Izmešta se korito reke Kolubare

BM

Da bi se u Rudarskom basenu Kolubara otvorilo polje G sa 36,4 miliona tona uglja izmešten je deo korita reke Kolubare. Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike i Milorad Grčić, v.d. direktor EPS-a poručili su da je ovo izuzetno značajan dan za stabilnost energetskog sistema u Srbiji.

Izmeštanjem korita reke Kolubare stvoren je jedan od preduslova za otvaranje Velikog polja G u Rudarskom basenu Kolubara, gde se nalazi 36,4 miliona tona uglja, a ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i v.d. direktor EPS-a Milorad Grčić poručili su da je ovo izuzetno značajan dan za stabilnost energetskog sistema u Srbiji.

Deo reke koji će dobiti novi tok dug je 2,6 kilometara, a izmeštanje reke predstavlja drugu fazu projekta, čija je prva faza urađena pre deset godina, izvestava Tanjug.

Ukupna vrednost investicije je skoro 14 miliona evra, kada se saberu sredstva koja je RB Kolubara uložila i sredstva koja su uložena angažujući izvođače da urade ovaj veliki projekat.

Antic-Grcic

Tokom jučerašnjeg svečanog obeležavanje izmeštanja korita Kolubare, ministar Antić istakao je da je proizvodnja uglja u Elektroprivredi Srbije, u RB Kolubara kao i na kopu Drmno u Termoelektranama i kopovima Kostolac strateški važna za naš energetski sistem, uzimajući u obzir da mi gotovo 70 odsto električne energije proizvodimo iz uglja.

„Da bismo to obezbedili moramo godišnje da otkopamo i proizvedemo gotovo 37-38 miliona tona uglja, od čega u Kolubari 28-29 miliona, a ove godine možda i celih 30 miliona tona“, rekao je Antić navodeći da je „neophodno da se kopovi konstantno kreću, da rade - bi se to obezbedilo. Reč je o jednom izuzetnom tehnološkom procesu, koji ljudi u Kolubari rade, kako bi obezbedili da se taj proces svake godine odigrava kontinuirano i da svake godine imamo potrebnu proizvodnju uglja, koja je neophodna za stabilnost energetskog sistemaDa bi se to dešavalo moramo da izmeštamo čitava naselja, postojeću infrastrukturu, a ponekad i tokove reka i značajne magistralne pravce, kao što je Ibarska magistrala.“

Antić je čestitao ljudima iz Kolubare, koji su nosili ovaj projekat i svim izvođačima radova, na čelu sa Energoprojektom, koji su izveli taj, kako je rekao, izuzetno složen tehnološki proces koji je kapitalno važan. Dodao je da je posebno srećan što su na tome radile domaće firme, čime su pokazale da naše kompanije imaju snage da rade najsloženije i najkompleksnije poslove.

Antić je podsetio da smo zbog poplava morali da relativno ubrzano ekpsloatišemo kop Veliki Crljeni, koji je bio kop sa najboljim kvalitetom uglja i koji je davao dodatnu energetsku vrednost.

„Nama je ovo polje G izuzetno važno, jer treba da utiče na kvalitet uglja koji treba da se isporuči termoelektranama. On je sastavni deo jednog šireg procesa, procesa homogenizacije, kroz koji moramo vrlo brzo da prođemo i da iz njega izađemo sa jednim standardizovanim i kvalitetnim ugljem koji ćemo isporučivati u termoelektrane“, rekao je Antić.

Milorad Grčić, v.d. direktora EPS-a takođe je istakao da je ovo jedan od najznačajnijih dana za opstanak rudarskog basena Kolubara, a samim tim i jedan od najznačajnijih dana za održavanje energetske stabilnosti EPS-a i snabdevanja potrošača električnom energijom.

„Jasno je da je rudarski basen Kolubara srce EPS-a i da bez njega nema energetske stabilnosti u Srbiji. Projekat čiju realizaciju danas svečano obeležavamo, puštanjem reke Kolubare u novo korito je projekat koji traje oko tri godine, a samo izvođenje radova traje nešto više od dve godine“, objasnio je Grčić ističući da je „ukupna vrednost investicije skoro 14 miliona evra. Kada se saberu ona sredstva koja je Kolubara uložila i sredstva koja smo uložili angažujući izvođače da urade ovaj veliki projekat.“

kolubara

Izmeštanje reke Kolubare je druga faza, podsetio je Grčić dodajući da je prva faza urađena pre deset godina.

„Ovo je poslednji najveći rečni projekat u smislu izmeštanja dela reke u ovom periodu. Čeka nas izmeštanje dela reke Peštan, što je manji projekat, i izmeštanje dela Ibarske magistrale“, rekao je Grčić.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...