Prirodne katastrofe nanele štetu Evropi od preko pola biliona evra

M. L.

Najviše materijalnih šteta u periodu posle 1980. imale su Nemačka, Francuska i Italija a u odnosu na broj stanovnika, najveće štete su, međutim, imale Švajcarska, Slovenija i Francuska
(ilustracija, Poplava u Obrenovcu maja 2014. godine, foto Novosti)

Prirodne katastrofe, kao što su poplave, olujni vetrovi, suše, nanele su Evropi poslednjih godina štete u visini od preko pola biliona evra. Analizu o tome upravo je danas objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). Esktremne promene vremena, kako se navodi, izazvale su, procenjuje se, između 90 i 142 hiljade smrtnih slučaja.

EEA je u ovoj analizi obradila podatke od 1980. do 2020. u zemljama Evropske unije, kao i Švajcarske, Norveške, Islanda  i Turske.

Prema autorima studije, u dugogodišnjem praćenju ne može se ukazati na jednoznačni trend da se usled globalnog otopljavanja povećavaju kontunuirano štete i broj žrtava prirodnih katastrofa. To se pripisuje činjenici da visoke štete izaziva samo deo kastrofičnih dogadanja – za 40 godina čak 60 posto šteta izazvalo je svega tri posto registrovanih katastrofa.

"Razlog zašto tu ne vidimo (rastući) trend nije u tome što eventualno ne bi postojale klimatske promene nego u tome što upravo protiv njih se najintenzivnije borimo", citira britanski Gardijan (Guardian) zaključke iz ove analize.

Najviše materijalnih šteta u ovom periodu posle 1980. imale su Nemačka, Francuska i Italija. U odnosu na broj stanovnika, najveće štete su, međutim, imale Švajcarska, Slovenija i Francuska.

Prema EEA, svega oko 23 procenata ovih šteta pokriveno je osiguranjem. Između zemalja postoje, inače, ogromne razlike u tome – u Rumuniji je, na primer, pokriveno osiguranjem samo jedan posto ovih šteta, a u Danskoj 55 posto.

Najviše smrtnih slučajeva izazvali su  talasi vrućina koje su, inače, "odgovorne" za 85 posto svih smrtnih slučajeva u prirodnim katastrofama. Najtragičnija u tome bila je 2003. godina.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...