PRE 80 GODINA DOGODILA SE NAJVEĆA POMORSKA KATASTROFA
Služio je kao bolnički brod 1939, a zatim 1940. dodeljen kao ploveća kasarna za pomorsko osoblje u Getenhafenu pre nego što je opremljen obaveznim protivavionskim topovima i stavljen u službu za transport evakuisanih 1945. godine: trebalo je da nosi ime Adolfa Hitlera ali je nazvan imenom vođe Nacionalsocijalističke nemačke radničke stranke u Švajcarskoj
(ilustracija, Nemački brod "Vilhelm Gustlof" u luci Gdanjsk 23. septembra 1939. foto, This image was provided to Wikimedia Commons by the German Federal Archive)

Nemački brod "Vilhelm Gustlof" (Gustloff) bio je 30. januara 1945. prepunjen toliko da se činilo kao da će da eksplodira. Naime, početkom 1945, Nemci i deo lokalnog stanovništva koji je bio vezan za nemačke okupatore, nastojali su da pobegnu pred Crvenom armijom iz poljske Gdinje (Gdyne). Evakuakcija je bila moguća samo preko mora.
Posle tri dana priprema brod je konačno isplovio 30. januara 1945. No, nekoliko sati kasnije čula se ogromna eksplozija, potom i druge. Brod je potopila sovjetska podmornica S-13 u Baltičkom moru tokom evakuacije civila i vojnog osoblja iz Istočne Pruske i baltičkih država koje je okupirala Nemačka, i nemačkog vojnog osoblja iz Gotenhafena (Gdinja). Brod su pogodila tri sovjetska torpeda. Poginulo je, kako podseća poljska agencija PAP, oko devet hiljada ljudi.
Brod je prevozio 10.582 osoba - većinom izbeglica iz Pruske, Litvanije, Letonije, Poljske i Estonije koji su bežali pred Crvenom armijom. Spašeno je oko 1.100 ljudi.
„Vilhelm Gustlof“ je izgrađen u brodogradilištu „Blohm & Coss“ 1937. godine. Bio je dug 208,5 metara, širok 23,59 metara, težine 25, 484 bruto registarskih tona (BRT). U prvo vreme korišćen je kao prevozno sredstvo nacističke organizacije „Kraft durch Freunde” (u prevodu s nemačkog „Snaga kroz radost“) - svojevrsnog turističkog operatora za organizaciju rekreativnih i kulturnih aktivnosti za nemačke radnike s ciljem stvaranja prihvatljivije slike Trećeg rajha.
S početkom Drugog svetskog rata pretvoren je u transportni brod za prevoz medicinskih pomagala, a jedno vreme bio je i pokretna bolnica. Služio je kao bolnički brod 1939, a zatim 1940. dodeljen kao ploveća kasarna za pomorsko osoblje u Getenhafenu pre nego što je opremljen obaveznim protivavionskim topovima i stavljen u službu za transport evakuisanih 1945. godine. Brod je originalno trebalo da nosi ime Adolfa Hitlera ali je ipak nazvan prema vođi Nacionalsocijalističke nemačke radničke stranke u Švajcarskoj.
Olupina broda se i danas nalazi u Baltičkom moru, a u poljskim nautičkim kartama zapisan je kao Olupina broj 73, i klasifikovan je kao ratni grob.
To se u istoriji smatra najvećom pomorskom katastrofom. Treba se podsećati ali, pre svega, iz potrebe da se ne zaborave žrtve i patnje u Drugom svetskom ratu. A Poljska je, inače, među najviše stradalim zemaljama od nemačkog fašizma, objavljuje poljska agencija.