Francuska pripremila plan za spasavanje ekonomije: Ni sto milijardi evra neće biti dovoljno ?

Nataša Jokić, Strazbur

Vlada će pokušati da se izbori sa recesijom koja za prvo tromesečje iznosi 6 odsto – što nije viđeno od 1945. godine
(ilustracija, Premijer Eduar Filip i ministar ekonomije Bruno Lmer - levo)

Posle vesti da je u prvom trimestru BDP Francuske pao za 6 odsto i da je zemlja ušla u recesiju, francuska vlada najavila da će plan hitnih mera za spašavanje privrede iznositi 100 milijardi evra

Vlada će pokušati da se izbori sa recesijom kakva nije viđena od 1945. godine.

Mnogo teže nego što se računalo

Prošle nedelje najavljen je plan za hitne mere od 35 milijardi ali je sada skoro utrostručen.

Ministar za javni budžet Žerald Darmanen izjavio je za ekonomski dnevnik Lezeko da će „ovi brojevi još sigurno evoluirati jer se ekonomsko stanje i potrebe preduzeća brzo menjaju“.

Predstavljajući prvi nacrt zakona o finansijskim izmenama, krajem marta, vlada je odmah najavila da će upotrebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi spasila privredu u situaciji kada je sve u zastoju zbog epidemije. Ministarstvo finansira tada je računalo da će infalcija iznositi samo jedan do dva odsto pa je smatramo da će sa 35 milijardi evra moći da održi ekonomiju.

Ispostavilo se da je stvarno stanje mnogo teže i inflacija znatno veća. Vlada će zato polovinom aprila predstaviti nacrt novog zakona o finansijskim izmenama.

Ono što je najvažnije to je da se izbegne masovno bankrotstvo malih i srednjih preduzeća na kojima počiva ekonomija.

Državne plate, pomoć malim preduzećima,  povišica medicinarima

Zaduženost Francuske mogla bi do kraja ove godine da dostigne 112 odsto BDP, a javni deficit čak 7,6 odsto BDP.

Ministar za javni budžet rekao je da su ovo iznosi koji prevazilaze i zaduženost i deficit iz vremena krize 2010. godine.

Francuska vlada želi da dotacijama postigne da što veći broj preduzeća ostane makar formalno aktivan i da ne optušta zaposlene. Preuzeto je rešenje kome je naročito Nemačka uspešno pribegla 2009. godine kada je država plaćala plate zaposlenima koji su formalno radili pola radnog vremena iako izvesno vreme zapravo nisu radili uopšte.

U novom nacrtu zakona o finansijskim izmenama naročito stavka za ove dotacije skočila je sa prvobitno odobrenih osam i po milijardi na – 20 milijardi.

U Fond, solidarnosti takođe namenjen pre svega malim i srednjim preduzećima, otići će šest milijardi iako je pre samo nekoliko dana bila planirana suma od 1,7 milijardi.

Zdravstvo, čiji je budžet pre epidemije koronavirusom, trebalo da iznosi 2 milijardi evra sada će koštati 7 milijardi evra. Ovoliko povećanje dolazi od troškova za kupovinu materijala - pre svega maski i respiratora. Takođe, biće finansirano i povećanja plata za lekare i medicinsko osoblje kao i zaostale dnevnice – čime se ispunjava jedan deo zahteva hiljada lekara i medicinskog osoblja koji su od prošlog proleća štrajkovali gotovo bez prestanka, održavajući najnužniji servis.

Oslobađanje od poreza i – dugova?

Vlada je već u početku krize najavila da privremeno oslobađa preduzeća redovnog plaćanja poreskih obaveza i doprinosa. Ova mera će koštati 50 milijardi evra. Vlada međutim ne isključuje da će poništiti potraživanja od preduzeća koja se nalaze u opasnosti da bankrotiraju.

Uz sve ovo 20 milijardi evra je predviđeno za rekapitalizaciju strateških preduzeća. Ministarstvo finansija najavilo je da će priteći u pomoć industrijskim grupama u kojima je država već akcionar kao što je to Er Frans – KLM.

Svi ovi proračuni najverovatnije privremeni. „Ratni budžet“ će sigurno još u više navrata biti preispitivan. Francuski ekonosmki mediji slažu se u oceni da niko ne može sada da proceni „do kojih visina će se vinuti deficit, zaduženost i državna pomoć“. Premijer Eduar Filip i ministar ekonomije Bruno Lmer uveravaju da „koliko god da koštalo“ - neće povećavati poreze.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...