Uoči sastanka SAD i saveznika o industrijskim strategijama za dalje naoružavanje Ukrajine: Kako da proizvođači oružja prevaziđu rivalstvo?

Nataša Jokić, Strazbur

Le Mond piše da bi “Francuska rado ojačala evropsku agenciju za odbranu… i ocenjuje da je povratak Nemačke u evropske vojne poslove oživeo “još jedno staro rivalstvo u industriji naoružanja”
(ilustracija, Vojnici iz SAD i Norveške obučavali su artiljerce Oružanih snaga Ukrajine na haubicama kao deo paketa bezbednosne pomoći iz svojih zemalja. Foto: Breakingdefense.com)

Sjedinjene Američke države sastaće se sa svojim partnerima 28. septembra u Briselu da bi razgovarali o industrijskim strategijama za dalje naoružavanje Ukrajine - preneo je Breakingdefense.com američki sajt specijalizovan za naoružanje i vojna pitanja https://breakingdefense.com/2022/09/us-partners-meeting-on-sept-28-on-industrial-strategies-for-arming-ukraine/

„Američki i strani direktori za naoružanje sastaće se da razgovaraju o tome kako međunarodna zajednica može da nastavi da Ukrajinu snabdeva oružjem, kao i kako da ublaži proizvodna ograničenja koja su se pojavila otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru”, izjavio je visoki zvaničnik američke odbrane, prenosi sajt.

Prema istom izvoru Bil LaPlante, američki podsekretar odbrane za nabavku i održavanje, predvodiće prvi sastanak državnih direktora za naoružanje u Briselu, koji će uključivati više od 40 članova Kontakt grupe za odbranu Ukrajine. Ostali američki zvaničnici iz Zajedničkog štaba, američke evropske komande i Pentagonovog centra za politiku takođe će biti prisutni.

Sastanak će „sadržati poziv za podršku proizvodnji elemenata kao što su cevi za oružje, kuglični ležajevi i čelična kućišta“, kao i zastareli delovi i mikročipovi, rekao je američki zvaničnik, a prenosi sajt Breakingdefense.com ocenjujući da su i SAD i druge partnerske zemlje ranije konstatovale da ima nedostataka u tim oblastima. Sajt ocenjuje da bi predstojeći sastanak mogao da omogući da se razgovara o potencijalnim dobavljačima ili zajedničkoj nabavci ovog materijala.

Pored razgovora o tekućim naporima u proizvodnji, zvaničnik je naveo još dva glavna prioriteta:
Potreba za „zamenljivim sistemima“ - izraz koji Ministarstvo odbrane koristi da opiše gotove sisteme koji se mogu modifikovati na neki način kako bi se ispunili praznini u ukrajinskim sposobnostima.
Dugoročna strategija održivosti kako bi se osiguralo da ukrajinska oprema ostane u dobrom radnom stanju dok rat traje, izveštava Breakingdefense.com.

„Takođe ćemo razgovarati o mogućnostima koje će Ukrajini verovatno biti potrebni u budućnosti, kao što su požari velikog dometa i protivvazdušna odbrana, i kako postaviti široku industrijsku bazu kontakt grupe da zadovolji te potrebe“, rekao je zvaničnik. On je odbio da govori o konkretnim tehnologije koje bi mogle biti predložene.

„Čak i ako samo podelimo najbolja iskustva i izvučene pouke, zapravo se radujem diskusiji“, rekao je zvaničnik. „Dobili smo zaista pozitivne povratne informacije dok smo radili na pripremama (sastanka). Tako da se nadam da ćemo, po završetku ovog sastanka, biti mnogo više volje i sposobnosti da radimo zajedno u različitim zemljama kako bismo pokušali da rešimo neke od ovih izazova”, prenosi isti američki sajt.

U istom tekstu se dodaje da je ministar odbrane Holandije u julu rekao da je situacija takva kao da svi „stoje u redu u fabrikama municije“ i pozvao na veću koordinaciju između industrije (naoružanja). Sajt prenosi i da je norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram rekao novinarima da Norveška razmatra da svoje zalihe oružja kratkoročno smanji ispod obaveznog nivoa kako bi mogla da nastavi da podržava ukrajinske potrebe, a da zatim poveća sopstvene zalihe oružja.

Najavljujući sastanak SAD i saveznika „posvećen industrijskim strategijama za dalje naoružavanje Ukrajine” francuski dnevnik Mond daje nešto drugačiju naslovnicu od američkog sajta: “Da bi pomogli Ukrajini, Evropa i Sjedinjene Države pokušavaju da prevaziđu svoje rivalstvo u naoružanju”.

Mond objašnjava da će se “direktori za naoružanje savezničkih država sastati se od 27. do 29. septembra u Briselu kako bi bolje koordinirali svoje kupovine, posebno kako bi bolje snabdevali Kijev” dodajući da je reč o saradnji (saveznika) koja međutim ne sprečava trvenja.

„Od 27. do 29. septembra u Briselu mora da se održi skup, koliko diskretan, toliko i strateški, između glavnih osoba odgovornih za nabavku naoružanja zapadnih zemalja. Tokom ova tri dana, različiti formati razgovora moraju da se slede jedan za drugim: prvo između saveznika u sedištu NATO 27. septembra, zatim pod okriljem Sjedinjenih Država između zemalja „kontakt grupe“ koja koordinira logistiku isporuka naoružanja Ukrajini na dan 28. i, konačno, pod vođstvom Evropske unije (EU), 29. Toliko krugova razmene i mehanizama finansiranja zvanično je usmereno ka jednom cilju: boljoj koordinaciji zajedničkih nabavki oružja, posebno za snabdevanje Kijevom”, izveštava Mond.

„Vreme jeste za saradnju, ali ukrajinski sukob je zaista oživeo staro rivalstvo između Sjedinjenih Država i EU u pogledu nabavke oružja; 60 odsto nabavki EU sada se proizvodi van Evrope. „Ne treba da krijemo da postoji pravo industrijsko rivalstvo, moramo da upotrebimo sve naše adute I to bez institucionalnih svađa“, ocenjuje Klod Frans Arnol, bivši direktor Evropske odbrambene agencije (EDA), savetnik u Francuskom institutu za međunarodne odnose.

Mond takođe ocenjuje da je povratak Nemačke u evropske vojne poslove oživeo još jedno staro rivalstvo u industriji naoružanja: ono između Francuza i Nemaca. Objavljujući, u martu, osnivanje fonda od 100 milijardi evra za ponovno naoružavanje Bundesvera, Berlin slabi ulogu Pariza, trenutno prve evropske vojne sile. Međutim, Nemačka, u žurbi i vrlo pragmatična, više ne krije želju da se po potrebi modernizuje američkim ili izraelskim tehnologijama.

Francuski dnevnik ocenjuje da bi Francuska rado ojačala Evropsku agenciju za odbranu kako bi upravljala zajedničkim evropskim kupovinama (naoružanaj i vojne opreme).

„Međutim, krajem avgusta kancelar Olaf Šolc je jasno rekao da želi da dâ prednost Okaru (Occar - zajednički program za naoružavanje) koji međutim ne zabranjuje sklapanje ugovora sa zemljama van EU, uključujući i SAD. Upravo će Nemačka preuzeti kormilo ove organizacije početkom 2023. godine. Evropska komisija, koju predvodi Ursula fon der Lajen, bivša nemačka ministarka odbrane, sa svoje strane „ljubomorno” nadzire Evropski fond za odbranu osnovan 2021. godine koji ima 8 milijardi evra za finansiranje inovativnih istraživačkih projekata”, izveštava pariski Mond.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...