EPS nije odgovoran za aktuelna aerozagađenja

BM

Za aktuelna zagađenja vazduha u Beogradu i Srbiji EPS nije odgovoran. EPS će uložiti novih milijardu evra za ekološke projekte narednih godina, poručeno je sa IV stručne konferencije „Investicije i zaštita životne sredine - prioritet EPS-a”, koju je u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike danas organizovala redakcija Balkanmagazina.

Srbija krupnim koracima ide ka tome da sva energetska postrojenja dovede na nivo najvišeg kvaliteta, kako bi se dostigli evropski standardi u pogledu zaštite životne sredine. Tokom prethodne tri i po godine EPS je uložio 400 miliona evra u u projekte zaštite životne sredine, a u narednih pet do sedam godina biće uloženo novih milijardu evra u ekološke projekte, kako bi sva postrojenja EPS-a dostigla evropske standarde i bila na nivou parametara koji su dozvolјeni u Austriji, Nemačkoj i drugim zemlјama, rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije na IV stručnoj konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine - prioritet EPS-a”, koju je u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike danas organizovala redakcija Balkanmagazina.

Ističući da za aktuelna zagađenja vazduha u Beogradu i Srbiji EPS nije odgovoran Antić je rekao: „Ovih dana sam čitao razne stručne analize, koje izuzetno poštujem, u kojima se govori da se Elektroprivreda Srbije nalazi, sa svoja četiri postrojenja, u top 10 onih koji emituju najviše sumpor-dioksida. Trebalo je da se naglasi da je reč o podacima iz 2016. godine. U međuvremenu EPS je uradio veliki deo posla, koji se odnosi na odsumporavanje dimnih gasova u Kostolcu, a počeo je i projekat u termoelektranama u Obrenovcu”.

eps

Na konferenciji je istaknuto da je EPS klјučna kompanija za stabilnost energetskog sistema, ne samo Srbije već i regiona, kao i to da je važno za Vladu, zemlјu i region da bude vođen na način koji omogućava da bude dugoročno stabilan i kičma sigurnosti snabdevanja električnom energijom u ovom delu Evrope.

„Energetski sektor imao je prazan hod koji je dugo trajao i u investicijama i u pogledu efikasnosti i novih tehnologija. Nakon 2014. ušli smo u snažan investicini ciklus u Elektroprivredi. Zato je važno da se ona razvija na način koji će obezbediti da bude dugoročno stabilna i bude kičma sigurnosti i snabdevanja energijom, kako cele Srbije tako i regiona. EPS ide dobrim putem i nadamo se da će investicije omogućiti da ima bude dugoročnu stabilnost i održivost”, rekao je Antić ističući da je Srbija bar u jednom prestigla EU. „Srbija ovog trenutka, kad potrošnja energije iz obnovljivih izvora ima veći procenat učešća od proseka za EU, i to je podatak koji ne treba zanemariti, jer Srbija ima parametre koji to omogućuju, odnosno snažan hidropotencijal i dobre osnove za biomasu. Cilj da do 2020. Srbija proizvodi 27 odsto struje iz obnovljivih izvora energije (OIE)”.

eps

Unapređenje energetskog miksa

Antić je najavio da će biti donet novi akcioni plan i definisani novi projekti koji će doprineti zacrtanim ciljevima, kako bi EPS unapređivao svoj energetski miks, da će biti građeni zamenski kapaciteti... Ministar je dodao da veruje da su reverzibilne hidroelektrane ključ ne samo za Srbiju već i za region.

Milorad Grčić, v.d. direktora EPS-a je rekao da je krajnji cilj da EPS bude najmoderniji sistem i da se, što se tiče ekologije, približi cilju da bude 'egal' sa zemljama koje su dostigle najviše standarde kada je reč o zagađenju i zaštiti životne sredine.

„Zato smo pokrenuli i nastavljamo investicije“, rekao je Grčić.

Komentarišući da je navikao da Elektroprivreda Srbije često služi kao „džak za boks, u koji mnogi vole da udaraju - i kad ima razloga i kad ga nema” Antić je istakao da „evo, ponekad imamo podatke koji de facto te neke stvari vrlo konkretno demantuju. EPS nijednim segmentom nije uticao na loše parametre koji se odnose na kvalitet vazduha prethodnih nekoliko dana.“

Ministar energetike je, takođe, naglasio da su ugrađeni elektrofilteri u sve blokove koji će nastaviti sa radom i posle 2023. godine, da denitrifikacija ide u skladu sa planom kao i da napreduju projekti za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova.

Vazduh u Kostolcu odličan

„U prilogu tome govori prikaz monitoringa kvaliteta vazduha koji pokazuje da se Kostolac nalazi u kategoriji kvalitet vazduha – odličan,“ rekao je Antić.

Govoreći o ulaganjima EPS-a u zaštitu životne sredine Grčić je rekao da će se nastaviti sa ulaganjima u sisteme za odsumporavanje dimnih gasova. Već se krenulo sa realizacijom sistema za odsumporavanje na blokovima u TE „Nikola Tesla” u Obrenovcu, i da je vrednost tih radova oko 167 miliona evra.

Rekao je da je sada drugačija slika u EPS-u što se tiče investicija i podsetio da se radi realizacija blokova A 1 i A 2 u TE u Obrenovcu, a da je na pragu zatvaranje finansiranja na TENT-u B.

eps

„Blokovi A 1 i A2 u TENT-u A prvobitno su bili predviđeni za gašenje i da niko nije ni razmišljao o projektu odsumporavanja, a da će oni sada doživeti novi radni i životni vek. "Cilj nam je da ti blokovi budu bolji nego kad su bili novi modernizovaniji sa povećanim kapacitetom i urađenim sistemom za odusumporavanje i svim elementima koje podrazumeva zaštita životne sredine”, rekao je Grčić podsećajući da EPS dve trećine električne energije proizvede na bazi kostolačkog i kolubarskog uglja, što, kako je dodao “garantuje stabilnost proizvodnje električne energije u Srbiji. To podrazmeva ekonomsku, političku i geopolitičku stabilnost. Oni koji govore o prekidu korišćenja uglja u Srbiji u stvari se zalažu za uvoz električne energije i energetsku zavisnost zemlje.“

Prvi čovek EPS-a je istakao da je mnogo posla urađeno, a da će tokom narednih nekoliko godina svi započeti projekti biti i završeni.

„Da bi se neka velika investicija ili projekat realizovao potrebno je vreme kako za pripremu, tako i samu realizaciju”, rekao je Grčić navodeći da će uvođenjem sistema upravljanja kvalitetom uglja biti postignuta veća efikasnost termoelektrana i dat dodatni doprinos smanjenju zagađenja.

EPS puni budžet

Istakao je da je EPS prošao kroz teške faze, 2014. godine bile su poplave, da je bilo neophodno da građani budu snabdeveni električnom energijom, što nije bilo lako obezbediti.

„Pored zaštite životne sredine, nama je osnovni prioritet i izvlačenje maksimuma resursa iz obnovljivih izvora energije. Naši kapaciteti u hidrosektoru čine jednu trećinu ali, to se precizno nikad ne može planirati i definisati jer, prozvodnja zavisi od količine vode”, rekao je Grčić govoreći o tome da se tokom narednih nekoliko dana završava revizalizacija petog agregat u HE Đerdap 1. “Pet od šest agregata biće kao novi, revitalizovani sa blago uvećanim instalisanim kapacitetom, tokom 2020. godine krećemo u revitalizaciju šestog agregata na Đerdapu 1, a ubrzo, već 2021. krenućemo sa početkom realizacije svih deset agregata na Đerdapu 2”.

Takođe je istakao da u distributivnu mrežu nije ulagano tri decenije i da su u poslednje vreme mnoge trafostanice revitalizovane.

„Tokom prethodne tri godine uložili smo oko 35 milijardi dinara u distributivnu mrežu, a u narednom periodu ćemo uložiti još oko 500 miliona evra”, rekao je Grčić naglašavajući da Srbija ima najnižu cenu struje u regionu i Evropi, kao i to da je tržište električne energije u Srbiji slobodno.

Grčić je, takođe, rekao da se često u javnosti spominje da je EPS potrošač budžetskih para.

„Ali, istina je potpuno drugačija. EPS puni budžet sa 7,5 do oko devet odsto ukupnih prihoda. Tokom 2018. godine, po različitim osnovama EPS je uplatio 102,5 milijarde dinara u budžet, a 2017. godine više od 90 milijardi dinara“, istakao je Grčić.

Remontima do novih kapaciteta

Savo Bezmarević, izvršni direktor za tehničke poslove proizvodnje energije u JP EPS rekao je da je u proizvodnom sektoru od 2005. godine do danas kroz kapitalne remonte uloženo 1,4 milijarde evra. Od toga, više od milijardu je uloženo u termosektor, a ostatak ulaganja bio je u hidrosektoru.

eps

„To je samo što se tiče kapitalnih remonta, a treba imati u vidu da svake godine kroz redovne remonte ulažemo još, tako da cifra oko 2,5 milijarde ulaganja u proizvodne kapacitete ukupno”, rekao je Bezmarević, pojašnjavajući da je ulaganje u prozivodne kapacitete bilo neophodno jer se ranije nije ulagalo u ovom sektoru. „Revitalizacijama blokova povećali smo snagu za 180 megavata, a samo kada se završi ciklus povećaćemo snagu blokova za 260 megavata. Od tih 260, 80 su potpuno zeleni megavati, dobijeni energetskom efikasnošću i novim tehnologijama. Oni su dobijeni bez dodatne potrošnje uglјa“.

U planu nove investicije u ekologiju

Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju JP EPS istakao da je tek nakon završetka kriznog perioda u Srbiji EPS mogao da krene ulaganje u dostizanje evropskih ekoloških standarda.

eps

„Mi smo u taj proces ušli znatno kasnije od zapadnoevropskih kompanija. Kada smo došli u poziciju da možemo time da se bavimo, rezultati su vidljivi”, rekao je Jakovljević navodeći da su, na primer, emisije praškastih materija smanjene sa oko 66.000 tona u 2003. godini na 8.500 tona u 2018. godini.

Jakovljević je, takođe, najavio da će samo na osnovu planova razvoja EPS do 2027. godine investirati oko 4,6 milijardi evra u sve oblasti poslovanja.

EPS nije kriv za zagađenje vazduha

Aleksandar Jovović, profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu rekao je na konferenciji da se veliki broj članica EU dugo usaglašavao sa propisima, njihove privrede su se razvijale, a dugo vremena im je trebalo da smanje svoje štetne emisije.

eps

„Agrosektor je jedan od velikih emitera. Mi ga ponekad neopravdano zaboravljamo, a njegov udeo je 25 odsto. Takođe, i mala postrojenja, koja nisu deo sistema daljinskog grejanja imaju veliki udeo. Ono što Beograd trpi ovih dana u pogledu zagađenja u potpunosti amnestira EPS i Beogradske elektrane”, istakao je Jovović.

Vreme je za novi početak

Ljubo Maćić, stručnjak za energetiku i saradnik Svetske banke je u ime ove međunardne finansijske institucije podsetio da je današnji sistem, koji još funkcioniše, nastao krajem 60-tih godina ili tokom sedamdesetih godina prošlog veka, kao I to da je sve to bilo urađeno sopstevnom pameću.

„I, to još traje. Vreme je sada za neku drugu stratešku prekompoziciju sistema, da bi se zadovoljile i drugacija situacija i eksterne promene koje ne možemo izbeći. Treba to učiniti na dobar način, tako da može trajati decenijama, na najbolji način koji će biti koristan sa stanovišta privrede, ali i zapošljavanja i svih drugih akitivnosti. Svetska banka je spremna da podrži i sarađuje u ovim procesima, ne samo institucionalnoe već i tehnološke modernizacije EPS-a”, rekao je Maćić.

eps

EPS ključan za mašinogradnju

Govoreći ispred srpsek mašinogradnje ali i ostalih kompanija koje sarađuju sa EPS-om Mladen Simović, direktor Energoprojekta Entel je istakao: “Važno nam je da radimo za kompaniju koja se društveno odgovorno ponaša i čini ogroman značaj za srpsku privredu. Nesporno je da EPS čini maksimum da snabdeva tržište i to radi na ekološki prihvatljiv način. Uz sve te investicije značajno je da je EPS najveća kompanija po svim parametrima i po fantastičnom ljudskom resursu i kapacitetu energetskih lokacija. Nama u privredi znači što imamo mogućnost da se kroz istraživanje i razvoj uključimo u procese gde su angažovani i stručnjaci nađih instituta i fakulteti. Nama koji radimo i sarađujemo sa EPS to pomaže da preskočimo granice jer, bez zahtevnih projekata nema napretka. A EPS konstatno ulaže u razvoj i sopstvene potrebe i ima sektor od 15.000, kako zaposlenih, tako i onih koji su naslonjeni na EPS - rade za ovu kompanju”.

Simović je pozdravio što EPS finansira visoko razvojne projekte.

„Sektor elektromašinogradnje nije nikad tražio podsticaje, radimo tržišno, oduvek isključivo na tržišnim principima, uz zadovoljstvo da radimo sa kompanjojm kao što je EPS”, rekao je Simović.

Potrebna nova hidroelektrana

Profesor Mašinskog fakulteta i član Nadzornog odbora EPS-a, Aleksandar Gajić konstatovao je da je EPS „EPS na dobrom putu i smeru”.

„Imamo dva plana, dva pravca razvoja: Đerdap 3 i Reverzibilnu hidroelektranu Bistricu 2. Jedna od te dve elektrane trebalo bi da uđe u kratkoročne planove realizacije, jer će Bajina Bašta ući u revitalizaciju, odnosno jedan agregat će se isključiti i biti van pogona”, ukazao je Gajić navodeći da se nada da će se dalji razvoj EPS-a nastaviti makar u dosadašnjem, a možda i boljem smeru i trendu.

Sertifikat za pepeo

Ilija Brčeski, vanredni profesor beogradskog Hemijskog fakulteta je istakao da se pored već nabrojanih ekoloških projekata „privodi kraju projekat merenja zagađenja zemljišta”.

„EPS je stavio pod kontrolu piralen, koji se smatra veoma zagađujućim. EPS, takođe, ima jako dobru kontrolu nad azbestnim materijalima i retko koja kompanija može time da se pohvali”, rekao je Brčeski podsećajući da je EPS dobio i međunarodni sertifikat za kvalitet pepela, odnosno, da je Evropska sertfikaciona kuća dala potvrdu da se pepeo iz EPS-ovih termoelektrana može upotrebljavati na raznorazne načine i na različitim mestima.

Kako je prokomentarisao, EPS je i jedna od ključnih istraživačkih kuća, što doprinosi anagažovanju fakulteta…

„Realizovan je jedan projekat o prusustvu retkih elemenata u pepelu. EPS je to realizovao  još pre dve, tri godine, a sad je to hit u svetu”, istakao je profesor Brčeski.


Prezentacije sa konferencije možete pogledati na linku Prezentacije.

Foto galeriju konferencije možete pogledati na linku Foto galerija konferencija.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...