Zelena energija

Solarne i vetroelektrane isplativije od termoelektrana

Prema nedavno objavljenom istraživanju konsultantske kuće BloombergNEF, u pogledu troškova proizvodnje električne energije, jeftinije je izgraditi novu solarnu elektranu nego pokretati postojeće pogone na ugalj u Kini i Indiji, kao i većem delu Evrope. (U Evropi su se troškovi proizvodnje solarne energije u proseku smanjili za 78 odsto od 2014. godine do danas. Foto: Pixabay)

Gde će biti najveća solarna elektrana na Balkanu?

U Bosni i Hercegovini ima 499 solarnih elektrana, i to 383 u Federaciji BiH i 116 malih elektrana za koje je ostvareno pravo na podsticaj u Republici Srpskoj. Sve solarne elektrane u Federaciji BiH u privatnom su vlasništvu, kao i većina njih u Republici Srpskoj. (Foto: Pixabay)

Bugarska: Energetska tranzicija uz nuklearnu energiju i prirodni gas

Bugarski operater sistema za prenos i skladištenje prirodnog gasa Bulgartransgaz pridružio se Evropskoj alijansi čistog vodonika. Inicijativa pokrenuta prošlog jula ima za cilj razvoj tehnologija vodonika do 2030. godine, uz sinhroni razvoj i korišćenje drugih obnovljivih izvora i njihovu veću primenu u industriji, kako bi se pružila podrška Evropskoj uniji u dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Stručnjaci istovremeno ističu da se realan put Bugarske ka održivoj ekonomiji bez ugljen-dioksida bazira i na nuklearnoj energiji i korišćenju prirodnog gasa. (Foto: Pixabay, zgrada bugarskog parlamenta u Sofiji)

IEA: Podstaći razvoj hidroenergije

Hidroenergija danas ima ključnu ulogu u tranziciji na čistu energiju, ne samo zbog dobijanja velikih količina električne energije sa niskim udelom ugljenika, već i zbog neuporedivih prednosti u pogledu korišćenja vode kao resursa i njenog skladištenja. Međutim, rast hidroenergije će se značajno usporiti ove decenije, što donosi nesigurnost u pogledu nastojanja o dostizanju neto nula emisija na globalnom nivou, navodi se u poslednjem izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA). (Foto: EPS)

Odlučujući momenat za energetsku tranziciju Zapadnog Balkana

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač ocenio je danas da je region Zapadnog Balkana u odlučujućem momentu za tranziciju energetskog sektora. Na onlajn forumu Energetske zajednice "Pravedna tranzicija" Kopač je ocenio da održivost više nije alternativa nego glavni pravac, i da je brzim kretanjam Evropske unije sa "zelenim dogovorom" stvorena šansa koja za region može biti pozitivna ili vrlo negativna. U izveštaju koji je danas objavila Energetska zajednica se između ostalog navodi da na Zapadnom Balkanu sve elektrane koje koriste fosilna goriva povećavaju proizvodnju, što uslovljava rast štetnih emisija i otvara prostor za uvođenje mehanizma karbonske granice. (Foto: Pixabay)

Niš i Burgas u zajedničkom projektu primene solarne energije

Gradovi Niš i Burgas u Bugarskoj zajedno realizuju veliki projekat koji se odnosi na ekologiju, zaštitu životne sredine a vezan je za solarnu energiju i solarne panele. Završena je prva faza ovog projekta koji finansira Evropska komisija, dok će se u narednoj organizovati tribine i raditi na edukaciji stanovništva, kako bi im se približilla važnost ove energije, istakla je zamenica gradonačelnice Niša Dušica Davidović. (Niš i Burgas rade i na produbljivanju međugranične saradnje. Foto: Niš, Youtube screenshot)

UN: Čista energija za čitav svet do 2030. godine

Ukupno svetsko stanovništvo bi moglo imati čistu i pristupačnu energiju do 2030. godine ukoliko države relativno skromno uvećaju investicije u tom pravcu, pokazuje novi izveštaj Ujedinjenih nacija, objavljen povodom velikog ministarskog sastanka na kojem države i značajni proizvođači počinju da najavljuju energetske planove za narednu dekadu. (Foto: Sedište UN u Njujorku, un.org)

Slovenija: Prva obveznica za održivost od milijardu evra

Slovenija je izdala prvu obveznicu za održivost u iznosu od jednu milijardu evra i sa rokom dospeća od 10 godina, za finansiranje isključivo održivih projekata.Kako prenosi agencija STA, Slovenija je prva država u centralnoj i istočnoj Evropi i druga među članicama Evropske unije koja je izdala zelenu obveznicu, što je Ministarstvo finansija ocenilo kao prekretnicu, dodajući da je potražnja investitora daleko nadmašila ponudu. (Foto: Shutterstock)

Nova pravila za prekograničnu energetsku infrastrukturu

Evropski savet postigao je dogovor o izmeni Uredbe o transevropskim mrežama za energiju (TEN-E) čiji je cilj modernizacija, dekarbonizacija i međusobno povezivanje prekogranične energetske infrastrukture Evropske unije. U nameri da se podrži EU u ostvarenju cilja o dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, doneta je odluka o ukidanju finansijske podrške novim projektima koji se odnose na prirodni gas i naftu i uvedu obavezni kriterijumi održivosti za sve projekte koji se sprovode. Do kraja 2029. godine doneće se odluka na koji način će sredstva već određena za prirodni gas promeniti namenu kako bi isključivo služila finansiranju vodonika, navodi se u saopštenju Evropskog saveta. (Foto: Pixabay)

EPS proizvodi više od trećine energije iz obnovljivih izvora

Elektroprivreda Srbije (EPS) danas je predstavila projekat ZelEPS, koji kupcima daje mogućnost da kupuju električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, i time utiču na smanjenje zagađenja atmosfere ugljen-dioksidom. U ponudi tržištu je „zelena energija“ proizvedena u 15 hidroelektrana, što sada već čini 38 odsto energetskog potencijala EPS-a, rekao je direktor za razvoj slobodnog tržišta u EPS-u Bratislav Džombić, na tribini „Zelena energija“, koju su organizovali Elektroprivreda Srbije i Balkanmagazin. (Foto: EPS)