Finansije

НАКНАДЕ БАНАКА – узроци и последице

У финансијској а и најширој јавности актуелна су разматрања узрока и последица значајног повећања накнада банака за пружене платне и друге финансијске услуге, по основу вођења текућих рачуна грађана. Са правом су отворена питања, као: зашто су грађани и привреда Србије препуштени самовољи (страних) банака; зашто је профит иностраних власника банкарског капитала важнији од грађана и привредних субјеката Србије; да ли је дошло време да се ограничи самовоља страних банака, и слична<бр/>(илустрација, Нова зграда Народне банке Србије на београдском Тргу Славија)

REKORDNA INFLACIJA U EVROPSKOJ UNIJI-10,1 POSTO

Najvišu inflaciju imaju tri baltičke zemlje - Estonija 25,2, Letonija 25,2 i Litvanija 21,1 posto. Iza njih je Mađarska sa 18,6 posto
(ilustracija, Talin, glavni grad Estonije koja beleži najvišu inflaciju u Evropi)

Evropska centralna banka donela udarnu monetarnu meru: Istorijsko povećanje kamatnih stopa u evro-zoni

“ECB se može kriviti što je imala mnogo prilika da umereno podiže svoje kamatne stope tokom godina rasta, da bi danas konačno bila primorana da nastavi sa povećanjem bez presedana kada su domaćinstva i preduzeća u teškom stanju i čekaju ih sve teže hipoteke i krediti“, piše španski El Mundo
(ilustracija, ECB namerava da se „bori protiv rekordne inflacije, uprkos strahovima da evrozona već ide ka recesiji zbog rastućih cena energenata“, ocenjuje Fajnenšel tajms)

EVRO JE, ZBOG PREKIDA ISPORUKA GASA, NA 20-GODIŠNJEM MINIMUMU PREMA DOLARU

Prekid isporuka gasa Severnim tokom 1 produbio je strahovanja za budućnost evropske ekonomije
(ilustracija, Juče oko osam sati jedinstvena evropska valuta je beležila pad od 0,7 posto i kretala se oko 0,9880 dolara)

RUSKA EKONOMIJA BELEŽI PAD OD ČETIRI POSTO

Analitičari ruske centralne banke očekuju da će oživljavanje ekonomije nastupiti od druge polovine 2023.
(ilustrtacija, Centralna banka Ruske Federacije)

EKONOMIJA SAD (I ZVANIČNO) U RECESIJI

Uprkos tome, juče su akcije na Volstritu porasle za jedan procenat
(ilustracija, Prizor iz svetskog centra finansijske moći, sedišta njujorške berze i najvećih američkih banaka - Njujork, Volstrit)

Kraj neoliberalne doktrine štednje: Ono što je važilo za Grčku sada ne važi za Nemačku i Holandiju

Francuski dug prešao je u junu 114 odsto BDP i francuski ministar ekonomije Bruno Lmer, ne trepnuvši, izjavio je da su dosadašnje odrednice iz Pakta za stabilnost EU o dozvoljenom deficitu - "zastarele" i treba ih izmeniti
(ilustracija, Bruno Lmer, francuski ministar finansija: Evropski propisi o dugu su zastareli. Državama članicama mogao bi se omogućiti veći uticaj na odlučivanje o modusu smanjenja javnog duga)

MMF: IZGLEDI KRETANJA SVETSKE EKONOMIJE SVE LOŠIJI...

Po treći put ove godine MMF će sniziti svoju prognozu globalnog rasta za 2022.
(ilustracija, "Biće teška ova, 2022. ali možda će još teža biti 2023. Rizici recesije su sve veći za 2023", rekla je Rojtersu šefica MMF Kristalina Georgijeva)

INFLACIJA U TURSKOJ 78,6 POSTO

Ubrzanju inflacije najviše su doprinele cene hrane i nealkoholnih pića (93,9 posto), saobraćaja (123,4 posto) i opreme za domaćinstvo (81,1 posto)
(ilustracija, Pijaca u Istanbulu, cene rastu - lira pada)

Ukrajini će posle rata biti potrebno bilion evra spoljne podrške

Šef Evropske investicione banke Verner Hojer smatra da „u toj podršci Evropa treba da ima najveću ulogu“
(ilustracija, Verner Hojer, predsednik EIB od 2012.)