Klimatsko zagrevanje ugrožava evropsku ekonomiju

priredila N.J.

Ekstremne vrućine predstavljaju „strukturalni ekonomski rizik“ za Evropu: ovo je zaključak studije o uticaju toplotnih talasa, sprovedene za osiguravajuću grupu Allianz, objavio je britanski list The Guardian
(ilustracija, logo lista Gardijan)

Uzastopni toplotni talasi imaju značajan uticaj na produktivnost i predstavljaju pretnju evropskim ekonomijama. Ekonomisti upozoravaju da se toplotni talasi sada moraju uzeti u obzir u svim aspektima poslovnog planiranja i upravljanja radnom snagom - prenosi francuski Kurie enternasional (https://www.courrierinternational.com) u pregledu međunarodnih medija:

Ekstremne vrućine predstavljaju „strukturalni ekonomski rizik“ za Evropu: ovo je zaključak studije o uticaju toplotnih talasa, sprovedene za osiguravajuću grupu Allianz,  objavio je britanski list The Guardian.

Evropa se najbrže zagreva

„Iznad 30°C, rastu gubici zbog smanjivanja produktivnosti dok, istovremeno, rastu i troškovi za energiju potrebnu za hlađenje mašina“, upozoravaju istraživači. Po njima, do 2030. godine, gubici za glavne evropske ekonomije mogli bi premašiti 500 milijardi evra. To se svodi na 210 milijardi evra za Francusku (evropsku zemlju koja bi mogla biti najteže pogođena toplotnim talasima na kraju decenije), 129 milijardi evra za Italiju, 120 milijardi evra za Nemačku i 105 milijardi evra za Španiju.

„Nemačka ekonomija milijarde gubi milijarde zbog toplotnog talasa“, preneo je Deutsche Welle, koji je intervjuisao ekonomistkinju Katarinu Utermel, koautorku studije, o konkretnim posledicama toplotnih talasa za preduzeća.

„Iznad 30°C, produktivnost pada za 3% za svaki dodatni stepen, dok troškovi energije rastu za 1,2% za svaki stepen“, objašnjava ona.

Kada temperatura poraste, zaposleni rade sporije, greške se množe, a mašine se brzo pregrevaju. Hlađenje prostorija i mašina generiše povećanu potrošnju električne energije, a samim tim i značajne troškove za preduzeća – posebno u nordijskim zemljama „gde su zgrade projektovane da zadržavaju toplotu zbog oštrih zima“.

Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, ističe časopis Fortune. Temperature su tamo porasle za oko 2,4°C za pet godina, što je skoro dvostruko više od globalnog proseka, prema evropskoj opservatoriji Kopernikus. Pa ipak, Evropa je takođe „jedan od kontinenata najmanje spremnih da se nosi sa toplotnim talasima“.

Nedostatak klimatizacije

Dok je skoro 90% zgrada i domova u Sjedinjenim Državama opremljeno klima uređajem, samo 19% evropskih zgrada ga ima, prema izveštaju Allianz-a. Autori navode da je ovaj nedostatak klimatizacije jedna od mnogih „strukturnih ranjivosti“ sa kojima se suočavaju evropske ekonomije.

Ali „ekonomske posledice toplotnih talasa idu dalje od pukog smanjenja produktivnosti“, dodaje Fortune. Jer sve veća učestalost toplotnih talasa, koja povećava troškove energije, takođe ima tendenciju da umanji entuzijazam kompanija za ulaganja, što dovodi do usporavanja zapošljavanja i moglo bi dalje negativno da utiče na produktivnost i konkurentnost.

Prema ekonomistima osiguravajuće kompanije Allianz ključni koncept jeste “upravljanje rizicima”. Mogućnost da dođe do žege mora biti uključena u sve aspekte poslovnog planiranja: u analize lanca snabdevanja, upravljanje ljudskim resursima i odluke o nekretninama.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...