Do održive energije Planom u tri tačke

BM

Nemačka može da uštedi više od 150 milijardi evra do 2030. godine i ograniči dalji porast cene električne energije preradom koncepta prelaska na sistem održive energije, bez negativnih uticaja na njegove klimatske ciljeve ako prihvati Simensov „Plan u tri tačke“, koji podrazumeva restrukturiranje tržišta energetike, povećanje energetske efikasnosti i transparentnost na tržištu energetike. (foto: Siemensov izlozbeni paviljon na konferenciji Dijalog o energetskoj tranziji)

Sadašnjim konceptom prelaska na sistem održive energije biće nemoguće postići sigurnost zaliha i istovremeno obezbediti održivost i pristupačnu cenu. Sadašnji pristup, takođe, ustanovljava lažne podsticaje u investiranje i inovacije. Troškovi restrukturiranja energetskog sistema Nemačke previše su visoki. Prema Simesovim proračunima Nemačka može da uštedi više od 150 milijardi evra do 2030. godine i ograniči dalji porast cene električne energije preradom koncepta prelaska na sistem održive energije, bez negativnih uticaja na njegove klimatske ciljeve.

‚‚Simens podržava prelazak na sistem održive energije. Međutim, taj projekat je trenutno u kritičnoj fazi. Potrebno je doneti odluke koje će održati konkurentnost naše zemlje na duge staze. Naš cilj je da postignemo održiv energetski sistem, sa sigurnim zalihama i pristupačnom cenom električne energije'', izjavio je Piter Lešer, predsednik i generalni direktor Simens AG na konferenciji „Dijalog o energetskoj tranziciji“, koja je održana od 3. do 11. juna u Berlinu, a na kojoj je Simens predstavio „Plan u tri tačke“, sa konkretnim predlozima za ekonomičnu primenu prelaska na sistem održive energije.

„Plan u tri tačke“ zasniva se na analizi nepromenjenog stanja u vezi sa prelaskom na sistem održive energije. Visoka cena električne energije opterećuje privatna domaćinstva i industriju i ugrožava konkurentnost Nemačke. Što se tiče privatnih domaćinstava, tokom 2012. godine cena električne energije bila je skoro 40 odsto viša od prosečne cene električne energije u Evropskoj uniji, a kada su u pitanju industrijski objekti, cena je bila 20 odsto viša. Takse za obnovljive izvore energije ove godine će dostići novi rekord, od otprilike 16 milijardi evra. Ove troškove prvenstveno snose potrošači.

Uprkos rigoroznom razvoju obnovljivih izvora energije emisije ugljen-dioksida (CO2) se povećavaju zato što kombinacija energije, koja se koristi u potrošnji, sve više uključuje zatvaranje nuklearnih elektrana i energiju iz elektrana sa pogonom na ugalj, koje emituju velike količine CO2, kako bi nadoknadile uticaj oscilacija vezanih za meteorološke prilike u stvaranju energije iz obnovljivih izvora.

U saopštenju iz Simensa ukazuju da mnoge kompanije u Nemačkoj imaju isti stav o ovom problemu. Prema anketi koju je sproveo Simens, a u kojoj je učestvovalo više od 250 nemačkih korisnika iz različitih delova industrije, više od 80 odsto ispitanika veruje da je trenutnom Zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG-u) potrebna prerada. Njih preko 90 odsto navodi pristupačnu cenu i sigurnost zaliha kao najveće izazove uspešnom prelasku na sistem održive energije.

Simens predlaže odustajanje od fiksiranog broja obnovljivih izvora i usredsređivanje na smanjenje emisija CO2 u budućnosti. Država bi trebalo da pruži veći prioritet elektranama sa kombinovanim ciklusom visoke efikasnosti i snazi vetra. Sa efikasnošću većom od 60 odsto najsavremenije elektrane sa kombinovanim ciklusom emituju manje od polovine količine CO2, koju emituje nova elektrana sa pogonom na ugalj, a snaga vetra je na dobrom putu da omogući proizvodnju električne energije ekonomično koliko i konvencionalni izvori energije.

Ovakav scenario će osigurati da Nemačka postigne svoje klimatske ciljeve. Istovremeno, investicije i operativni troškovi prelaska na sistem održive energije mogu se do 2030. godine smanjiti za do 150 milijardi evra više nego sa neproverenim širenjem obnovljivih izvora energije, ističu u Simensu.

‚‚Možemo postići klimatski cilj do 2030. godine sa manje obnovljivih izvora energije po znatno nižim cenama. Kombinacija energije sa 40 odsto ekološke energije – bolje nego planiranih 50 odsto do 2030. godine – razumna je i u ekološkom i u ekonomskom smislu,'' tvrdi Piter Lešer.

Simensov „Plan u tri tačke“

Simens je razvio plan u tri tačke za ekonomičniji prelaz na sistem održive energije. Osnove plana su restrukturiranje tržišta energetike, povećanje energetske efikasnosti i transparentnost na tržištu energetike.

1. Restrukturiranje tržišta energetike

Pet mera za restrukturiranje tržišta energetike usmereno je na povećanje sigurnosti  investicija i transparentnost na tržištu energetike.

Prve dve mere uključuju temeljnu preradu Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG-a). U budućnosti obnovljivi izvori treba da prevladavaju tržištem, bez taksi. Međutim, propisi za elektrane koje već rade ne bi se menjali kako bi se garantovala sigurnost investicija i pravna sigurnost. Do danas su obnovljivi izvori energije imali ekološku prednost u odnosu na konvencionalno proizvedenu energiju posredstvom kombinovanog ciklusa i elektrana sa pogonom na ugalj.

Kao prvu meru ‚‚ekološku prednost'' treba zameniti ,,ekološkom odgovornošću''. U budućnosti će proizvođači obnovljive energije morati da plasiraju svoju električnu energiju na tržište pouzdano poput drugih dobavljača. Da bi garantovali svoje obaveze snabdevanja, moraju osigurati svoj kapacitet prilagodljivim elektranama ili skladištenjem. Ovo će stvoriti tržište energetike na kome će samo količina električne energije, koja je zapravo u potražnji, biti isporučivana.

Druga mera ima za cilj da stvori podršku obnovljivim energijama koja će više zavisiti od pravila konkurencije i stoga biti ekonomičnija. Jedna mogućnost za to su aukcije. Na primer, investitoru koji ponudi najnižu ekološku taksu biće ponuđen ugovor da izgradi novu vetroelektranu.

Kao treću meru, Simens predlaže Evropski propis za smanjenje emisije CO2, na primer, putem ojačanja razmene sertifikata o emisiji CO2 u Evropi. Uz to, propis o postrojenjima za postrojenja elektrana, napravljen po modelu automobilske industrije, bio bi efektivan način ograničavanja prosečne emisije CO2 mašina elektrana i daljeg smanjenja emisije. Mašine postrojenja zastarelih elektrana bi onda bile primorane da korak po korak poboljšaju svoju ravotežu CO2. Prednost: dugoročni i obavezujući ciljevi vezani za emisiju i propisi u vezi sa razmenom sertifikata o emisiji do 2030. godine pružili bi radnicima u elektrani prostor da optimizuju svoja postrojenja i investiraju u nove tehnologije.

Četvrta mera se odnosi na fiksne troškove elektroenergetskog sistema, poput mreže ili EEG takse. Simens predlaže da ovi troškovi više ne budu uključeni u cenu električne energije putem fiksnog troška, fiksnog plaćanja za priključenje mreži. Svi potrošači koji koriste električnu mrežu bi tako plaćali jednak deo troškova – bez obzira na to da li i koliko struje proizvedu, ili koliko potroše. Danas vlasnici kuća sa solarnim kolektorima imaju tu prednost da daju samo mali deo u svrhe održavanja električne mreže, jer troše manje mrežne električne energije.

Peta mera ima za cilj da održi takozvanu zimsku rezervu električne energije kako bi garantovala celogodišnju sigurnost zaliha – čak i onda kad obnovljivi izvori energije isporučuju manje struje u električnu mrežu. Federalna mrežna agencija Nemačke i mrežni operateri bi odredili određenu količinu električne energije koju treba održati kao rezervni kapacitet za rekordnu potrošnju. Međutim, u središnjem periodu treba doneti političku odluku o tome da li će Nemačka uvesti mehanizam kapaciteta poput drugih zemalja kako bi nadoknadila proizvodnju elektrana.

2. Povećanje energetske efikasnosti

Uspešan i ekonomičan prelazak na sistem održive energije uključuje i štednju energije. Povećanje cene električne energije delimično mogu neutralizovati sistemi koji troše manje energije. Simens zdušno zagovara brzu primenu evropske Direktive o energetskoj efikasnosti u Nemačkoj, jer u energetskoj efikasnosti postoji ogroman potencijal. Na primer, zgrade sa energetski efikasnom tehnologijom mogle bi da štede i do 40 odsto, dok bi energetski efikasni pogoni u industriji mogli smanjiti potrošnju i do 70 odsto.

Ipak, povećanje energetske efikasnosti često zahteva investiranje unapred. Sa inteligentnim modelima finansiranja modernizacija se može sprovesti bez preliminarnih troškova za korisnika. Umesto toga, ovi troškovi se, u potpunosti, plaćaju iz uštede energije.

Uz mere energetske efikasnosti Simens predlaže i selektivnu regulaciju potrošnje. Ovo, na primer, podrazumeva dobrovoljno isključivanje potrošača iz mreže, nakratko, tokom perioda vršnog opterećenja, za šta bi bili nagrađeni posebnom naknadom.

3. Evropska koordinacija prelaska na sistem održive energije

Prelazak na sistem održive energije treba shvatiti kao projekat koji treba koordinirati na nivou Evrope i voditi uz blisku saradnju sa pojedinačnim zemljama. Odvojena regionalna i nacionalna rešenja povećavaju troškove za sve zemlje koje prelaze na sisteme održive energije.

Studija koju su sproveli Simens i firma poslovnog konsaltinga Mekkinsi, takođe, prikazuje da možemo mnogo da naučimo jedni od drugih u procesu oblikovanja energetskog sistema. Studija prikazuje 20 međunarodnih rešenja duž čitavog energetskog lanca vrednosti, od stvaranja energije i njene distribucije do povećanja energetske efikasnosti zgrada, industrije i prevoza. Na primer, SAD je lider u selektivnom regulisanju potrošnje energije posredstvom privremenog smanjenja potražnje. A u procesu modernizacije energetskih sistema Danska i Holandija već uspešno vrše aukcije vetroelektrana.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...