Ekologija ključna u EPS-ovoj viziji budućeg poslovanja

BM

Vizija Elektroprivrede Srbije za budućnost je: sačuvati ono što imamo, održavati sa maksimalnim ulaganjem u kvalitet, proširenje kapaciteta, veća efikasnost i ispunjenje svih evropskih propisa iz oblasti ekologije, rekao je Milorad Grčić, v.d. direktora EPS-a na I stručnoj konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine – prioriteti EPS-a“, koju je Balkanmagazin organizovao u saradnji sa JP EPS.

Elektroprivreda Srbije uložila je oko 350 miliona evra u projekte kojima se unapređuje kvalitet vazduha, vode i zemljišta tokom poslednjih 15 godina. Samo u periodu od 2016. do 2018. godine EPS je u projekte u termoelektranama uložila oko 320 miliona evra, a većina tih projekata rađena je u cilju zaštite životne sredine. Time je EPS zauzeo lidersku poziciju kao najveći investitor u zaštitu životne sredine u Srbiji, izjavio je Milorad Grčić, v.d. direktora EPS-a na I stručnoj konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine – prioriteti EPS-a“ koju je u „TE-KO Kostolac” u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Srbije organizovao Balkanmagazin.

Na ovoj, prvoj u seriji stručnih konferencija, koje se održavaju u proizvodnim ograncima EPS-a Grčić je istakao da „posle decenija u kojima nije bilo investicija tokom raspada SFRJ, teške ekonomske situacije, kada se radilo, pre svega, samo na tome da ima dovoljno električne energije i uglja, EPS sada investira. U termoelektranama je u toku realizacija projekata vrednih 1,1 milijardu evra, a da pripremaju se investicije od 900 miliona evra, koje će, pre svega, uticati na smanjenje zagađenja”.

eps

Komentarišući da Elektroprivreda Srbije ne može da se drži samo termoelektrana koje su izgrađene posle Dugog svetskog rata, jer je njima potrebno održavanje, modernizacija, proširenje proizvodnje i kapaciteta, uz zaštitu životne sredine Grčić je naveo da je „električna energija nešto bez čega se ne može i bez čega se tek u budućnosti neće moći. Zbog toga moramo mnogo da ulažemo u elektroprivredu, ali uz poštovanje standarda za zaštitu životne sredine“.

„Ulaže se u čitav niz poslova vezanih za zaštitu životne sredine. Ono što se najčešće spominje i najčešće pamti je projekat odsumporavanja, koji je urađen u Kostolcu, a radi se u TENT-u A, a radiće se i na TE B „Nikola Tesla“ u Obrenovcu. To je, ujedno, i jedan od najskupljih projekata. Kostolac jeste jedan od najvažnijih ogranaka unutar EPS-a. Sve što smo nasledili zahteva standardizaciju i proširenje kapaciteta. Zbog toga mnogo novca ulažemo u elektroprivredu čiji je stub proizvodnja uglja u Drmnu i Kolubari. U modernizaciju i proširenje kapaciteta u Drmnu ulaže se oko 716 miliona evra”, istakao je Grčić.

EPS u ogranku TE KO Kostolac sprovodi dva ključna projekta za energetsku stabilnost zemlje prema najstrožim standardima zaštite životne sredine: grade se novi blok TE Kostolac B3 i vetropark Kostolac.

„Ovo je prvo veliko energetsko postrojenje koje se gradi u Srbiji nakon tri decenije. Sa instalisanom snagom od 350 megavata povećaće proizvodne kapacitete EPS-a za oko pet odsto. Vrednost te investicije je 613 miliona dolara. EPS će dobiti moderan i efikasan blok, koji će ispunjavati sve domaće i evropske ekološke kriterijume, imaće ugrađene elekrofiltere, sistem za odsumporavanje dimnih gasova, savremen sistem za transport pepela i šljake, sistem za prečišćavanje otpadnih voda” istakao je Grčić.

eps

Najavljujući i opsežne pripreme za realizaciju projekta „Zapadni Kostolac” Grčić je objasnio da je reč o nalazištu uglja sa ispitanim zalihama od 350 miliona tona, kao i da je posebno važno što se na tom nalazištu, koje se nalazi u selu Dubravica, iznad uglja, nalazi ogromna količina šljunka i peska koji je istog kvaliteta kao i čuveni „Moravac“.

„Ovo je nešto gde ćemo imati benifit u dva nivoa. Jedan nivo je ugalj, a drugi nivo je sam šljunak. Očekujemo da studija bude završena uskoro, kada će moći da se predstave predstojeće aktivnosti. Već od sledeće godine započeće se ulaganje od oko 100 miliona evra u rudarsku mehanizaciju, potrebnu za pokretanje rada na otkrivci na tom lokalitetu.

Vizija Elektroprivrede Srbije za budućnost je: sačuvati ono što imamo, održavati sa maksimalnim ulaganjem u kvalitet, proširenje kapaciteta, veća efikasnost i ispunjenje svih evropskih propisa iz oblasti ekologije, poručio je Grčić precizirajući: „Nakon izgradnje bloka B3, kop Drmno će umesto devet miliona tona proizvoditi između 12 i 13 miliona tona uglja godišnje. rekao je Grčić.

Dejan Milijanović, izvršni direktor za proizvodnju uglja u EPS-u, rekao je da se sve više investira u razvoj i ispunjavanje ekoloških standarda u rudarskom sektoru.

eps

„Ciljevi su jasno vidljivi, a to su stabilnost, pouzdanost i modernizacija proizvodnje. Neophodno je i ulaganje u zamenske kopove, a veoma je važno što će do kraja godine EPS u Rudarskom basenu „Kolubara“ imati najmoderniji sistem za upravljanje kvalitetom uglja“ rekao je Milijanović

Nenad Marković, direktor za proizvodnju energije u „TE-KO Kostolac” istakao je da je drugi važan projekat koji se gradi u tom gradu vetropark „Kostolac”, koji će na lokaciji 90 kilometara istočno od Beograda imati 20 vetrogeneratora ukupne snage do 66 megavata.

„Rok za izvođenje radova na tom vetroparku je 24 meseca od potpisivanja ugovora sa izvođačima, a vrednost investicije je 96,4 miliona evra. Izgradnja vetroparka finansiraće se delom iz kredita KfW banke od 80 miliona evra, gde je uračunato i milion evra za konsultantske i ekspertske usluge, a ostatak su sredstva EPS-a. Za projekat je dobijena građevinska dozvola za izgradnju i status povlašćenog proizvođača električne energije, a raspisan je konkurs za izbor izvođača radova” rekao je Marković ističući da je u proteklom periodu investirano više od 388 miliona evra u revitalizaciju blokova u Kostolcu, a više od 140 miliona evra investirano je u ekološke projekte: 65 miliona evra u Termoelektranu A, dok je ostatak uložen u Termoelektranu B.

Marković ističe i da su u toku radovi na projektu smanjenja azotne kiseline na bloku B2, kao i na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u TE „Kostolac B“. Novo postrojenje za odsumporavanje u TE „Kostolac B” daje rezultate - procenat efikasnoti veći je od 97%.

eps

„Dimni gasovi koji izlaze posle sistema za odsumporavanje su do 200 mg po metru kubnom. Ovi rezultati su u skladu sa Evropskim direktivama” naveo je Marković.

Na konferenciji su se stručnoj javnosti obratili i Željko Lazović, rukovodilac portfolia ključnih investicija – predstavljajući II fazu izgradnje nove termoelektrane u Kostolcu i Branko Beatović, projektni inženjer na šestom BTO sistemu, koji je predstavio projekat obezbeđivanja uglja za novi kostolački blok.

Filip Valter, predstavnik kompanije General Elektrik (GE) istakao je da ta kompanija sa EPS-om ima dugu tradiciju saradnje od 45 godina, dodajući da su u poslednjih 10 godina zajedno uspeli da povećanjem efikasnosti i smanjenjem sagorevanja uglja dobiju 220 „zelenih“ megavata snage u termoelektranama EPS-a.

„Srbiju čeka novi talas propisa za zaštitu životne sredine kako bi se uskladila sa Evropskom unijom, zbog toga nastavljamo saradnju sa EPS-om i radimo na smanjenju štetnih gasova“, rekao je Valter.


Prezentacije sa konferencije možete pogledati na linku Prezentacije.

Foto-galeriju konferencije možete pogledati na linku Foto-galerija konferencija.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...