Francuska u zamci nasilja: da li anarhisti – razbijači, paradoksalno, služe Makronu?

Nataša Jokić, Strazbur

Zašto Makronova administracija ne može godinama da izađe na kraj sa nasiljem levih anarhistia? Zar ne može da se pozove na zakone “zakon o opštoj bezbednosti“, zakon o “obaveštajnom radu“ i plan Vižipirat (za borbu protiv terorizma) kako su to prošle nedelje učinile neke prefekture kada su izdale uredbe o zabrani udaranja u šerpe?
(ilustracija, Pariz, 01.05.2023 - neredi na ulicama Pariza tokom protesta na Međunarodni praznik rada zbog reforme penzionog sistema u Francuskoj)

“Najveći Prvi maj posle rata“ u Francuskoj u čijem je obeležavanju učestvovalo između 800 hiljada i 2,3 miliona ljudi, ostaće u senci neviđenog nasilja levih anarhista protiv policije.

Prekjuče su preko medija i društvenih mreža defilovale slike pripadnika levo-anarhističke grupe “Blek blok“, prepoznatljive po crnim kapuljačama, kako bacaju koktel “molotov“ na policajca koji pada zahvaćen plamenom, zgrade koja gori u podmetnutom požaru, anarhista koji bacaju kamenice izvađene iz kaldrme, policije koja u opštoj gužvi udara, čini se, koga stigne…

fra-maj-pozar-s

Neredi u  Parizu: posle prvomajskih događaja, policija navodi da su zahvaljući dronovima sprečeni napad na opštinu u 17. arondismanu u Parizu i paljevina nekih zgrada

Dronovi protiv demonstranata i najava zakona o zabranama

Zvanični bilans koji je objavio prefekt pariske policije je do sada nečuven: povređeno je 406 policajaca i žandarma od čega njih 259 u Parizu. U bolnici je završio 31 povređeni pripadnik snaga reda, a jedan sa teškim opekotinama.

Dodajmo da je tokom prvomajskih manifestacija francuska policija prvi put upotrebila dronove, predviđajući da će radiklani elementi biti brojni. Advokati sindikalnih organizacija uložili su prigovore uoči Prvog maja, ali su administrativni sudovi u Parizu, Lijonu, Bordou i Nantu ipak odobrili odluke prefektura.

Sada, posle prvomajskih događaja, policija navodi da su zahvaljući dronovima sprečeni napad na opštinu u 17. arondismanu u Parizu, paljevina nekih zgrada i da će tužilaštvu biti omogućeno identifikovanje razbijača na osnovu snimaka koji, po zakonu, mogu da se čuvaju nedelju dana.

Komentarišući “prvomajsko“ nasilje levo-anarhističkih grupa ministar spoljnih poslova Žerar Darmanen najavio je da će vlada uskoro predložiti novi zakon “protiv razbijača“. Taj novi zakon, kako prenose ovdašnji mediji, dao bi šira ovlašćenja policijskim prefekturama koje bi mogle da donose definitivne odluke o zabrani nekih demonstracija, bez mogućnosti da te odluke ponište administrativni sudovi.

fra-maj-polic-s

Policija u opštoj gužvi udara, čini se, koga stigne: snimci iz Pariza Prvog maja

Kako sačuvati načela pravne države?

Francuska se sada našla pred opasnom zamkom revolta i nasilja koji otvaraju teška pitanja. Kako eliminisati već hronično nasilje levo -anarhističkih razbijača, a da se pri tom sačuvaju načela pravne države po kojima administrativna vlast kontroliše policijsku vlast?

Osim toga, da li anarhisti - razbijači paradoksalno služe Makronu kao alibi za smanjivanje demokratske kontrole i jačanje autokratske vlasti?

Ovakva pitanja se postavljaju i sumnje se izražavaju jer je došlo do prekida poverenja građana u političare, u vladajuću administraciju i samog predsednika Makrona.

Nametanjem zakona o penzijskoj reformi bez glasanja u Parlamentu i mimo volje dve trećine francuskih građana, Makron je proglasio za pobedu i najavio “okretanje budućnosti“, naglašavajući da je on penzijski zakon proglasio sasvim u skladu sa ustavom, pozivajući se na član 49-3 koji mu to formalno omogućava.

Eksplodirao je bes protiv “predsednika vrlo bogatih“ koji je s prezrenjem zanemario stav građana i odbio da primi sindikate i prouči njihov projekat penzijske reforme.

Odatle prekid poverenja i sumnja da bi davanje većih ovlašćenja policiji moglo da dovede do klizanja Francuske u autoritarnu državu sa demokratijom svedenom na fasadu?

Opasnost od bonapartizma?

Povoda za strahovanje i sumnju ima. Naime, anarho-levi razbijači u crnim kapuljačama godinama redovno “kontaminiraju“ demonstracije građana. Kako je moguće da policija i pravosuđe ne mogu da im stanu na put ?

Zar ne mogu da se pozovu na zakon “zakon o opštoj bezbednosti“, zakon o “obaveštajnom radu“ i plan Vižipirat (za borbu protiv terorizma) kako su to prošle nedelje učinile prefekture na jugu Francuske kada su izdale uredbe o zabrani udaranja u šerpe prilikom posete predsednika Makrona regionu ?

Sindikat advokata i Liga za ljudska prava upozorili su tada da je prefektura izvukla ovu tešku zakonsku “artiljeriju“ da bi zabranila “ručna zvučna sredstva“ (to jest šerpe) iako je bilo očigledno da je reč o mirnim protestima građana http://msk.co.rs:800/novosti-i-politika/cid128-333870/francuska-se-umiriti-ne-moze-makronu-preti-serpa-revolucija/?_qs=šerpe

Makron je tako sada osumnjičen za “bonapartizam“ – to jest da hoće da uzurpira demokratiju i Republiku, a sve u ime njihove tobožnje odbrane.

U suštini njegov oponent sa krajnje levice Žan Lik Melanšon učinio je isto kada je ovih dana pozvao policajce da se pridruži demonstrantima protiv penzijske reforme. Znao je pri tom da su policijski sindikati solidarni sa drugim sindikatima, ali da policajci nemaju prava da izražavaju svoj stav kada su na dužnosti.

U takvom kontekstu liderka krajnje desnice je u prilično udobnoj situaciji – ona u suštini samo čeka da se haos poveća da bi zatim izašla na političku scenu u ulozi spasiteljke poput italijanske premijerke Meloni.

Nova nada u - sindikate

Jedina svetla točka na horizontu su sada sindikati koji se u ovakvim razmerama nikada do sada nisu ujedinili za poslednjih 30 godina. Zarad jedinstva, prevazišli su stare ideološke razlike i pokazali sasvim novu kulturu kompromisa i pragmatizma.

Na čelo dva najveća sindikata – tradicionalno levog i centrističkog usmerenja -  došle su dve vrlo sposobne mlade žene. One svojom smirenošću i ubedljivim argumentima ulivaju poverenje građanima, a zbunjuju dežurne “pro-makronovske“ analitičare u televizijama čiji su vlasnici finansirali Makronovu izbornu kampanju. Od kada su počele demonstracije protiv poreske reforme, u osam najvećih sindikata, za koje se smatralo da su “izašli iz mode“, učlanilo se više od 35 hiljada zaposlenih.

I pored haosa i sveprisutnih slika nasilja, ujedinjeni sindikati su za 6. maj najavili nove demonstracije protiv penzijske reforme. Dva dana kasnije, na predlog male centrističke grupe, francuski parlament glasaće o predlogu da se poništi penzijska reforma kojoj nikada nisu dali podršku. Za poništavanje penzijskog zakona biće dovoljna relativna većina poslanika koji učestvuju u glasanju. Optimisti podsećaju da je krajem marta prilikom glasanja o poverenju vladi bila potreba apsolutna većina svih izabranih članova parlamenta i da je tada vlada “preživela“, zahvaljujući samo devet dobijenih glasova prednosti.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...