Tinejdžeri i društvene mreže (3): da li treba da sledimo primer Kine i ograničimo maloletnicima pristup internetu?

Priredila N.J.

TikTok je najavio da želi da ograniči pristup svojoj društvenoj mreži na jedan sat dnevno za korisnike mlađe od 18 godina, ali su kineske vlasti još više podstakle ograničenja za svoju nacionalnu verziju pod nazivom „Douiin“
(ilustracija: https://youthtimes.youthforpakistan.org/effects-of-social-media-on-pakistani-youth/)

Kao što obično kažem, američki narod i kineski narod imaju mnogo više zajedničkog nego što bilo koja strana želi da prizna. Uzmimo, na primer, uobičajenu zabrinutost oko vremena koje deca i tinejdžeri provode na TikToku ili njegovoj kineskoj verziji nazvanoj Douiin - piše Zeyi Yang za MIT Technology Review https://vvv.technologireviev.com/2023/03/08/1069527/china-tiktok-douiin-teens-privaci/

TikTok je 1. marta objavio da postavlja podrazumevano vremensko ograničenje od 60 minuta dnevno za korisnike mlađe od 18 godina. Za korisnike mlađe od 13 godina, uvedeno je pravilo da će morati da daju šifru svojim roditeljima kako bi iskoristili dodatnih 30 minuta, dok korisnici između 13 i 18 godina mogu sami doneti ovu odluku.

Iako tek treba da se proveri u praksi kolika je efikasnost ove mere (svakako je moguće, na primer, lagati o svojim godinama kada se registrujete na aplikaciju), TikTok jasno odgovara na zahteve roditelja i političara koji brinu o deci.

casopis-logo-MIT-s

Kina prednjači u zaštiti tinejdžera

U 2022, tinejdžeri su provodili u proseku 103 minuta dnevno na TikTok-u, ispred Snapchata - 72 minuta i Jutjuba - 67 minuta. Takođe je utvrđeno da aplikacija promoviše sadržaje o poremećajima u ishrani i samopovređivanju.

Zakonodavci to shvataju. U Sjedinjenim Državama, na primer, nekoliko senatora je predložilo zakone koji imaju za cilj ograničavanje pristupa maloletnicima aplikacijama kao što je TikTok.

Međutim, BiteDance-u koji je matična kompanija TikTok-a, takvi zahtevi nisu strani. Ona se suočila sa sličnim pritiskom vlade u Kini već od 2018. godine.

Douiin (Tik-tok u verziji za Kinu) je tada uveo roditeljski nadzor u okviru aplikacije, zabranio maloletnim korisnicima da se pojavljuju u strimovima uživo i pokrenuo „tinejdžerski režim“ koji prikazuje samo sadržaj koji je stavljen na belu listu, slično kao YouTube Kids.

U 2019. Douiin je ograničio vreme pristupa na 40 minuta dnevno za korisnike koji su registrovani u režimu za tinejdžere, a aplikacija je bila dostupna samo između 6 i 22 sata. Zatim, 2021. godine, Douiin je učinio da korišćenje tinejdžerskog režima bude obavezno za korisnike mlađe od 14 godina. Toliko mera koje BiteDance počinje da uvodi van Kine za TikTok već su testirane sa Douiinom.

Zašto je trebalo toliko vremena da TikTok postavi ograničenje za vreme provedeno pred ekranom? Neki desničarski političari i kolumnisti optužuju BiteDance i kinesku vladu, pripisujući im zle namere.

„To je kao da se prizna da tehnologija utiče na razvoj dece i da njihova nacionalna verzija bude zdrava verzija TikToka, dok oni šalju verziju opijuma u ​​ostatak sveta“, rekao je za televiziju Tristan Haris, suosnivač Centra za ljudsku tehnologiju i bivši zaposleni u Guglu. “Ne mislim da je razlika između ove dve platforme rezultat bilo kakve zavere. Douiin bi verovatno mnogo ličio na TikTok da kineska vlada nije bila tako brza i stroga u regulisanju digitalnih platformi“, rekao je Haris.

Kineski politički sistem omogućava vladi da brzo reaguje na nove tehnološke platforme. Ponekad je u pitanju davanje odgovora na opštu zabrinutost u društvu kao što je zavisnost adolescenata o društvenim mrežama. Drugi put se više radi o interesima vlade, kao što je suzbijanje novog alata koji otežava cenzuru. Bilo kako bilo, rezultat je uvek isti: država je u stanju da traži od platformi da izvrše promene brzo i bez prevelikog protivljenja.

Pod udarom i video igrice

Ovo je jasno iz pristupa kineske vlade drugom tehnološkom alatu koji se obično okrivljuje za izazivanje zavisnosti među tinejdžerima: video igricama. Nakon što je mnogo godina osuđivala ove igre, vlada je 2021. uvela stroga ograničenja: u Kini je osobama mlađim od 18 godina dozvoljeno da igraju video igrice samo između 20 i 21 čas vikendom i praznicima. Pretpostavlja se da ne mogu da ih koriste van ovih sati. U slučaju kršenja, kompanije za igre na sreću se kažnjavaju. Mnogi su morali da uspostave ili licenciraju skupe sisteme za verifikaciju identiteta da bi sproveli pravilo.

Kada je počelo uvođenje represivnih mera protiv video igara 2021. godine, industrija društvenih medija se uplašila jer su mnogi Kinezi već povlačili paralele u pogledu zavisnosti korisnika između aplikacija koje koriste kratke video snimke, kao što je Douiin, i video igrica. Činilo se kao da bi Damoklov mač mogao pasti svakog trenutka.

Ova mogućnost danas izgleda još izvesnija. Nacionalna uprava za radio i televiziju, najviši kineski organ za medijsku produkciju i potrošnju, saopštila je 27. februara da je sazvala sastanak radi „sprovođenja regulacije kratkih video zapisa i prevencije zavisnosti među maloletnim korisnicima”. Najava ovog sastanka je kineskim društvenim mrežama jasno stavila do znanja da vlada nije zadovoljna aktuelnim merama i traži od njih da izađu sa novim.

Licenciranje saržaja za najmlađe

Kako bi mogle da izgledaju ove nove mere? Mogla bi to da budu još stroža pravila o ograničavanju vremena provedenog ispred ekrana ili moderiranju sadržaja. Pored toga, u saopštenju se pominju i druga interesantna rešenja kao što je zahtevanje od autora da dobiju licencu za sadržaje namenjene tinejdžerima i davanje mogućnosti vladi da sama reguliše algoritme. Kako se situacija razvija, trebalo bi da očekujemo inovativnije korake preduzete u Kini kako bi se nametnula ograničenja za Douiin i druge platforme istomišljenika.

Što se Sjedinjenih Država tiče, samo da bismo dostigli nivo propisa koji danas postoje u Kini u pogledu društvenih mreža, bile bi potrebne značajne promene.

Da bi se osiguralo da nijedan kineski tinejdžer ne koristi nalog svojih roditelja za gledanje ili objavljivanje na Douiin-u, svaki nalog je povezan sa stvarnim identitetom korisnika. Kompanija kaže da se tehnologija prepoznavanja lica koristi za kontrolu stvaranja strimovanog sadržaja.

Između kontrole i slobode

Naravno, ove mere sprečavaju tinejdžere da pronađu rešenje, ali takođe imaju reperkusije na privatnost svih korisnika. Mislim da neće svi odlučiti da žrtvuju ta prava samo da bi bili sigurni da mogu da kontrolišu šta deca mogu da vide.

Videli smo kako se ovaj kompromis između kontrole i privatnosti već dogodio u Kini. Pre 2019. godine, industrija video igara teoretski je imala dnevno vremensko ograničenje za maloletnike, ali ono nije moglo da se primeni u realnom vremenu. Sada je postavljena centralna baza podataka za igrače. Povezana je sa sistemima za prepoznavanje lica koje su razvili veliki izdavači igara kao što su Tencent i NetEase. Oni mogu da verifikuju nečiji identitet za nekoliko sekundi.

Što se tiče sadržaja, Douiin-ov tinejdžerski režim zabranjuje gledanje velikog broja tipova sadržaja, uključujući video snimke podvala (pranks), „sujeverja“ ili „mesta za zabavu“, to jest mesta kao što su plesni klubovi ili karaoke klubovi u koje tinejdžeri ne bi trebalo da idu. Iako su sadržaje izabrali verovatno zaposleni u BiteDance-u, u Kini vlada rutinski sankcioniše kompanije koje drže društvene mreže ako nisu sprovele cenzuru. U praksi, to znači da odluke o tome šta tinejdžeri mogu da gledaju na kraju donosi država. Glavna verzija Douiin-a takođe redovno uklanja pro-LGBTQ sadržaje na osnovu ocene da oni predstavljaju „nezdrave i nekonvencionalne poglede na brak i ljubav“.

Granica između moderiranja sadržaja i kulture cenzure je opasno tanka. U vreme kada se neki od nas zalažu da naša deca budu bolje zaštićena, moraćemo da odgovorimo na neka teška pitanja o tome koja bi ograničenja društvenih medija trebalo da postoje i na šta smo spremni da bismo ih dobili.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...