Slikarstvo

Sabor Arhanđela Mihajla – Aranđelovdan u pravoslavnoj ikonografiji

Mihajlo – "ko je kao Bog" na hebrejskom. On je Pobedonosac, Arhistrateg, Vojskovođa sila koje su pobedile Zlo. On je sprovodnik duša i za vreme Strašnog suda on će držati Vagu pravde
(ilustracija, Arhanđel Mihajlo, ikona, 14. vek, Carigrad, Vizantija)

Kako nastaje strip (9): Kadriranje, elipsa, pokret, kretanje

Četvrtast kadar je najčešci u stripu, zato što dozvoljava prikazivanje protagonista u čitavoj visini, ali i neophodnog dekora oko njih. Na taj način dobija se vrlo tačna slika o dešavanju
(Pošto je nemoguće detaljno prikazati sva dešavanja, delovi pripovesti vizualizuju se na papiru, dok se mašti čitalaca ostavlja da zamisli događanja između dva kadra (RM Gera, "Nighthawk")

Pokrov Presvete Bogorodice u pravoslavnoj ikonografiji

Danas je Pokrov Presvete Bogorodice, znacajan praznik kojim se obelezava zastitnicki odnos Bogorodice prema čovecanstvu. Prvi književni izvori o temi Pokrova datiraju iz 12. veka. Najstarije sačuvane ikone koja prikazuju Pokrov dolaze iz Pokrovskog manastira u Suzdalju (1365) i novgorodskog manastira Zverine (oko 1399)
(ilustracija, Pokrov, ikona, Manastir Zverine, Novgorod, Rusija, oko 1399. godine (levo); ikona, Novgorod, Rusija, početak 15. veka (desno)

Sveta Sofija – premudrost božja u pravoslavnoj ikonografiji

Poreklo ove teme proizilazi, po svemu sudeći, iz jedne drevne rimske ideje koja je bila hristijanizovana u kultu Svete Sofije
(Crkvu Svete Sofije Premudrosti Božje, u Carigradu, naručio je car Konstantin Veliki (4. vek), a rekonstruisao ju je car Justinijan (6. vek)

Krstovdan – Uzdizanje Časnoga Krsta u pravoslavnoj ikonografiji

Prvi pisani izvor, vezan za otkriće Krsta Gospodnjeg, datira iz 347. godine. Izvori o osvećenju crkve Vaskrsenja Hristovog datiraju između 335. i 340. godine
(ilustracija, Uzdizanje Časnoga Krsta, detalj sa ikone, 15. vek, Novgorod, Rusija)

Mala Gospojina – rođenje presvete Bogorodice

Poreklo praznika Male Gospojine apokrifne je prirode – Jakovljevo protojevanđelje (5. poglavlje), dokument iz 2. veka. Carigradska Crkva je već u 6. veku prihvatila Rođenje Bogorodice, dok je Rim to učinio krajem 7. veka
(Rođenje Bogorodice, freska, 14. vek, Studenica, Srbija)

Kako nastaje strip (8): Dijalog, oblačići i kompozicija kadra

Pored razmene misli među protagonistima, tekst u sliku unosi trajanje, vreme. "Oblačići" ili "balončići" spadaju u nekoliko posebnih strip konvencija, posebno smišljenih za upisivanje dijaloga ili razmišljanja protagonista. Strip je od kinematografije nasledio kadriranje ali kompozicija jednog kadra najčešće se konstruiše nalik slikarskoj kompoziciji
(U komponovanju kadra preteća osoba ili predmet izgledaće strašniji ako su prikazani u krupnom planu sa malo slobodnog prostora unaokolo - Tomaž Lavrič, "Nova vremena")

Velika Gospojina – uspenije Bogorodice u pravoslavnoj ikonografiji

Poreklo Uspenija je apokrifnog karaktera i već je bilo poznato u 3. veku o čemu nam svedoče tekstovi pripisani raznim autorima
(ilustracija, Uspenije Bogorodice, freska, Sopoćani, Srbija, 13. vek)

Preobraženje Hristovo u pravoslavnoj ikonografiji

Jednoga dana Isus je poveo sa sobom Petra, Jovana i Jakova i popeo se na brdo da se moli. Za vreme molitve on se preobrazio, a Mojsije i Ilija su se pojavili i govorili mu o žrtvovanju koje će morati da izvrši u Jerusalimu
(ilustracija, Preobraženje, mozaik, Sveti Apolinar u Klaseu, Ravena, 6. vek)

Ilindan – prorok Ilija u pravoslavnoj ikonografiji

Kod hrišćana, kult proroka Ilije bio je prihvaćen, pre svega, u Palestini, a onda je tokom 4. veka, sa jačanjem hrišćanske crkve, proširen kroz čitavu vizantijsku carevinu
(ilustracija, Prorok Ilija (scene iz života), freske, Dura Evropos, Sirija, 3. vek)