Gruzija poziva srpske turiste

D. Ćirović

Gruzija je u Beogradu predstavila svoju turističku ponudu, odnosno kulturnu baštinu, dugu hrišćansku tradiciju, specifičan alfabet, činjenicu da su u ovoj zemlji pronađeni ostaci najstarijeg ljudskog naselja izvan Afrike, uz podsećanje da državljanima Srbije nisu potrebne vize
(foto, Tbilisi, panorama starog grada)

Gruzija je predstavila svoju ponudu, pored drugih zemalja sveta, na ovogodišnjem 42. međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Prepoznatljiva po tradiciji proizvodnje vina, specifičnom alfabetu, ova država na obali Crnog mora slovi i za jednu od najstarijih hrišćanskih zemalja, koja beleži svojevrsni bum kada je u pitanju porast turizma.

„Broj turista je vrtoglavo počeo da raste još 2000, da bi danas premašio 9,3 miliona poseta godišnje. Pošto nemamo puno posetilaca iz Srbije, sa kojom imamo zavidnu saradnju, ovo je jedan od načina da vas pozovemo da dođete, da uživate u našoj hrani i vinu, i doživite kulturu staru više hiljada godina“, rekao je Ilia Koberidze, šef Beogradske kancelarije Ambasade Gruzije u Atini.

Koberidze se zahvalio i princezi Jelisaveti Karađorđević, koja je prisustvovala predstavljanju, na velikoj podršci i ljubavi prema Gruziji.

gruzija-predstavljanje-sajam

Predstavljanje gruzijske turističke ponude na Sajmu turizma u Beogradu

Bezbedna za posete

Hatuna Gabitašvili ispred agencije „Ranina tours“, ponovila je da zemlja beleži sve veću posetu, podsećajući da je broj turista 2010. bio četiri puta manji. Te godine je zemlju posetilo oko 2,3 miliona, a danas premašuje 9,3 miliona, dodala je ona. Iznoseći osnovne podatke o gruzijskoj turističkoj ponudi, Gabitašvili je istakla da alfabet datira iz četvrtog veka pre nove ere, da je Gruzija treća u svetu primila hrišćanstvo, da ima jedan od najviših planinskih venaca u Evropi i najviše stalno naseljeno selo, koje se nalazi na 2.200 metara nadmorske visine.

„Glavni grad Tbilisi turiste iznenadi svojim šarmom, malim ulicama i kaldrmom. Ovde živi 1,1 milion ljudi, a grad kao naseljeno mesto postoji još od petog veka. Zato često i kažu da je Gruzija skriveni kutak Evrope“, kazala je Gabitašvili.

Na Svetskoj listi kulturne baštine UNESCO nalaze se tri spomenika iz Gruzije, kao i specifičan gruzijski ples. Predstavnici Gruzije naznačili su da su otkriveni ostaci naseobine stare 1,75 miliona godina, što potvrđuje činjenicu da je ovde živela prva ljudska civilizacija izvan Afrike.

Gabitašvili se osvrnula i na često postavljano pitanje bezbednosti, ističući da je država u prošlosti imala problema sa susedima, da na pojedinim delovima granica još vlada povremena tenzija, ali da su turističke rute više nego sigurne. Državljani 98 zemalja sveta mogu da doputuju bez viza, među kojima su i Srbi, dok je procedura za sve druge olakšana, tako da dobijanje vize ne traje duže od pet dana i košta 20 evra.

gruzija-jelisaveta-koberidze-

Ilia Koberidze i Jelisaveta Karađorđević u pozadini

Kolevka vina

„Legenda kaže da su Gruzijci kasnili kada je Bog delio zemlju. Kada su se konačno pojavili, rekli su da nisu stigli na vreme jer su nazdravljali u njegovo ime. Bog im je zauzvrat dodelio zemlju na kojoj će gajiti grožđe i uvek mu nazdravljati“, ispričala je Gabitašvili.

Na ovo se nadovezao Aleksandar Paikidze, proizvođač vina i inicijator projekta „Etno reli“. Tradicija pravljenja vina u Gruziji, kaže on, traje 8.000 godina, a samo 60 kilometara od glavnog grada pronađeno je i prvo vino u istoriji.

„Epitet kolevke vina dobili smo 2017. Unesko je naš način proizvodnje uvrstio na listu nematerijalnih dobara, jer se kod nas grožđe drži u glinenim posudama, gde fermentira četiri do šest meseci“, objasnio je Paikidze.

gruz-Tradicionalni-slatkiši

Tradicionalni gruzijski slatkiši

Govoreći o „Etno reliju“, on je istakao da je ideja da se u osam dana poseti svaki deo Gruzije, da se obiđu 32 grada i 300 sela, te da se zemlja doživi kroz svojevrsnu avanturu.

Domaćini su upriličili i degustaciju vina, zatim „domaćeg pića koje liči na srpsku lozu“, kako su rekli, uz tradicionalne slatkiše sa koštunjavim voćem, koji se najčešće nađu na trpezi za Božić.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...