NEPOUZDANI BILANS RATA U UKRAJINI

M. Lazarević

Prema izveštaju UN, dosad je živote izgubilo oko 7.000 civila, a više od 11 hiljada ih je ranjeno ali se priznaje da je boj mrtvih i ranjenih verovatno znatno viši
(ilustracija, marta 2022. Zapadna Ukrajina - deca i porodice na granici prema Poljskoj (news.un. org)

Rat u Ukrajini, koji je počeo lane, u četvrtak 24. februara, postaje konflikt koji se razvlači - kako pišu nemački vojni analitičari. Borbe se vode, kako prenosi DPA, uglavnom na jugu i istoku a najintenzivnije su u Bahmutu, potom u Zaporožju gde se poslednjih dana povećava ruski pritisak. Rusija je dosad proglasila delimičnu mobilizaciju i aneksiju četiri ukrajinske oblasti - Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske (Cherson). 

Ruska armija je na početku napada naišla na žilavi otpor Ukrajinaca što je, zajedno sa strategijskim i logističkim greškama, učinilo da Rusi ne uspeju u brzini operacije, a potom se odustalo i od opsade Kijeva. Potom Ukrajinci preduzimaju protivofanzivu na jugu i istoku zemlje u oblastima koje je Rusija anektirala. Dosad najizrazitiji uspeh ove protivofanzive je bio proterivanje ruskih snaga iz Harkovske oblasti na severoistoku i povlačenje Rusa iz Hersona.

Svaki dan invazije znači dalje gubitke života i vojne tehnike, pri čemu su najviše stradali infrastruktura i ljudski životi. Prema ovomesečnim podacima monitoring misije OUN, dosad je živote izgubilo oko 7.000 civila, a više od 11 hiljada ih je ranjeno. U ovom izveštaju se, međutim, priznaje da je boj mrtvih i ranjenih verovatno znatno viši.

Broj poginulih ruskih vojnika iznosi, prema američkim tajnim službama, čak oko 188 hiljada  ljudi. Ovu cifru, koja očito izgleda dosta preterana, su saveznicima u NATO saopštili američki izvori na nedavnom samitu u američkoj bazi u Ramštajnu u Nemačkoj. 

Rat duboko pogađa i ekonomiju, dok Rusija gubi sve više i svoje pozicije i prestiž na međunarodnom polju. Još u septembru u američkom ministarstvu odbrane procenjivano je da je dotad ubijeno oko 25 hiljada, a ranjeno oko 55 hiljada ruskih vojnika. Mesec dana kasnije načelnik štaba američke vojske Mark Milej (Milley) je procenjivao broj žrtava  obe strane, ubijenih i ranjenih, na oko 100 hiljada.

Ruski portal Važnuje istorii u septembru je, pozivajući se na neimenovane izvore u ruskoj tajnoj službi FSB, izašao s cifrom od oko 90 hiljada - mrtvih, teže ranjenih i nestalih. Nasuprot tome, pri proglašenju mobilizacije u Rusiji, ministar odbrane Sergej Šojgu je izjavio u septembru da je na ruskoj strani poginulo oko 5.900 vojnika (ove brojke od političara, prema analitičarima, treba uzimati u znatnoj meri s rezervom - postoji i poslovica da u ratu najpre strada istina).

Ukrajinskoj armiji najteže je, prema posmatračima, u teškim borbama u Bahmutu. Prema nemačkim obaveštajnim agencijama, tamo "u ovom mesecu gine stotine vojnika dnevno".

Nije to prvi put da se vode ovako krvave borbe. Savetnik predsednika Zelenskog Mihajlo Podoljak je u julu izjavio BiBiSi-ju da samo u Donbasu dnevno umire između 100 i 200 ukrajinskih vojnika. A predsednik Volodomir Zelenski je u aprilu za Volstrit žurnal (WSJ) izjavio gotovo isto -  da svakog dana na bojištu umire 100 do 200 Ukrajinaca.    

U avgustu lane načelnik ukrajinskog generalštaba Valerij Zalužnij izjavio je da je dotad poginulo oko 9.000 vojnika (očito jako umanjena brojka). U aprilu je Zelenski pomenuo tv-stanici Skaj njus (Sky News)  cifru palih vojnika između 2.500 i 3.000. A iz Moskve  krajem aprila se pominjala cifra od 14.000 Ukrajinaca. Dnevnik Njujork tajms (NY Times) je početkom maja doneo vest o dotad poginulih 11 hiljada ukrajinskih vojnika, a ranjenih oko 18 hiljada.

Geografski široki sukob doveo je do kretanja miliona ljudi. Najviše njih je iz Ukrajine otišlo u Poljsku. A odatle se išlo često u druge zemlje. Zasad je dosta teško oceniti koliko je izbeglica ostalo u zemlji u koju su najpre stigli, a koliko ih je produžilo u neku drugu zemlju.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...