Javni poziv za izgradnju 317 mini hidroelektrana

M. Obradović

Da bi se u Srbiji ubrzala izgradnja mini hidrocentrala resorno ministarstvo Vlade Srbije je zainteresovanim ulagačima uputilo javni poziv, nudeći 317 lokacija. Procene su da bi uz ulaganje od 120 do 200 miliona evra prvi kilovati mogli da “poteku” već 2015. godine, a ova postrojenja bi mogla proizvoditi oko 400 gigavatčasova “zelene” električne enrgije.(foto: mini HE Sveta Petka, izgrađena početkom prošlog veka)

Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine raspisalo je juče javni poziv za izgradnju malih hidroelektrana na 317 lokacija u Srbiji. Poziv za sve zainteresovane traje do 5. aprila, a pored domaćih glasila objavljen je i u Fajnenšl tajmsu. Kompletan materijal zainteresovani mogu preuzeti i na sajtu ovog ministarstva.

Svi zainteresovani za izgradnju malih hidroelektrana u okviru prvog javnog poziva imaće rok od šest meseci da se izjasne o tom ulaganju. Za objekte snage do jednog megavata biće izdavane saglasnosti, a za objekte kapaciteta većeg od jednog megavata energetske dozvole.

ministarka energije

Beograd - ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije Zorana Mihajlović, juče na konferenciji za novinare gde je objavila javni poziv za 317 lokacija za izgradnju mini-hidroelektrana (Fonet)

 Predviđena ukupna snaga ovih”zelenih” hidrocentrala je 110 megavata, a već 2015. godine ova postrojenja bi mogla proizvoditi oko 400 gigavatčasova električne enrgije.

“Ovo je prvi put u istoriji Srbija da Vlada i ministarstvo na javan način pozivaju investitore da ulažu u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Stav ministarstva i Vlade je da se mora prestati dogovorima u četiri oka i da sve što se radi bude javno. Za izgradnju hidrocentrale snage jednog megavata potrebno je od milion do dva miliona evra. Očekujemo da će u izgradnju ukupno biti uloženo između 120 i 200 miliona evra i da će biti otvoreno oko 1.000 radnih mesta,“ saopštila je Zorana Mihajlović, ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine na jučerašnjoj pres konferenciji u Vladi Srbije, napominjući da bi ove male hidroelektrane mogle da budu na mreži već od 2015. a najdalje 2016. godine.

miniHE-vucje

HE Vučje

U Srbiji su, inače, prve hidrocentrale izgrađene pre više od jednog veka. Tako je, na primer, HE Sveta Petka stara 104 godine a HE Vučje 109. Ističući da Srbija ima više od 950 lokacija za male hidroelektrane a da je do sada pušteno u rad samo 19 ministarka Mihajlović je rekla da se ovog puta „išlo na sigurno. Raspisali smo poziv samo za one lokacije koje ispunjavaju sve kriterijume i gde smo se dogovorili sa lokalnom samoupravom. U nekim opštinama, kao što je na primer Tutin, moguće je izgradit male HE na 54 lokacije, a u Kraljevu na oko 23 mesta. Biće još javnih poziva“, poručila je Mihajlović, dodajući da je ovo u skladu sa Nacionalnim akcionim planom o obnovljivim izvorima energije po kom bi do 2020. godine njihovo učešće u ukupnoj električnoj energiji dostiglo 27 odsto.

Ministarka je najavila i ubrzavanje dobijanja energetskih saglasnosti i dozvola, ali i rešavanje problema onim firmama koje već imaju dozvolu, ali imaju i probleme na nivou opštine ili u ministarstvu. U ministarstvu će do leta biti otvorena takozvana "kancelarije za brze odgovore" investitorima, gde će zainteresovani moći da dobiju odgovore, informacije i dozvole za ulaganja u obnovljive izvore energije., biće otvorena do leta.

Uz napomenu da će se ići na smanjenje broja dozvola za izgradnju - sa 27 na pet, ministarka je upozorila i da se izmenama i dopunama Zakona o energetici postavio rok od 1,5 godine, u kom se mora početi izgradnja ili će saglasnost ministarstva biti povučena i data nekome ko hoće da iskoristi lokaciju za izgradnju hidroelektrane.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...