Bugarska i Rumunija “delimično“ u Šengenu: Austrija postavila stroge uslove
Beč ukinuo svoj veto po cenu teških pregovora koji su primorali dve zemlje da prihvate „pet dodatnih uslova, čiji će napredak biti ispitan pre moguće nove rasprave o ukidanju kontrole kopnenog kretanja za dve zemlje 2024. godine“

Posle višegodišenjeg čekanja, Sofija i Bukurešt integrišu se u zonu slobodnog kretanja Evropske unije, ali moraju da ispune drastične uslove koje diktira uglavnom Austrija – prenosi u pregledu medija priski Kurie enternasional:
Sofija i Bukurešt će se konačno pridružiti – ali delimično – šengenskoj zoni slobodnog kretanja, saopštio je u noći 30. na 31. decembar Savet Evropske unije (EU), institucija koja predstavlja 27 država članica.
Ova odluka, doneta je jednoglasno nakon što su Bugarska i Rumunija pristupile EU 2007. godine. Stupiće na snagu 31. marta, ali se tiče samo ukidanja kontrola na unutrašnjim vazdušnim i morskim granicama prema EU, precizira ekonomski nedeljnik Kapital https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2023/12/31/4571064_bulgariia_i_rumuniia_vlizat_chastichno_v_shengen_no_na/, iz Sofije.
Mapa šengenske zone koja će važiti od kraja prvog kvartala 2024. godine
„To konkretno znači da Bugari i Rumuni više neće putovati sa udaljenih terminala u treće zemlje i da više neće čekati u dugim redovima za kontrolu pasoša na aerodromima u drugim zemljama EU“, piše bugarski list.
Ova odluka, iako je delimična, objavljena poslednjeg dana 2023. godine, ipak je shvaćena kao pravi poklon za kraj godine za bugarske i rumunske državljane, koji često osećaju da su „Evropljani drugog reda“. U obe zemlje, ova vest je tokom poslednjeg dana prošle godine, 31. decembra bila udarna u svim televizijskim i radijskim informativnim emisijama.
„U poslednjim satima godine, konačno dobre vesti za Bugarsku“, objavio je privatni televizijski kanal Nova TV u podne. I da citiram premijera Nikolaja Denkova:
„Bila je to teška, ali zaslužena pobeda Bugarske. Zaista, dok smo pokušavali da ubedimo zemlje koje su nas blokirale na putu ka Šengenu, preduzeli smo važne korake koji nam garantuju bolji kvalitet života ovde u Bugarskoj.
Govoreći na bTV https://btvnovinite.bg/bulgaria/ot-31-mart-balgarija-shte-e-v-shengen-po-vazduh-i-more-gabriel-toj-veche-e-po-silen.html , najvećem komercijalnom televizijskom kanalu u zemlji, potpredsednica vlade i šefica bugarske diplomatije Marija Gabrijel ocenila je da je, zahvaljujući ovoj odluci EU, Šengenski prostor postao „jači“. Ona je zahvalila svim prethodnim vladama na naporima koje su uložile.
Posle euforije, pitanja o „kompromisima“ Sofije i Bukurešta brzo su se pojavila u štampi. U drugom članku Kapital https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2024/01/02/4571567_pette_usloviia_na_avstriia_za_vuzdushen_shengen_koito/ podvlači da je Austrija, glavna prepreka pridruživanju Bugarske i Rumunije, ukinula svoj veto po cenu teških pregovora koji su primorali dve zemlje da prihvate „pet dodatnih uslova, čiji će napredak biti ispitan pre moguće nove rasprave o ukidanju kontrole kopnenog kretanja za dve zemlje 2024. godine“, precizira nedeljnik.
Prema drugom liberalnom listu, onlajn dnevniku Dnevnik https://www.dnevnik.bg/evropa/2024/01/03/4571759_kakvo_tochno_pishe_v_reshenieto_za_vlizaneto_v_shengen/?ref=home_layer2 ovi uslovi uključuju jačanje misije Fronteksa na bugarskim granicama kako bi se sprečio dolazak novih migranata, improvizovane provere na aerodromima bugarskih i rumunskih državljana, jačanje opšte kontrole kopnenih granica, usklađenost sa Dablinskim sporazumima koji se tiču tražilaca azila i opštija ocena funkcionisanja Šengena krajem 2024. godine.
S druge strane, nije određen datum za pregovore o otvaranju kopnenih granica, što, prema Kapitalu, nije dobar znak, pogotovu u kontekstu predstojećih izbora u Austriji i promena u predsedavanju Evropskom unijom: Belgija, zatim Mađarska dolaze posle Španije, a to su dve zemlje kojima proširenje Šengena „apsolutno nije prioritet“, zaključuje list.