LUKAŠENKO SAOPŠTIO DA NEĆE VIŠE NASTOJATI DA BUDE PREDSEDNIK
Aleksandar Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, vodi Belorusiju već više od 30 godina, a u januru je izabran po sedmi put na ovu funkciju.
(ilustracija, Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, foto: Pavel Bednyakov, RIA Novosti, http://en.kremlin.ru/events/president/news/73339)

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je juče u intervju za časopis Tajm (Time) da nema nameru da se bori za za ponovnu izbornu pobedu i negirao da bi svog sina pripremao na mestu svog nastupnika.
Lukašenko, inače, bliski saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, vodi Belorusiju već više od 30 godina, a u januru je izabran po sedmi put na ovu funkciju.
Sada je u dugom intervjuu za časopis Tajm (Time) sedamdesetogodišnji Lukašenko izjavio da "ne planira da se bori za ponovni izbor".
"Moguće je da za budućeg predsednika Belorusije bude izabrana osoba, koja će sprovoditi umereno različitu politiku", rekao je Lukašenko. "Neka samo ništa ne razbije i neka čini to što sam i ja - oslanja se na jake, na to što jeste, i razvija zemlju na miran i evolucioni način, kako bi izbegao revolucionarni raspad. Ukoliko uveri društvo da je neophpdno ići nekim drugim smerom, neka to i učini", dodao je on.
Lukašenko je istovremeno odbacio dugogodišnje spekulacije da priprema svog 20-godišnjeg sina Nikolu da ga zameni. "Ne, on nije moj naslednik. Video sam da se pitate oko toga. Ne, ne ne. Zapitajte se ko sam, mogao bih da se na to zaista uvredim", rekao je on u razgovoru koji je na ruskom objavila državna novinska agencija Belta.
Lukašenko je 2020. potisnuo velike ulične proteste posle izbora za koje su opozicija i zapadne vlade tvrdili da su izmanipulisani i da su svi njegovi glavni protivnici bili uhapšeni ili prinuđeni da napuste zemlju.
Od polovine 2024. bilo je pušteno na slobodu nekoliko stotina ljudi, osuđenih za "ekstremizam" i druga politički motvisana kažnjiva dela, što su analitičari protumačili kao pokušaj Lukašenka da smanji svoju izolaciju od Zapada. Organzacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da je skoro 1.200 ljudi i dalje u zatvorima. Lukašenko, međutim, negira da su u zemlji nekakvi politički zatvorenici.