporavanja porasta proizvodnje i potrošnje nafte i gasa
|
|
| (Nauka) | |
| "PRAG OZBILJNOSTI" MEDJUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA | |
|
Nema jurisdikcije nad najvišim zločinom dok je skoro svi ne prihvate, pa i tada samo za potpisnike koji je prihvataju. Jasno, nema načina da se ukine kultura nekažnjivosti. U stvari, to je negacija stare maksime da je pravda slepa. (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| INFLACIJA ZLIKOVAČKIH KRVOPROLIĆA | |
|
Možemo saznati ko su prijatelji a ko neprijatelji Amerike prateći upotrebu reči genocid u medijima (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| ZLIKOVAČKI GEOCID: RUANDA | |
|
Nasuprot iračkoj invaziji Kuvajta, samo dva meseca ranije, kojoj se Savet bezbednosti suprotstavio tražeći istog dana da Irak trenutno povuče svoje snage, u slučaju invazije Ruande od strane Ugande, Savet nije preduzeo nikakvu akciju gotovo tri godine(Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| EDVARD HERMAN O POLITICI GENOCIDA (2) | |
|
Dezinformacije i fabrikacije postale su model za sprovođenje politike koju smo mi razumeli ili pokušali da razumemo kao politiku genocida. (prenosimo drugi deo razgovora sa Edvardom Hermanom, povodom studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku, prim.red.)
|
|
| (Nauka) | |
| EDVARD HERMAN O POLITICI GENOCIDA | |
|
Bezvredne su žrtve koje su stradale od genocida koji je izvršio SAD ili njegovi klijenti. Vredne žrtve su one koje su ubili naši neprijatelji i mete. Zato su stradali Muslimani žrtve genocida, a stradali Srbi u „Oluji“ nisu žrtve etničkog čišćenja. (Na osnovu studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku - prim. ured.)
|
|
| (Nauka) | |
| MITSKA KRVOPROLIĆA: RAČAK | |
|
Ako je Račak izmišljeni zločin, kao što verujemo, onda je rat koji je na taj način prodat svetu zasnovan na laži (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| HRVATSKA OPERACIJA OLUJA | |
|
Operacija Oluja nije bila ništa do namera da se ubiju ili uklone svi Srbi iz Krajine, međutim, pošto je uživala američku podršku, ona je bila nezanimljiva i nije tretirana ni kao masakr ni kao genocid (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| KOSOVO-OPRAVDANJE ZA NATO BOMBARDOVANJE | |
|
Ovo je bio pravi „udruženi zločinački poduhvat“ u ratovima na Balkanu, za šta su na orvelovski način optuženi Srbi (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| BOSNA I HERCEGOVINA- DEMONIZOVANJE SRBA | |
|
„Amerika nije tako patetično prevarena još od vremena kada je Robert Maknamara pospešio eskalaciju Vijetnamskog rata...“(Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| NOVINARSKI AGENTI VLADE | |
|
Glavne političke, medijske i intelektualne grupe američkog establišmenta bile su neverovatno uspešne u omalovažavanju patnji i gubitaka života iračkog civilnog stanovništva. (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
| (Nauka) | |
| KORISNO UBIJANJE DECE | |
|
Konstruktivni genocidi: sankcije u Iraku radi uništavanja režima, odnele najmanje pola miliona iračke dece a Madlen Olbrajt izjavila da se to isplatilo (Delovi iz studije "Politika genocida", Edvarda Hermana i Dejvida Pitersona, koja je upravo objavljena na srpskom jeziku; naslovi i medjunaslovi su redakcijski)
|
|
|
Arhiva |
|
|
Nauka |